Nagrađeni najljepši tradicijski vrtovi
U Zagorskoj hiži u Dubravi Zabočkoj u organizaciji Ekološkog društva „Lijepa naša“ održana dodjela priznanja
U Zagorskoj hiži u Dubravi Zabočkoj u organizaciji Ekološkog društva „Lijepa naša“ održana dodjela priznanja za najljepše tradicijske vrtove na području grada Zaboka te promocija knjižice „Zabočki tradicijski vrt - Izgubljeni raj?“. Odbor za ekologiju i gradsko poglavarstvo grada Zaboka pokrenuli su akciju, razgledali cijelo područje grada te izabrali najljepše tradicijske vrtove.
- Ovo je trenutak da naši vrtovi koji su svakim danom sve ljepši zadrže duh tradicije, vraćajući se tradicionalnom bilju koje je karakteristično za ovaj kraj – rekao je gradonačelnik Hanžek te podijelio priznanja vlasnicima najuređenijih tradicijskih vrtova.
Dobitnici priznanja su: Božica Švaljek, Božena Pevec, Mirjana Gregurić, Ankica Tuđa, Vera Kušan, Jagica Krajačić, Barica Loborec, Marica Kušan, Marija Kunović, Barica Krznar, Jadranka Rožman, Verica Vajbl, Marija Rožman, Ana Vranić, Micika Vranić, Štefica Vrančić, Katica Hrastinski, Ludmila Sinković, Milka Hrastinski i Milka Peharec.
- Svjedoci smo da stanovnici naše županije sve više pažnje posvećuju svojim okućnicama, a vjerujem da je akcija Zdravi grad i zdrava županija koja se provodila tijekom lipnja dodatno pridonijela razvitku ekološke svijesti naših građana. Zahvaljujući entuzijastima Zabok i Krapinsko-zagorska županija imaju prekrasnu Zagorsku hižu kojom se moramo ponositi jer je ona čuvar naše tradicije - pojasnila je županica Sonja Borovčak.
Izgubljeni raj?
Knjižica „Zabočki tradicijski vrt - Izgubljeni raj?“predstavlja mali inat prema civilizaciji i veliku želju da se zaustavi trend nestajanja zelenih površina pod asfaltom, kamenom ili betonom. Na naslovnici knjižice nalazi se ljekovita biljka trputec, koja se u Zagorju naziva i krajputec.
- Želimo izliječiti zabočki tradicijski vrt, nade za to ima, a dokaz su aktivnosti naših udruga, škola i lokalne zajednice - izjavila je Gordana Gregurić, urednica knjižice i predsjednica Ekološkog društva „Lijepa naša“. Suradnici ED „Lijepa naša“ bili su učenici Gimnazije Antuna Gustava Matoša koji su proveli istraživanje na zabočkim livadama i učenici OŠ Ksavera Šandora Gjalskog - Područna škola Špičkovina koji su se potrudili oživjeti školski vrt.
- Knjižica na jednostavan i svima pristupačan način pokazuje i povezuje povijest i sadašnjost tradicijskog vrta, ukazuje na njegove prednosti i značajke. U vrtovima naših baka rasli su uglavnom prehrambeni proizvodi, ali se tamo uvijek našla gredica s ljekovitim biljem, začinima i malo cvijeća. Tradicijski vrt bio je istovremeno i supermarket i apoteka, liječio je i duh i tijelo - kazala je Dunja Horvatin iz Ekološkog društva Oroslavje.
- Vrt je zadnji zemaljski odbljesak izgubljenog raja koji obuhvaća maleni mirni svijet šarenog cvijeća i aromatičnih začina, povrtnih gredica, grmlja i voćaka. Tu čovjek na malenom prostoru ostvaruje svoje snove o suživotu s prirodom. Idiličnost tradicijskog vrta kao i idiličnost starinskih okućnica daju cjelinu koju zovemo dom - zaključila je Gordana Gregurić.
Uslijedilo je ugodno druženje zaljubljenika u ekologiju uz čašicu domaćeg vina, vruću strepu i dizane kolače koje se ispekle vrijedne domaćice iz Dubrave Zabočke.