U Hrvatskom zagorju postoji oko 20.000 nelegalno izgrađenih objekata. Broj predanih zahtjeva je zanemariv jer vlasnici, vjerojatno, nisu previše ozbiljno shvatili potrebu za legalizacijom svjesni da neće biti značajnijih posljedica ukoliko ne provedu potrebnu proceduru-vjerojatno.

Kojim instrumentima mislite aktivirati vlasnike na postupak legalizacije i koje su bitne izmjene u prijedlogu dopune zakona?
VRDOLJAK: Mislim da je prerano za ocjenu zainteresiranosti građana.Tek početkom godine stekli su se uvjeti za izdavanje rješenja. Činjenica je također da je trenutno važeći Zakon propisao dosta složenu proceduru i da je za neke građevine postupak ozakonjenja bio jednostavno preskup tj. daleko skuplji od vrijednosti zgrade koja se legalizira. Što naravno nije poticajna situacija. Ne treba smetnuti s uma i trenutnu gospodarsku situaciju koja u bitnom sužava financijske mogućnosti naših građana. Sve smo to imali u vidu kada smo pristupili izmjenama i dopunama Zakona. Smatram da će naš prijedlog, a već imamo i prve reakcije građana, potaknuti mnoge vlasnike objekata da riješe pravni status svoje građevine jer to više nije komplicirano, košta manje a moguće je dogovoriti plaćanje kroz duži period. Uostalom mi smo izmjene i radili uglavnom slučaju probleme na koje u postupku ozakonjena nailaze i stručna tijela i vlasnici građevina. Krenimo redom. Omogućili smo ozakonjenja na poljoprivrednim površinama jer smo utvrdili da je kao vrijedno poljoprivredno područje u prostornim planovima općina i gradova označeno nešto što je prije 20 ili 30 godina skoro u potpunosti izgrađeno s vrtićima, javnim cestama i slično. Nama je bilo nelogično da se takva područja isključe od mogućnosti legalizacije. Nadalje uveli smo četiri kategorije s obzirom na složenost građevina. Za zahtjevnu zgradu čija je građevinska bruto površina veća od 400 m² trebat će složenija dokumentacija nego recimo za garažu do 50m2 koja spada u pomoćne zgrade. Onaj tko ima pored legalne kuće nelegalnu garažu trebat će predati uz zahtjev jedan jedini dokument, kopiju katastarskog plana s ucrtanom situacijom zgrade, i platiti naknadu od 1000 kuna. Za manje zahtjevne zgrade građevinske bruto površina do 400 m² a to su u pravilu obiteljske kuće trebat će dva dokumenta itd. Skratili smo postupak na način da smo pet obveznih koraka sveli samo na dva do najviše tri. Nema više posebnih uvjeta. Vodni i komunalni doprinos nisu vezani za izdavanje rješenja, to su postupci koji će voditi nakon izdavanja rješenja. Odmah nakon uplate naknade za zadržavanje građevine u prostoru izdaje je rješenje i građevina ima legalan status. Moguća je otplata naknade u ratama, do najviše 60 obroka a rješenje se izdaje odmah nakon uplate prve rate. Pojednostavili smo i dokumentaciju tako da umjesto geodetskog elaborata imamo  geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja ili kopiju katastarskog plana ako je zgrada već ucrtana. Isto tako za manje složene građevine više se ne izrađuje arhitektonska snimka izvedenog stanja nego samo snimka izvedenog stanja. Jasno je da manje složena dokumentacija i manje košta.
 
