Zagorski list je razgovarao s gradonačelnikom Krapine, Zoranom Gregurovićom o projektima koje planira realizirati

ZL: Na ovogodišnjim lokalnim izborima građani su izrazili želju da vi vodite Grad još jedan mandat. Što su to, prema vašem mišljenju, prepoznali u vašem radu u prijašnjem mandatu?

Gregurović: Puno se radilo na uređenju komunalne infrastrukture, uređen je sam centar grada i mostovi u centru i naravno da je pred nama uređenje i drugih mostova na području grada Krapine u vanjskim mjesnim odborima, ali i onih propusta iznad potoka koje su nekad građani sami radili, a koji su sada u dosta lošem stanju. Osim toga, tu je i niz velikih projekata koje smo kandidirali ili ih namjeravamo kandidirati na razne fondove. I u tom smjeru namjeravamo nastaviti jer vidimo da, nažalost, lokalna samouprava ima sve manje novaca i moramo se okrenuti drugim izvorima financiranja. Ono što nam u tom dijelu možda predstavlja određeni problem je da u gradskoj upravi nemamo dovoljno zaposlenih ljudi koji bi mogli pokriti sve te natječaje, ali, bez obzira na to, moram pohvaliti rad zaposlenika gradske uprave koji se uistinu trude, zbog čega se vide i rezultati. Uz sve ono što se radilo i što se radi na uređenju komunalne infrastrukture, želim naglasiti i da smo mi pioniri u Krapinsko-zagorskoj županiji u zaštiti okoliša i da smo već ranije sagradili reciklažno dvorište, u što drugi tek sad idu. Nama je sljedeći cilj napraviti u Krapini jednu mini sortirnicu, a nakon toga ćemo razmišljati ili o podjeli kompostera ili uređenju kompostane.

ZL: Iako kažete da vam nedostaje ljudi, ipak ste pripremili i pripremate brojne projekte za domaće i EU fondove. Koje biste istaknuli?

Gregurović: Izradili smo projektnu dokumentaciju za rekonstrukciju vodovodne mreže i odvodnje u ulici Antuna Mihanovića, što bi trebao biti jedan veći zahvat, kojeg namjeravamo kandidirati na jedan od sljedećih natječaja. Isto tako imamo nekoliko projekata koji su već započeti i za koje smo već ishodili dozvole, poput izmještanja željezničko-cestovnog prijelaza Dolac i slično. Teško je sad ovdje u kratkom intervjuu nabrojiti sve ono što radimo, ali što se tiče izrade projektne dokumentacije, drago mi je da smo prošli na jednom europskom natječaju na kojem smo dobili sredstva za izradu projekata za uređenje cijelog lokaliteta Stari grad, zajedno s drugom stranom kod Hušnjakovog i parkom skulptura Forma prima, kako bi se i ti lokaliteti stavili u funkciju. Po izradi te projektne dokumentacije ćemo to moći kandidirati na natječaje i za samo izgradnju. Jedan segment kod tog projekta, koji je izazvao najveću pažnju u javnosti je i onaj most iznad Krapine, za kojeg ćemo sad vidjeti postoje li mogućnosti da se on izgradi jer treba prvo napraviti ispitivanje stijena i svega onoga što je potrebno da se jedan takav projekt realizira. Također, javili smo smo se na natječaj za uređenje Kneippove zgrade na Hušnjakovom, koja je u dosta derutnom stanju, a koju bismo željeli staviti u funkciju. Naravno, nastavit ćemo i s uređenjem dječjih igrališta na području grada tako da svako naselje na području grada ima svoje dječje igralište i malo sportsko igralište.

ZL: Nakon što ste uredili gradsku jezgru u prošlom mandatu, rekli ste da je vaša osobna velika želja urediti i središnji gradski trg. Vjerujete li da ćete to uspjeti u ovome mandatu?

