Potpredsjednik Hrvatskog sabora Siniša Hajdaš Dončić, saborski zastupnik Marko Vešligaj i krapinsko – zagorski župan Željko Kolar danas su u Zaboku održali konferenciju za novinare na temu prijedloga državnog proračuna i plana ulaganja u Krapinsko – zagorsku županiju.

- Prijedlog proračuna gledam prije svega kao jedan Hebrang paradoks, gdje Vlada ne laže, ali niti u potpunosti ne govori istinu. Točno je da je od 2015. godine javni dug u padu, smanjuje se deficit, ali moramo znati da postoje neki drugi razlozi zašto je to tako. Prije svega, 3,5 posto su veći javni prihodi u BDP – u nego što su bili prije 8 godina, što znači da su građani i poduzetnici više opterećeni porezima nego što je to bilo ranije. Ugriz države kroz PDV i ostale poreze iznosi skoro 47 posto ukupnog BDP –a u Hrvatskoj, za 3 posto je veći nego prije 6 godina. U ukupnom proračunu 11 do 12 milijardi kuna dolazi iz fondova EU, što je oko 2 posto BDP – a RH, naravno da je moguće da se smanjuje i deficit i javni dug, ali ovaj proračun upravo zbog europskih sredstava i povećanih prihoda kroz poreze neće omogućiti ono što svi očekujemo kao građani RH, reformu velikih sustava, mirovinskog, zdravstvenog, nego će zapravo i iduća i 2020. godina po projekcijama proračuna ostati ista – naglasio je Hajdaš Dončić, dodajući da je najtragičnije u proračunu da svi indikatori govore da se Hrvatska ne sprema za nadolazeću svjetsku ekonomsku krizu.

Marko Vešligaj izdvojio je nekoliko glavnih problema oko proračuna, a koji se odnose na KZŽ. – Štete na klizištima su oko 120 milijuna, a sada je za klizišta kroz Hrvatske vode osigurano samo 50 milijuna kuna i to za cijelu Hrvatsku. Nije došlo do povećanja u proračunu Hrvatskih cesta za troškove zimske službe. Povući ću paralelu. Za brdsko – planinska područja osigurano je 30 milijuna kuna. Zakon je bio u prvom čitanju. Za otoke osigurano je 120 milijuna kuna. Prije nego je došlo do ukinuća brdsko – planinskih područja, bilo je do 70 milijuna kuna osigurano – istaknuo je Vešligaj te dodao da nema ništa protiv toga da se ima za Slavoniju i otoke, no da je i naša županija zaslužila puno više. Vešligaj je dodao i kako je stao tempo ulaganja u cestogradnju na području naše županije. - Moram se osvrnuti i na Fond za zaštitu okoliša, gdje su lokalnim jedinicama uskraćena sredstva za sufinanciranje nabave kompostera, što bi moglo uzrokovati porast cijena za građane. U situaciji kada imamo povećanje prihoda i državnog proračuna, nemamo nikakvih konkretnih programa i mjera za našu KZŽ, niti mjera za tekstilnu industriju, a i to je bilo obećanje Vlade za našu županiju i cijeli sjeverozapadni dio gdje je ta industrija razvijena. Nastojat ćemo biti afirmativni i predložiti konkretne i realne amandmane i popraviti ovaj proračun koji u velikom dijelu zanemaruje KZŽ – zaključio je Vešligaj.

Župan Kolar nije želio donositi krajnju ocjenu proračuna dok ne bude donesen, no ono na čemu inzistira je proglašenje Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina državnim. - Mi smo jedina županija u Hrvatskoj koja to nema, taj proces smo počeli prije 5 godina preko Agencije za strukovno obrazovanje i sada smo za to ostvarili uvjete. Naše ulaganje u Veleučilište će ostati na apsolutno istoj razini, no vrijeme je da se ono proglasi državnim i financira s državne razine, a tada bi studiranje mladim ljudima u Zagorju bilo povoljnije nego do sada – istaknuo je župan Kolar.

Iduća tema na koju se župan osvrnuo je znanstveno – edukacijsko – zabavni centar u Stubičkom Golubovcu, ističući da je tražio sastanak kod premijera Plenkovića da mu prezentira projekt prije nego pred saborske zastupnike dođe konkretan prijedlog proračuna. - Takvog instituta nema u Hrvatskoj, napravili smo idejno rješenje i konzervatorsku studiju, imamo partnera, priču koja je potrebna uz takav projekt i pozivam ovim putem saborske zastupnike, ne samo Hajdaša i Vešligaja, već i Žarka Tušeka i Mariju Puh da u Saboru iskoriste svoj utjecaj i podrže taj projekt koji Hrvatskoj i KZŽ je potreban – dodao je župan Kolar.

Kolar je izrazio veliko nezadovoljstvo što je izgubljen tempo ulaganja Hrvatskih cesta na području Krapinsko – zagorske županije. - Ne možemo reći da nemamo suradnju s Hrvatskim cestama, no svi rokovi koji su za ceste koje su se počele graditi za vrijeme dok je Hajdaš bio ministar, kasne sa završetkom. Možemo uzeti u obzir da je to zbog kompletnog stanja na građevinskom tržištu, međutim ne mogu prihvatiti da u 2019. godini neće biti nastavljeni radovi na brzoj cesti Zlatar Bistrica – Marija Bistrica. Znači, te dionice nema u proračunu i niti su napravili dokumentaciju do kraja niti su krenuli u otkup zemljišta. To znači da je za tu dionicu 2019. godina je izgubljena, a u idealnim uvjetima, ako bi se projektna dokumentacija napravila, i otkupilo zemljište u idućoj godini, radovi bi se nastavili tek 2020. godine – rekao je Kolar, i javno pozvao nadležne da se osiguraju sredstva, ubrza projektiranje i otkup zemljišta te da se iduće godine nastavi s izgradnjom ceste.

Osvrnuo se i na najave da će biti limita u sredstvima za centre kompetencije i izvrsnosti. Što se tiče Centra kompetencije i izvrsnosti u ugostiteljstvu i turizmu, koji će biti u SŠ Zabok, gotovo je idejno rješenje i projektantski troškovnik prema kojem je potrebno 50 milijuna kuna za izgradnju i 50 milijuna za 'soft komponentu'. - Prema informacijama koje imamo, bit će opet ograničenje na 30 milijuna kuna. To znači da sav trud i viziju koju smo radili 2 godine bacamo u vjetar i apeliram na Vladu da to ne radi – rekao je Kolar.

Župan je izrazio maksimalnu podršku Vladi za projekt Slavonija i projekt otoka, ali i podsjetio da inicijativa župana SZ Hrvatske već duže vrijeme stoji u ladici i da dogovoreni radni sastanak s premijerom još nije održan i sudbina tog projekta se ne zna. - Ovakvim načinom financiranja, s tim da smo već sada napeti kao strune i morali smo se kreditno zadužiti, nećemo se moći odlučiti na nove projekte. Inzistirat ćemo da imamo isti tretman kao i ostali dijelovi Hrvatske, a nadam se da neće biti odluka da ga nemamo zbog toga što od tih 5 župana ni jedan nije iz HDZ – a. U to ne želim vjerovati – zaključio je Željko Kolar.