Zagorcima veliki problem predstavljaju nelegalizirane farme? Kakvo rješenje njima nudite?
VRDOLJAK: Na problem farmi i ostalih poljoprivrednih građevina posebno smo bili osjetljivi prilikom izrade izmjena Zakona jer smatramo da se ne može na isti način tretirati bespravno sagrađeno obiteljskog gospodarstvo, farma, svinjci, kokošinjci itd i apartmanske zgrade u 20 metara do mora. Većina poljoprivrednih zgrada ulazi u kategoriju koju smo nazvali „manje zahtjevne zgrade“.To su zgrade do 400m2 i poljoprivredne građevine do 1000m2. Za njihovo će ozakonjenje biti potrebna jednostavnija dokumentacija. Uz snimku izvedenog stanja treba će se priložiti samo još jedan dokument: geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja ili kopiju katastarskog plana ako je zgrada ucrtana u Katastar. S obzirom da na farmama i obiteljskim gospodarstvima ima i pomoćnih manjih građevina omogućili smo i njihovo ozakonjene u jednostavnoj proceduri.Cilj nam je da hrvatski seljaci legaliziraju svoje farme i gospodarstva do u najsitnijeg detalja kako bi mogli aplicirati za financijska sredstva iz Europskih fondova. To nam je bila ideja voditelja tijekom rada na ovim izmjenama. Pomoćnih građevina do 50m2 ima na svakoj farmi i u svakom seoskom dvorištu; bilo da su to pušnice, garaže, svinjci. One su u funkciji osnovne zgrade i ako je ona legalna za njihovo će ozakonjenje biti potrebna kopija katastarskog plana s ucrtanom situacijom zgrade i ništa više. Za te se građevine ne plaća ni komunalni ni vodni doprinos. 

Koliko će stajati te legalizacije?
VRDOLJAK: S obzirom da smo pojednostavili dokumentaciju ozakonjenje će i u tom cijelu manje koštati. Cijena naravno ovisi o veličini zgrade. Jasno je da će za kuću od 400 m2 trebati platiti više nego za onu od 120 m2. Naknada za zadržavanje u prostoru bit će propisana uredbom, a mogu reći da je postupak izračuna bitno pojednostavljen te da je visina naknade znatno smanjena. Za poljoprivredne građevine  naknada će biti za tri četvrtine manja nego što je sada. Kao što smo rekli za pomoćne građevine plaćala bi se paušalna naknada u visini od 1000 kuna. Pri tome ističem i da je upravo imajući u vidu trenutnu gospodarsku situaciju i financijske mogućnosti građana država početkom ove godine smanjila visinu vodnog doprinosa za 50%! Velika je komponenta u postupku ozakonjenja komunalni doprinos stoga se nadamo da će i naši gradovi i općine prilikom odlučivanja o visini komunalnog doprinosa imati u vidu trenutne financijske mogućnosti naših građana.
 
Što je s onim građanima koji su na obiteljsku kuću nadogradili, primjerice, jedan dio bez ikakvih dozvola?
VRDOLJAK: Oni će moći u jednostavnom i brzom postupku ozakoniti nelegalni dio. Ako dogradnja i nadogradnju nisu prevelike onda su pojednostavljenja procedure najznačajnija u ovim slučajevima. 

Što će biti s onima koji unatoč upozorenjima i dalje 'divlje' grade ili grade pomoću 'plavih koverti' koje dobivaju potkupljivi službenici?
VRDOLJAK: „Plave koverte“ spadaju u sferu korupcije i njima se bave Državno odvjetništvo i USKOK. Jasno smo dali do znanja da više neće biti toleriranja bespravne gradnje. Onaj tko je gradio bez dozvole nakon 21. lipnja 2011. ne može se nadati dobru. Bageri se kad-tad mogu pojaviti pred građevinom. Vjerujem da takvih nema puno jer ljudi više nisu skloni riskirati i uludo trošiti svoja financijska sredstva. Bespravno sagrađeni objekti ne mogu se priključiti na infrastrukturu. Njihova je tržišna vrijednost bitno manja u odnosu na one koji imaju sva potrebna odobrenja itd.  Ljudi koji imaju bespravno sagrađene građevine znaju da je to veliki teret i da nemaju nikakvu pravnu sigurnost.