Gregurović: Ako ne uspijem urediti trg u ovom mandatu, ja ću to smatrati svojim osobnim porazom jer mi je to stvarno jedna velika želja. Postoji projektna dokumentacija još od prije, za uređenje te stare gradske jezgre, međutim, smatram da je taj projekt prekapacitiran. Neka procijenjena vrijednost je više od deset milijuna eura, što je za nas ipak previše. Zato ćemo tražiti da se nađe drugo rješenje, ali preduvjet da bi se išao uređivati sam trg, odnosno, centar Krapine, je da moramo naći mogućnosti izgradnje novih parkirnih mjesta ovdje u užem centru grada. Imamo nekoliko ideja za to i vidjet ćemo koje od njih će se moći realizirati, no, to je, ponavljam, preduvjet da bismo mogli zatvoriti promet kroz sam trg. Hoće li to biti nadsvođivanje dijela Krapinčice uz sam centar ili nešto drugo, tek ćemo vidjeti.

ZL: Tražili ste i obećane su vam neke izmjene projekta za spojnu cestu Zabok – Krapina. U kojoj je sad to fazi?

Gregurović: To je jedna od stvari na kojoj inzistiramo, da se ta spojna cesta Zabok – Krapina poveže do gospodarske zone u Krapini, čime će se otvoriti gospodarska zona i da se potom nastavi na izmještenu D 206, dakle, na cestu koja ide iz Krapine preko Petrovskog prema Pregradi. Ona bi se trebala izmjestiti na drugu stranu zbog problematike na križanju iz Ulice hrvatskih branitelja prema Bregovitoj ulici. Za to se trenutno radi studija utjecaja na okoliš i polako se projektira.

ZL: Imate li informacije kakva je situacija s nastavkom izgradnje spojne ceste? Naime, došlo se do Svetog Križa Začretja i dalje se stalo.

Gregurović: Prema informacijama koje ja imam, zemljište je otkupljeno, a tenderska dokumentacija za natječaj za izgradnju druge faze se dovršava i očekujem da bi uskoro taj natječaj za odabir izvođača radova mogao biti raspisan. Govorimo o drugoj fazi, dakle, od Svetog Križa Začretja do Lepajci, a treća faza koja ide od Lepajci do Krapine je u fazi projektiranja i tu smo mi tražili da se izmjeni projektni zadatak kako bi se ta cesta spojila do gospodarske zone, a ne gore na Zagorsku magistralu.

ZL: I da završimo s jednom sportskom temom, uoči gotovo svake sezone javljale su se određene financijske poteškoće kod NK Zagorca pa su neki igrači i napuštali klub. Ove godine tog, barem koliko je nama poznato, i nije bilo. Uspjeli ste to posložiti nekako?

Gregurović: Što se tiče svih sportskih klubova koji djeluju na području grada, Grad Krapina izdvaja koliko god je u mogućnosti da bi ti klubovi mogli funkcionirati. Naravno da je to vrlo malo u odnosu na stvarne potrebe klubova. Situacija nije idealna i uvijek treba i sponzora, ali pokušavamo nekako te stvari posložiti. Meni je osobno, kao gradonačelniku, puno važnije da se cijeli onaj sportski kompleks u Podgori uredi od toga u kojoj ligi će igrati NK Zagorec. Meni je bitno da se gore okuplja veliki broj djece i naša zadaća je da napravimo preduvjete da ta djeca gore mogu trenirati. Prema informacijama koje imam, gore trenutno trenira oko 250 djece, a treniraju u neadekvatnim uvjetima. Naime, u taj centar od kad je izgrađen 1987. godine, sve do 2013. godine, nije ulagano ništa i bio je devastiran. Mislim da smo mi već sad napravili značajan pomak, ne samo na terenima i tribinama, nego i na svlačionicama. No, tu još ima posla, želimo urediti tamošnje objekte, a postavili smo si i za cilj da se na pomoćno igralište postavi umjetna trava kako bi se moglo kvalitetno trenirati. Jer trenutno pomoćno igralište nema kvalitetnu drenažu pa se na njemu nerijetko napravi kaljuža. A, ponavljam, želimo djeci stvoriti adekvatne uvjete da mogu trenirati.