Prethodni članak
Sljedeći članak

Dr. Stanko Belina, ravnatelj OB Zabok: "Situacija je kritična, 'fali' nam liječnika"

OB Zabok dobila je novog ravnatelja, dr. Stanka Belinu kojemu je prvi potez potraga za internistima koji 'fale' bolnici.


OB Zabok dobila je novog ravnatelja, dr. Stanka Belinu kojemu je prvi potez potraga za internistima koji 'fale' bolnici. Otpuštanja neće biti, a novi limit kojeg je odobrilo Ministarstvo zdravstva zagorskoj bolnici iznosi 7.950.000 kuna.

Od 1. listopada preuzeli ste novu dužnost ravnatelja Opće bolnice Zabok. Sad kad su se prvi dojmovi slegli, kakvo ste financijsko stanje zatekli u bolnici?

Dr. Belina:
Financijsko stanje nije tako teško kao što se to u javnosti prikazivalo prije nego što sam preuzeo funkciju ravnatelja Opće bolnice Zabok. Izvršeno je dosta usluga iznad određenog ili ugovorenog limita, te su izdani računi Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje koje Zavod zbog toga nije u mogućnosti niti ih mora platiti. Dakle, bolnica je zbog izvršenog većeg broja usluga iznad ugovorenog mjesečnog limita prikazivala veći gubitak u poslovanju od stvarnog stanja.

Znači, realno gledajući ste zadovoljni? O kojim se 'ciframa' radi?

Dr. Belina:
Financijsko stanje u zdravstvu i inače nije sjajno. Ipak, generalno uzevši finacijska situacija u bolnici je nešto bolja no što sam očekivao. Dugovi postoje, ali to je je sudbina manje-više svih zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj. Pitanje poslovanja zdravstvenih ustanova je dosta kompleksno pitanje, a to posebno važi za našu bolnicu koja je nedavno preselila iz manjih i neadekvatnih prostora u novoizgrađene prostore što je povećalo troškove održavanja koji su sada znatno veći no što su bili prije preseljenja. Zato je i teško reći koliko je u biti pravi gubitak u poslovanju. Mi smo za prvih devet mjeseci ove godine
iskazali gubitak u iznosu od oko 1.200.000 kuna. To u principu i nije preveliki gubitak u poslovanju bolnice.

Hoće li biti otpuštanja zaposlenika ili novih zapošljavanja? Stvoren je dojam kako ima puno zaposlenih, i to prije svega nemedicinskog osoblja, a premalo stručnog kadra koji treba bolnici?

Dr. Belina:
Bolnica ima relativno velik broj zaposlenih prema iskazanom broju kreveta koje priznaje HZZO, no objektivno mi imamo više kreveta u funkciji, nego što to HZZO priznaje. Zbog preseljenja u nove prostore u kojima su uvjeti smještaja kao u hotelima s pet zvjezdica, pacijenti imaju visok komfor smještaja, te se u bolesničkim sobama nalaze najviše do tri bolesnika. Ali su zato znatno porasli troškovi održavanja tih prostora, jer bolnica sada ima oko 25.000 kvadratnih metara prostora koje treba održavati. Idealan odnos broja zaposlenika na jedan krevet bio bi oko 2:1, ali ako imamo na umu sve naprijed iznijete činjenice broj sada zaposlenih nije prevelik. Otpuštanja zasada neće biti, iako da bi u to bili sigurni morali bi u predstojećim pregovorima i ugovaranjima s HZZO-om osigurati veći mjesečni limit od sadašnjeg, jer postojeći ne omogućuje kvalitetno i normalno poslovanje bolnice.



Što bi izdvojili kao glavni problem u bolnici?

Dr. Belina:
Najveći nam je problem premali broj liječnika internista kojih bi po sistematizaciji trebalo biti najmanje 16, a sada ih radi samo 6. Zbog toga nismo u stanju obavljati redovite preglede pacijenata, te se stvaraju duge liste čekanja za pojedine vrste pregleda. Problem je tim veći što tog profila liječnika nedostaje u cijeloj državi. Kako je interni odjel najveći odjel u bolnici koji s HZZO-om ima ugovoreno 90 kreveta, neophodno je što prije riješiti taj problem.

ZL: Kako to onda sada funkcionira?

