U perivoju oko dvorca Bračak održana je radionica postavljanja kućica za šišmiše u suradnji Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode KZŽ i Osnovne škole K.Š. Gjalskog Zabok. Sudjelovalo je 8 učenika 5. i 6.razreda s učiteljicom Boženom Dragčević. Kućice za šišmiše izradili su sami učenici potaknuti manifestacijom Noć šišmiša na kojoj su sudjelovali prošle godine.

Najveći im je neprijatelj čovjek

U kraćem uvodu učenici su upoznati s povijesti dvorca Bračak te njegovom današnjom namjenom te se podsjetili nekih specifičnosti vezanih za šišmiše i ukazano je koliko su oni korisne životinjice. Šišmiši su jedini sisavci koji mogu aktivno letjeti. Možemo ih vidjeti u sumrak i noću kako lete gotovo posvuda. U prirodi oni žive u šumama gdje im stabla pružaju sklonište, na livadama te oko rijeka i jezera gdje piju vodu i hvataju kukce. Špilje, jame, pukotine stijena i napuštene rudnike najčešće koriste kao zimska skloništa, ali u njima borave i kada je toplo. Veliki broj ih živi u urbanim područjima gdje se sklanjaju po tavanima, podrumima, pukotinama u zidovima, crkvenim tornjevima. Zajednički su odabrane lokacije na kojima su postavljene dvije kućice za šišmiše koje sada čekaju svoje prve stanare. Šišmiši su danas jedna od najugroženijih skupina iako imaju malo prirodnih neprijatelja – love ih uglavnom sove i mačke. Najveći im je neprijatelj čovjek koji neprimjerenim zahvatima mijenja i uništava njihovo stanište, zagađuje okoliš korištenjem pesticida što utječe na velik broj jedinki. Šišmiši su jedini neprijatelji noćnim kukcima od kojih su mnogi i štetnici, zbog čega su šišmiši iznimno važni u regulaciji njihove brojnosti. U Hrvatskoj nalazimo ukupno 34 vrste i sve spadaju u kategoriju strogo zaštićenih, a u KZŽ je od toga prisutno 17 vrsta.

Revitalizirani perivoj

Dvorac Bračak sagrađen je 1889. godine od strane obitelji Kulmer. Nakon izgradnje nove bolnice 2007. godine, dvorac se prestao koristiti te je unatoč činjenici da je zaštićeno kulturno dobro, ispražnjen i ostavljen propadanju. Radovi na sveobuhvatnoj obnovi zgrade završili su u siječnju 2017. i uspostavljen je Energetski centar Bračak. U sklopu obnove dvorca revitaliziran je i perivoj oko njega koji je bio zapušten, a danas se održava i uređuje. Javna ustanova zahvaljuje Regionalnoj energetskoj agenciji sjeverozapadne Hrvatske za potporu i suradnju pri provođenju radionice.

Preporuke za postavljanje kućica za šišmiše:

· Važno je da kućica nije preblizu tla nego da je na 3 – 5 m visine. Ovo ima dvojaku svrhu – šišmišima ostavlja dovoljno visine iznad tla da polete kad izlaze iz kućice, a u isto vrijeme je i zaštita od mogućih predatora, npr. kućnih mačaka.

· Kućicu treba smjestiti tako da do nje dolazi svjetlost, ali da ipak nije cijeli dan izložena izravnom suncu. Lokacija ispod krovne strehe može biti dobra jer će streha pružiti sjenu kad je sunce najviše, ujedno i najjače.

· Treba izbjegavati mjesta gdje je umjetna rasvjeta preblizu, bilo da se radi o javnoj rasvjeti ili prozorima kuće.

· Ispod kućica će se skupljati izmet šišmiša (guano) pa ako kućicu smještamo na kući ili odmah uz nju treba razmisliti i o postavljanju nekakve podloge ispod kućice koju možemo lako očistiti ili promijeniti. Naravno, ako je ta podloga neka daska, treba voditi računa o tome da je predatori ne mogu koristiti kao prilaz kućici.

· Šišmiši skloništa najčešće biraju na mjestima gdje je voda relativno blizu pa ako imate potok, lokvu, ribnjak ili jezero u blizini veće su šanse da šišmiši prihvate kućicu kao sklonište.

· U letu šišmiši koriste linearne strukture poput šumskih puteva, ruba šume i sl. pa će kućica smještena uz neki takav koridor imati veće šanse da je šišmiši prihvate kao sklonište.

· Kućice se mogu postaviti u bilo koje doba godine, ali najbolje izglede da bude naseljena već u prvoj godini imat ćete ako je postavite pred kraj zime, prije nego što šišmiši izađu iz hibernacije