Početkom ovog mjeseca Europska je komisija predložila izmjenu pravila o kvaliteti vode za piće kojima bi se, ako budu prihvaćena, od država članica Europske unije tražilo da poboljšaju pristup pitkoj vodi za sve građane. EK, naime, želi da Europljani piju više vode iz slavine, a to bi, između ostalog, u konačnici značilo i da se na gradske ulice ponovo vrate javno dostupne slavine s pitkom vodom, popularno zvane 'česme', ali i da se u restoranima i drugim ugostiteljskim objektima potiče konzumacija vode iz slavine. Time bi se, također, smanjila potrošnja vode iz boca, čime bi se, prema nekim procjenama, pomoglo europskim kućanstvima uštedjeti više od 600 milijuna eura godišnje te istovremeno smanjiti količine plastičnog otpada. Zanimljivo je da ovakvu inicijativu u Hrvatskoj javno podržavaju i proizvođači flaširane vode ističući da se radi o komplementarnim sustavima, a ne o konkurenciji.

Klanjčeki zdenci

Kako su posljednjih dvadesetak godina diljem većine europskih gradova 'česme' na nekin način iščeznule pred 'flaširanom vodom', iščeznule su i one rijetke koje su bile po Zagorju. Nekoliko njih, onih 'pravih, starinskih' javnih zdenaca s pumpom, zadržalo se tek u Klanjcu, no, kako jasno na njima piše: 'Voda nije za piće'.

Klanjec ima prirodne izvore s pumpama

- Kompletno gradsko područje 100 posto je pokriveno vodoopskrbnom mrežom Zagorskog vodovoda, no ti naši javni bunari nisu dio tog sustava. I činjenica da na njima piše da voda nije za piće, odnosno, da se pije na vlastitu odgovornost zato što ne možemo dobiti potvrdu od Zavoda za javno zdravstvo da je bunar mikrobiološki čist. Mi smo te bunare očistili, stavili pumpe u njih, one rade i mi točimo na njih vodu za zalijevanje cvijeća, međutim, nismo još razmišljali o njihovoj budućnosti, odnosno, kako ishodovati potvrdu Zavoda o njihovoj ispravnosti. Imamo na jednoj lokaciji, gore kod pošte, i 'curek', na kojem non stop curi voda i ljudi tu vodu normalno koriste, ali, ponavljam, to je na vlastitu odgovornost - ispričao nam je gradonačelnik Zlatko Brlek.

Krapina planira

U Krapini je u prošlosti bilo nekoliko 'česmi' s pitkom vodom. U Uskoj ulici prema Starom gradu, kod mosta Svetog Ivana, na raskršću kod groblja te na Trgu Ljudevita Gaja. Kad je izgrađen vodovod, napravljeno je i nekoliko javnih bunara, koji su s vremenom 'uklonjeni', a prije preseljenja spomenika Ljudevita Gaja s centralnog dijela na rub trga, uklonjen je i tamošnji bunar, odnosno, fontana s pitkom vodom.

Nekad je postojao javni zdenac na Gajevom trgu u Krapini

Zoran Gregurović, gradonačelnik Krapine

Prema riječima gradonačelnika Zorana Gregurovića, u Krapini također sada planiraju javno dostupnu pitku vodu u obliku modernih 'česmi' postaviti na nekoliko lokacija. - Mi planiramo postaviti 'česme' s pitkom vodom na trgu, u parku, kao i kod dječjih igrališta, no, to nećemo raditi odmah sada, kao neke zasebne radove, već ćemo taj dio odraditi u sklopu većih radova, odnosno, u sklopu kompletnih uređenja pojedinih lokacija - najavio je gradonačelnik Gregurović.

Zabok počeo

Ivan Hanžek, gradonačelnik Zaboka

Gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek istaknuo je kako u Zaboku već prije godinu dana postavljena jedna 'česma' na Popovom brijegu, na platou kod spomen obilježja i križa postavljenog u znak sjećanja na kapelu sv. Helene, uz sam objekt novoizgrađene Vodospreme Zagorskog vodovoda.

