Projekt Sjever, po uzoru na Projekt Slavonija, trebao bi, uz podršku države, omogućiti izradu velikih zajedničkih projekata Krapinsko-zagorske, Varaždinske i Međimurske županije te u konačnici rezultirati povlačenjem značajnijih sredstava iz fondova Europske unije. Prije svega, kaže župan Željko Kolar, koji je i inicirao čitavu priču, na prvom je mjestu izgradnja željezničke pruge i brze ceste Čakovec – Varaždin – Lepoglava – Jesenje – Krapina, što bi u konačnici olakšalo dnevne migracije, ali i dodatno potaknulo razvoj gospodarstva u sve tri županije. Riječ o dugoročnim projektima koje treba tek napraviti, naglašava Kolar, a koji bi se odrađivali po fazama te bi mogli bit realizirani unutar 6 do 9 godina. Obavljeni su i razgovori sa županima Bjelovarsko – bilogorske i Koprivničko – križevačke županije, koje bi se također mogle uključiti o ovaj projekt

ZL: Je li Projekt Sjever i Sporazum o suradnji koji ste potpisali s varaždinskim i međimurskim županom svojevrsni početak stvaranje jedne regije?

Kolar: Ne. Nemamo ambiciju stvaranja nekakve regije, nego je riječ o ambiciji suradnje županija i njihovih institucija u zajedničkim projektima, prije svega za zajedničko povlačenje sredstava iz europskih fondova, ali i, što je bila prvenstveno moja intencija, koji sam i pokrenuo inicijativu i program Sjevera Hrvatske, da zajednički nastupamo prema Vladi Republike Hrvatske. Okidač je bila inicijativa kolege Čačića za brzu prugu Čakovec – Varaždin – Krapina – Zabok – Zaprešić – Zagreb.

ZL: No, je li to sve ipak na tragu onih koji su, govoreći o mogućem teritorijalnom preustroju RH, isticali da su većina jedinica lokalnih i područnih samouprava premale za neke velike samostalne projekte?

Kolar: Naravno da jesu. To nije sporno. Međutim, koji su to veliki projekti u, recimo, općini Zagorska Sela, koje bi Općina Zagorska sela mogla sama raditi? Nemate tamo institucija, ili veleučilišta, ili velikih srednjih škola gdje bi mogle biti neke velike investicije, ali to nije razlog da bi se takva općina išla ukinuti. Jednostavno, državna cesta mora biti investicija države, željeznička pruga koja ide od Kumrovca preko Zagorskih Sela za Sloveniju treba biti zajednička investicija Republike Hrvatske i Republike Slovenije, odnosno, zajednički projekt prema fondovima EU. Međutim, izgradnja vodovoda u Bojačnome ili Ivaniću Miljanskom mora biti zadatak Zagorskog vodovoda, Općine Zagorska Sela i Krapinsko - zagorske županije. No, mi govorimo o transformaciji lokalne i regionalne samouprave i o postupnoj, faznoj decentralizaciji. To su dvije ključne riječi.

ZL: Sam Projekt Sjever i podrazumijeva decentralizaciju. Ukratko, što je u svojoj biti Projekt Sjever? To nije samo izgradnja infrastrukture…

Kolar: Naravno da nije samo izgradnja infrastrukture, ali u ovom trenutku je izgradnja infrastrukture na prvom mjestu. Ponukan je Projektom Slavonija, kojeg je Vlada pripremila u vrijednosti od 2,5 milijarde eura, za kojeg sam nekoliko puta rekao da ga itekako podržavamo, jer Slavonija mora ponovo postati žitnica čitave Hrvatske. Ako je mogla hraniti čitavu bivšu Jugoslaviju, onda može i Hrvatsku. Međutim, kao župan Krapinsko - zagorske županije smatram da, ako ćemo govoriti o ravnomjernom razvoju, da onda dio tog kolača koji je ciljan, Vlada mora pripremiti i za druge regije. Mi smo svoju nazvali Sjever, može biti i Sjeverozapad, razgovarali smo s kolegama iz Koprivničko - križevačke i Bjelovarsko - bilogorske županije da nam se i oni pridruže. Naime, ne možemo govoriti o ravnomjernom regionalnom razvoju, ići na nove indekse razvijenosti, a da nemate takav plan za čitavu Hrvatsku i sve hrvatske regije. I ja sam sve to predstavio na sastanku u Požegi, gdje su bili svi župani, predsjednik Vlade, potpredsjednici i svi ministri te predstavnici udruga gradova i općina i premijer mi je rekao da podržava taj moj stav i takav koncept, ali da ćemo, naravno, o njemu razgovarati. Smatram da, ako je u prosjeku predviđeno po 500 milijuna eura za svaku slavonsku županiji, da bi onda u ovoj financijskoj omotnici 200 milijuna eura za Zagorje bilo prihvatljivo.

ZL: Dosta pozitivnih reakcija u javnosti izazvala je najava gradnje pruge, ali i brze ceste Čakovec – Varaždin – Krapina. Koliko je realno očekivati da se ta izgradnja realizira i kolika je procijenjena vrijednost tih projekata?