Dr. Belina:
Funkcionira uz najveće odricanje i napore zaposlenika, a naročito liječnika ali i ostalog osoblja u želji da zbrinu sve one bolesnike koji ovdje zatraže pomoć, ali su nam zato liste čekanje nešto duže. Situacija je kritična, liječnika nema, ali ih tražimo i pregovaramo te se nadamo da će se i to pitanje riješiti u interesu osiguranika. U Hrvatskoj nedostaje gotovo svih profila liječnika jer se već dulji niz godina mali broj studenata upisuje na medicinske fakultete, a liječničko zvanje zahtijeva dugotrajno školovanje uz velika odricanja i njihov društveni status kao niti primanja nisi zadovoljavajući. Zbog toga su mnogi liječnici otišli u druge zemlje koje su im ponudile bolje plaće i povoljnije uvjete rada. Kada Hrvatska uđe u EU taj će problem biti još više izražen.

Koje promjene nas još čekaju?

Dr. Belina:
Počeli smo rješavati problem neometanog i boljeg pristupa bolničkom hitnom prijemu, uređivati okoliš i rješavati problem parkiranja, a u izradi je i plan izgradnje poprečnog pješačkog prilaza bolnici. Za nekoliko dana otvorit će se novouređeni odjel pedijatrije Opće bolnice Zabok što držim najvećim uspjehom.

Otkad se bolnica preselila na Bračak dosta pacijenata se tuži na usluge, nezadovoljni su neljubaznošću i nezainteresiranošću osoblja. Hoćete poraditi na tome?

Dr. Belina:
Znam da su mnogi pacijenti nezadovoljani. No, kao ravnatelj očekujem i tražim od svih zaposlenika da budu maksimalno ljubazni u kontaktu s pacijentima, te da im pružaju maksimalno kvalitetne usluge. Veliki nam je problem hitni prijem jer na razini županije nije organizirana hitna medicinska te u bolnicu dolaze svi hitni pacijenti iza 15 sati što stvara veće gužve na tom odjelu. Tijekom dežurstva kirurška služba obradi i do 100 pacijenata. Naravno, to ne mogu riješiti u pet minuta. Da imamo hitnu medicinsku pomoć i odgovarajuću trijažu mnoge od tih pacijenata riješila bi primarna zdravstvena zaštita, odnosno hitna medicinska pomoć, a samo manji dio tih pacijenata tražio bi našu pomoć u našoj bolnici. To je jedan od ključnih problema koje ćemo nastojati riješiti u suradnji s županijom u što skorije vrijeme. Svako poboljšanje je proces koji traži određeno vrijeme. Neke aktivnosti u tom smjeru smo već i poduzeli.

Izabran je i vaš zamjenik Tomislav Jadan, dosadašnji v. d ravnatelj, a vašem prethodniku zamjenik. Predložili ste ga Upravnom vijeću bolnice kao vaš izbor što su oni prihvatili.

Dr. Belina:
Tomislav Jadan je dobar poznavatelj financija u zdravstvu, a takvih ljudi na 'tržištu' nema puno. Svi mogu biti dobri ekonomisti, ali biti dobar ekonomist u zdravstvu je subspecijalizacija koja zahtijeva posebna znanja.

S obzirom na recesiju 'čisto dobro'

- Za prvih devet mjeseci gubitak u poslovanju OB Zabok iznosi 1.200.000 kuna. Moramo napomenuti neke važne stvari koje su utjecale na poslovanje u tom razdoblju. U prva četiri mjeseca poslovanje je bilo pozitivno, jer je limit za bolnicu bio 8.800.000 kuna. Pošto je kriza došla i u Hrvatsku, ujedno rebalans državnog proračuna, dogodilo se da su nam smanjili limit na 7. 400.000 kuna, odnosno za 16 posto i to je trajalo do 1.9. Od 1.9. došao je novi limit koji je uvećan za 500.000 kuna – rekao je Tihomir Vančina, voditelj financijske službe u OB Zabok, kojega je ravnatelj dr. Belina ocijenio vrsnim poznavateljem financija, posebno u postupcima naplate u zdravstvu, gdje je jedan od vodećih ljudi u Hrvatskoj koji predaje i drugim ustanovama i bolnicama.

Na ovoj je funkciji četiri godine, a u bolnici sedam. Vančina je istaknuo i kako je razdoblje od 5. do 9. mjeseca bilo dosta teško razdoblje, pa je ovaj rezultat i povoljan, te da nije bila recesijske godina zagorska bi bolnica čisto dobro poslovala. - Novi limit iznosi 7.950.000 kuna i moramo se 'ukalupiti' u taj financijski plan Ministarstva zdravstva i limit koji smo dobili što je ujedno i zadatak svih nas - rekao je Vančina.

Razgovarala: Mirjana Bašak

Još članaka iz "Zabok"

Facebook