Iako su izmjenama Zakona o prostornom uređenju i građenju donesene izmjene kojima se ubrzava postupak dobivanja potrebnih  i dalje je praksa da se na dozvole čeka po nekoliko puta duže nego što je to predviđeno zakonom, uglavnom zbog ''sporovozne'' lokalne uprave i institucija koje moraju izdati neophodne suglasnosti na projekte. Imate li u planu donesti neke nove zakonske odredbe ili na neki drugi način primorati institucije da se drže zakonskih rokova?
VRDOLJAK: Izdavanje akta za gradnju od 1.1.2008. u nadležnosti je županija i velikih gradova. Moramo biti pošteni pa reći da nije situacija svuda ista. Ima upravnih odjela koji rade jako dobro i izdaju odobrenja u roku. Ovdje je važno reći i da nisu svi upravni odjeli jednako opterećeni. U područjima koja su izrazito načeta bespravnom gradnju trenutno je veliki pritisak što sigurno dovodi do zastoja. Zato je jako važno da se županije, gradovi i općine dobro organiziraju i ubrzaju te procese. Ministarstvo radi na uvođenju web aplikacije za izdavanje akta za gradnju. Ona će vrijediti za područje cijele Hrvatske i vjerujemo da će znatno doprinijeti ubrzanju procesa a njome ćemo i ujednačiti proceduru. Ona će biti transparentna a time će se smanjiti prostor za manipulacije i malverzacije.

Ovdje u Zagorju postoji dojam da se je u proteklim godinama kod nas investiralo osjetno manje nego na drugim područjima , posebno na područjima od posebne državne skrbi iako i kod nas ima mnogo naselja koja još uvijek nemaju niti osnovnu infrastrukturu. Postoje li planovi i programi da se kriteriji za investicije izmijene i osigura uravnoteženi razvoj na svim područjima?
VRDOLJAK:To je tipično za svako područje. Ljudi u Dalmaciji isto tako misle da su zapostavljeni u odnosu na druge krajeve. Ovdje je iznimno važna angažiranost i lokalne zajednice koja mora biti aktivna u predlaganju projekata i zauzimanju za svoj kraj. Ovo posebno vrijedi za skoro otvaranje mogućnosti financiranja iz europskih fondova. Ministarstvo graditeljstva ide s projektom obnove zgrada javne namjene i poboljšanja njihove energetske učinkovitosti. Bolnice, vrtići i škole s područja hrvatskog Zagorja važni su nam i dobro došli.

Kada će krenuti spominjani programi za oporavak građevinarstva jer na našem području gotovo da i nema više ozbiljnije firme ni iz faze projektiranja ni iz područja građevinske operative koja nije ''na koljenima''?
VRDOLJAK: Svjesni smo teškog stanja građevinskog sektora. Zato nam je i bio jedan od najvećih prioriteta pokretanje programa povećanja energetske učinkovitosti. U Ministarstvu smo oformili posebnu upravu koja se bavi ovim pitanjima. Smatramo da će provođenje ovog programa zaposliti ne samo izvođače radova nego i našu industriju građevinskih proizvoda i obrtnike. Program povećanja energetske učinkovitosti javnih zgrada počet će uskoro. Ove godine planiramo obuhvati oko 500 javnih zgrada. Na jesen planiramo krenuti s program POS plus a trenutno radimo na programu najma stanova. I ovaj ćemo program javno predstaviti u drugom dijelu godine.

Kako će Zagorci moći legalizirati svoje klijeti?
VRDOLJAK:Klijeti će se moći puno jednostavnije i brže ozakoniti. Naravno s obzirom da je potrebno manje dokumenata i postupak je u konačnici jeftiniji. Ako uzmemo da su klijeti u Zagorju najčešće manje građevine, recimo za ozakonjenje klijet do 100 m2 bruto površine treba samo snimka izvedenog stanja. Ako je klijet veće od 100m2 a manja od 400m2 tada uz snimku izvedenog stanja treba još geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja, odnosno kopija katastarskog plana ako je klijet ucrtana u Katastru. Dakle ukupno dva dokumenta. Naknada za zadržavanje u prostoru moći će se plaćati u više rata. Rješenje o izvedenom stanju moći će se dobiti nakon plaćene prve rate od 1000 kuna.

Postoji li podatak koliko ima i da li će se rušiti nelegalni objekti u Krapinsko-zagorskoj županiji?
VRDOLJAK: Vjerujem da će velika većina onih koji imaju bespravnu gradnju iskoristit mogućnost ozakonjenja. Nitko ne voli ostati bez nekretnine u koju je ulagao. Država će naći način da legalizira što veći broj a krajnja mjera će biti i uklanjanje nezakonito izgrađenih zgrada.  Nadamo se da takvih građevina neće biti puno.