Kolar: To je čisto realno, a što se tiče vrijednosti, mislim da je riječ o negdje oko 1,6 milijardi eura. No, jasno je da će se to protezati i kroz financijsku omotnicu do 2021. i kroz omotnicu do 2027. To nije projekt koji će bit realiziran za godinu ili dvije. To je projekt koji će bit realiziran za 6 do 9 godina, no, on mora početi. Međutim, u ovoj situaciji prvi dio te pruge se već počinje graditi i to dionica od Zaprešića do Zaboka. S time da moramo još vidjeti, i ja sam tražio objašnjenje, zašto se počinje od Zaprešića, a ne od Zaboka kako je bilo predviđeno. Drugi dio, odnosno, druga faza, od Zaboka do Krapine, mogla bi ići vrlo brzo, jer je riječ o europskom koridoru. Tako da kroz to vrijeme imate mogućnosti pripremiti projekte i otkup zemljišta za dalje prema Jesenju, Novom Golubovcu, Lepoglavi i dalje prema Varaždinu.

ZL: Je li činjenica da prometna povezanost s Varaždinom trenutno i nije zadovoljavajuća razlog što Zagorci više gravitiraju prema Zagrebu?

Kolar: Krapinsko-zagorska županija gravitira prema Zagrebu i to vam nije moj odgovor, nego odgovor svih ljudi koji se bave biznisom i politikom. No, to nije samo zbog prometne povezanosti, nego i zbog blizine, zbog činjenice da je velika dnevna migracija naših ljudi na posao u Zagreb, a isto tako puno naše djece ide u Zagreb u školu i na fakultete. Dakle, po tom osnovu gravitiramo prema Zagrebu. Međutim, ako govorimo o povlačenju europskih sredstava i našoj zajedničkoj mogućnosti na prijavu za ta sredstva, onda je bitna ova regija. Jer Grad Zagreb je sam po sebi toliko razvijeniji od ostalih dijelova Hrvatske da mi onda tu ne možemo doći do izražaja. No, to nisu dvije stvari koje se ne bi mogle pomiriti.

ZL: U kojoj mjeri izgradnja spomenute pruge i brze ceste do Čakovca može pridonijeti otvaranju nekih zajedničkih gospodarskih zona na tom potezu?

Kolar: Tamo gdje dođe cesta, a da ne govorim pruga, tamo dođu i investicije. Tamo gdje dovedete takvu infrastrukturu, uvijek se otvore nova područja za razvoj gospodarskih zona. I uskoro ćete vidjeti benefit ove brze ceste do Bedekovčine jer je poslovna zona Općine Bedekovčina postala vrlo interesantna za investicije i vidjet ćete da će uskoro tamo početi jedan investicijski ciklus. Mi smo već razgovarali s nekoliko zainteresiranih investitora, ali znate da ja imam pravilo da toliko dugo, dok se posao ne dogovori, ne govorim o imenima i prezimenima. U svakom slučaju, naravno da će biti benefita i da će taj dio županije imati veću mogućnost gospodarskog razvoja.

ZL: Moglo se čuti i nekih upozorenja na neke moguće negativne posljedice čitavog projekta izgradnje infrastruktura, u smislu da bi moglo doći do većih migracija, odlazaka ljudi…

Kolar: Ne, sasvim suprotno. Ljudi će se vraćati doma. Jer im se neće isplatiti biti podstanari u Zagrebu i plaćati skupe najamnine, na što su sad prisiljeni jer gube puno vremena na prijevoz. No, s brzom željeznicom, ljudi će se početi vraćati na domaćiju. Dakle, mi imamo sasvim drugačiju predodžbu o tome, nego što imaju neki ljudi koji u svakom projektu vide pet loših stvari. Ja u svakom projektu vidim deset stvari dobrih.

ZL: Pa evo, kad već spominjemo te negativnosti, u predizbornoj kampanji vaši su oponenti dosta isticali činjenicu da su kod nas prosječne plaće poprilično niže od hrvatskog prosjeka. Možemo li i kako birati vrste djelatnosti i poduzetnike koji investiraju u Zagorju?

Kolar: S obzirom na razvoj svoje industrijske zone, Zabok, Hum na Sutli i Sveti Križ Začretje već mogu birati investitore. Nisu prisiljeni 'uzeti' bilo kojeg investitora. Nama je stopa nezaposlenosti na takvom nivou da ne moramo 'uzimati' bilo koga. Međutim, imate, objektivno, zone koje su uz infrastrukturu, uz ceste i prugu, koje su jake. I tu se već može birati. Ali ako dobijete investitora u, recimo, Zagorska Sela, onda ne birate. Druga stvar koja je tu bitna je i pitanje obrazovne strukture. Znači, mi ne može ovdje razvijati u velikom obujmu, na primjer, IT tehnologiju, kad nemamo dovoljno kadra za to. Ali ono što je izrazito bitno i što smo se mi dogovorili u ovom Projektu Sjever, kao i ranije, u Sporazumu kojeg smo potpisali, da međusobno podupiremo centre izvrsnosti i centre kompetencija. Znači, kolega Čačić i kolega Posavec su podržali projekt Centra kompetencija i izvrsnosti za ugostiteljstvo i turizam u Zaboku. Znate li koja je to podrška? To znači da smo se mi opredijelili da dižemo Zagorje kao turističku destinaciju na četiri zvjezdice. Mi ćemo imati pet hotela u izgradnji, a obrazovni sustav, nažalost, ne daje kadar koji bi mogao preuzeti to i zato ćemo imati centre izvrsnosti i kompetencija. Mi njih ne možemo financirati iz vlastitih prihoda, ali možemo iz ovog projekta. Dakle, nije u pitanju samo izgradnja infrastrukture, nego i centri izvrsnosti, kao i poduzetnički inkubatori, koji će dovesti do toga da ćemo imati obrazovaniju radnu snagu, a obrazovanija radna snaga znači dovođenje investitora s tehnologijama koje osiguravaju veću plaću. I to je cilj koji smo si postavili.