Grad Zabok već je počeo s postavljanjem tzv. česmi

-Mi smo već razmišljali o javnoj dostupnosti pitke vode za naše građane i posjetitelje te planiramo postavljanje još dviju tzv. 'česmi' u Zaboku. Jedna će biti kod vodoskoka koji će se graditi u Parku Milana Prpića, a druga će se postaviti u sklopu uređenja željezničkog kolodvora i izgradnje pothodnika - najavio je gradonačelnik Hanžek te podsjetio na popularnost dviju pumpi s pitkom vodom koje su nekad postojale u Zaboku.

Jedna od najpoznatijih 'pumpi' u Zagorju nekad je bila ona na zabočkom željezničkom kolodvoru

Europska praksa

Jedna je, naime, bila na željezničkom kolodvoru ispred sadašnjeg kafića Fulir, koja i sad stoji, ali nije u funkciji, a druga na samom Trgu Ksavera Šandora Đalskog, kod nekadašnjih kioska s ribarnicom i voćarnom. - Ako se sjećate, ona pumpa kod željezničkog kolodvora bila je uistinu popularna i mnogi građani i putnici su je koristili. Što se tiče mog osobnog iskustva s europskim gradovima, posebno sa Strasbourgom, u čijem centru također postoji pitka voda dostupna svim građanima, to danas nije nikakav problem postaviti. Mi ćemo ih postaviti u sklopu sustava Zagorskog vodovoda, a znate i sami da odavno postoje slavine, odnosno, pipe koje pritisnete i koje se nakon nekoliko sekundi same zatvore pa ih morate pritisnuti ponovo, tako da se ne dešava da voda bespotrebno curi jer netko, namjerno ili slučajno, nije zatvorio pipu - rekao nam je Hanžek.

Stiže i u Zlatar

Zlatarska gradonačelnica Jasenka Auguštan - Pentek kaže kako se osobno ne sjeća da je u centru grada postojala 'česma', iako ne isključuje mogućnost da je nekad davno i postojala. No, kaže, jednu uskoro planira postaviti. Naime, u središnjem zlatarskom Parku Hrvatske mladeži, koji se već počeo uređivati, a u postupku su i pripreme za njegovo daljnje uređenje, uredit će se i dio s dječjim parkom s raznim spravama za igru. - U sklopu parka planiramo postaviti jednu takvu 'česmu', tim više što će tamo biti i dječje sprave za igru pa će naravno mnogoj djeci, ali i roditeljima, javno dostupna pitka voda biti korisna te sam uvjerena da će 'česmu' koristiti. Srećom, uz današnju tehnologiju to nije problem napraviti na način da se onemogući zloupotreba i pretjerani gubici, a opet da voda za piće bude svima dostupna - ispričala nam je gradonačelnica Auguštan Pentek, dodavši kako još preostaju samo dogovori sa Zagorskim vodovodom, kao i sam odabir opreme.

Direktor Zagorskog vodovoda: 'Mi to već radimo i nije skupo'

Mario Mihovilić, direktor Zagorskog vodovoda

U neformalnom razgovoru s direktorom Zagorskog vodovoda Mariom Mihovilićem pokušali smo doznati koje su moguće poteškoće oko postavljanja modernih javnih 'česmi' s pitkom vodom po zagorskim gradovima i općinama. - Uz današnju modernu tehnologiju tu uistinu nema nekih poteškoća. Mi smo postavili već jednu u Zaboku i nedavno jednu na području Općine Jakovlje, točnije na Kraljevom Vrhu. Dakle, napravimo priključak vode i stavimo brojilo. I onda općina ili grad plaćaju potrošnju. Osim što su te slavine moderne i napravljene da sprečavaju nepotrebne gubitke vode, danas postoje i takve slavine koje se ne mogu smrznuti, već funkcioniraju poput hidranta, na način da se odmah po korištenju same isprazne i početkom novog korištenja se ponovo napune - pojasnio nam je Mihovilić kojeg smo pitali i koliki trošak jednom gradu može biti samo postavljanje jedne takve fontane, odnosno, je li to skupo. - Ne mora biti skupo. Sve ovisi kakvu fontanu ćete postaviti. Ako će to biti neko umjetničko djelo ili neki posebni izgled ili model, onda je i cijena veća. No, vjerujem da neku funkcionalnu, ali jednostavnu fontanu možete postaviti čak već za manje od deset tisuća kuna - rekao nam je Mihovilić.