ZL: Rekli ste da ste ovaj projekt predstavili premijeru, da vam je on dao načelnu podršku… Koji su sad neki daljnji koraci?

Kolar: Da se razumijemo, ovo, zapravo, nije projekt. Do projekta treba doći. Ovo je inicijativa i ono što sad očekujem je sastanak s premijerom. Mi smo premijera obavijestili o našem potpisivanju Sporazuma, obavljen je razgovor s Bajsom i Korenom, županima Bjelovarsko - bilogorske i Koprivničko - križevačke županije, tako da sad očekujemo sastanak s Vladom i istom ekipom koja je radila Projekt Slavonija. I nakon toga ćemo razrađivati detalje tog projekta kojeg bi trebalo napraviti. Još jednom napominjem da mi ovom našom inicijativom ni na koji način ne ugrožavamo Projekt Slavonija jer je on koncepcijski napravljen i osigurana su sredstva u Proračunu, što mi i podržavamo. Međutim, ja sam župan Krapinsko-zagorske županije i ja moram osigurati investicijski ciklus i tražiti status naše županije u odnosu na druge. No, tu nismo gledali samo na sebe, nego smo gledali i na naše okolne županije koje su nam partneri u raznim projektima. To je u krajnjoj liniji i Zagrebačka županija, o čemu sam već razgovarao i s kolegom Kožićem. Prema tome, široko smo otvoreni za suradnju sa svima.

ZL: Iskusni ste političar… Ima li, realno, političkog interesa i volje na nacionalnom nivou da se ovaj projekt realizira?

Kolar: Prva reakcija premijera Plenkovića je bila da to podržava. Nedvosmisleno. I razgovarat ćemo o tome. Znači, treba razraditi taj koncept. Ponavljam da to nisu stvari koje će se dogoditi preko noći, ali neke stvari možemo dogovoriti vrlo brzo. Neke su kratkoročne, neke su dugoročne. Ja sam sad zatražio i dogovarao neke sastanke, prije svega s ministrom Olegom Butkovićem, jer nemamo novih ugovora i želim da se jasno vidi u Proračunu za 2018. godinu da su osigurana sredstva i da će se nastaviti s izgradnjom ceste Zlatar Bistrica – Marija Bistrica i spreman sam je nazvati po bilo kome. Ako je Hajdašijana do Zlatar Bistrice, nek se zove Plenkovćijana. Naći ćemo joj lijepo ime koje će lijepo zvučati i ja ću odati dužno priznanje svakom onome koji će se založiti za taj projekt. Obzirom da sam pruzi od Zaprešića do Zaboka već dao ime, to je Hajdašina, pruga do Krapine može imati neko druge ime. Ja s tim nemam apsolutno nikakvih problema, ali tri, četiri ključne investicije, koje su nama bitne za razvoj Zagorja, želim s ministrom Butkovićem dogovoriti na vrijeme, a to znači do rujna, kad će se već početi raditi Proračun za iduću godinu. Isto tako, zatražio sam sastanak s ministricom kulture, da obiđemo neke radove u Zagorju, a već mjesecima stoji i poziv potpredsjednici Vlade Martini Dalić. Kao što ste vidjeli, ja sam bio korektan i nigdje nisam napadao Vladu. Jedino sam spomenuo ministra Lovru Kuščevića, jer nije govorio istinu. I moram vam reći da mi se ministar ispričao. Došao je k meni, dao mi je ruku i rekao mi je 'Ja se ispričavam, nisam imao prave informacije'. To je potez jednog gospodina. I tad smo razgovarali i o izmjeni zakona i svemu onome što nam slijedi u narednom razdoblju. Naime, kao što to često govorim, ja sam dvadeset godina radio u struci i ja se sutra mogu vratit u struku. I meni nitko to moje znanje ne može uzeti. S druge strane, ako sam bio u mogućnosti voditi grad, biti saborski zastupnik i voditi Županiju, onda ću sigurno bit sposoban sa svojom glavom i dvije ruke zaraditi za život i svoju obitelj. Zato se nemam potrebe nikome ulizivati, niti upotrebljavati neke projekte u dnevno-političke svrhe. Meni to nije cilj i ako ste primijetili, ja to nisam nikad ni radio.