Vlada Republike Hrvatske donijela je na svojoj sjednici 15. srpnja Odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, a koja stupa na snagu 1. siječnja 2011. godine. Tom su odlukom županije, gradovi i općine rangirani temeljem postupka ocjenjivanja stupnja razvijenosti koje je provelo Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

Tako su kod županija u I. skupinu svrstane one s razvijenošću manjom od 75 posto prosjeka Republike Hrvatske, a to su Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Ličko-senjska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Šibensko-kninska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija. U II. Skupinu čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75 i 100 posto prosjeka RH svrstana je i Krapinsko-zagorska županija, a uz nju tu su još i Međimurska, Splitsko-dalmatinska, Varaždinska i Zadarska županija.

U III. skupini s razvijenošću između 100 i 125 posto prosjeka su Dubrovačko-neretvanska i Zagrebačka županija, dok su u IV. skupinu s više od 125 posto od prosjeka RH ušli Grad Zagreb, Istarska i Primorsko-goranska županija.

KZŽ na 87,72 posto razvijenosti od državnog prosjeka

Naša županija svrstana je u II. skupinu županija koje su između 75 i 100 posto od prosjeka Republike Hrvatske. Prema objavljenoj tablici samo županije u I. skupini biti će potpomognuta područja. Da bi usporedili podatke, recimo da najnerazvijenija Virovitičko-podravska županija ima samo 20,51 posto od državnog prosjeka, a daleko s 20,57 posto nije ni Vukovarsko-srijemska županija. Očekivano najbolji prosjek od 187,54 posto ima Grad Zagreb. KZŽ ima prosječni dohodak per capita od 2006. do 2008. od 23.281, dok je državni prosjek 26.280. Imamo i prosječne izvorne prihode per capita manje od prosjeka, 1.758 prema 3.613. Zato s druge strane imamo dobru prosječnu stopu nezaposlenosti koja iznosi 8,5 posto prema državnom prosjeku od 13,8 posto. Kad se pogledaju vrijednosti standardiziranih pokazatelja u odnosu na nacionalni prosjek u oči upada podatak od svega 35,37 posto udjela obrazovanog stanovništva u stanovništvu od 16 do 65 godina u KZŽ u odnosu na državni prosjek.

Šest u II. skupini, samo dvije u IV.

U razvrstavanju gradova i općina prema indeksu razvijenosti, niti jedan naš grad ili općina nisu ušli u I. skupinu najnerazvijenijih općina čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50 posto prosjeka Republike Hrvatske. U drugoj skupini gdje je indeks razvijenosti između 50 i 75 posto državnog prosjeka ušli su Budinščina, Desinić, Jesenje, Lobor, Petrovsko i Zagorska Sela. U III. skupini koja ima indeks razvijenosti između 75 i 100 posto nalaze se Bedekovčina, Donja Stubica, Đurmanec, Gornja Stubica, Hrašćina, Hum na Sutli, Klanjec, Konjščina, Kraljevec na Sutli, Krapina, Krapinske Toplice, Kumrovec, Mače, Marija Bistrica, Mihovljan, Novi Golubovec, Oroslavje, Pregrada, Radoboj, Sveti Križ Začretje, Tuhelj, Veliko Trgovišće, Zlatar i Zlatar Bistrica. IV. skupina obuhvaća gradove i općine čiji je indeks razvijenosti između 100 i 125 posto od prosjeka RH, a tu su od zagorskih jedinica lokalne samouprave Stubičke Toplice i Zabok. U najrazvijenijoj V. skupini koja ima indeks razvijenosti veći od 125 posto prosjeka nema zagorskih gradova i općina. Među gradove i općine koje će biti potpomognute spadaju one iz I. i II. skupine.

Kad se pogleda rang lista svih općina najnerazvijenija po indeksu od samo 16,13 posto je općina Kistanje, a do nje je Ervenik sa 16,45 posto, obje iz Šibensko-kninske županija.

Najrazvijenija hrvatska općina je Dugopolje s čak 282,90 posto od hrvatskog prosjeka, a najbliža joj je Kostrena sa 163,71 posto. Grad Zagreb koji se često apostrofira kao daleko iznad hrvatskog prosjeka ima indeks od 142,75 posto od državnog prosjeka.

Izuzetno loši izvorni prihodi

Prema indeksima najnerazvijenija zagorska općina je Desinić sa 67,60 posto od državnog prosjeka. Pa iako ima stopu nezaposlenosti bolju od državnog prosjeka, Desinić muče izvorni prihodi koji su na tek 18,6 posto državnog prosjeka, a i dohodak per capita ispod 50 posto. Do Desinića su Zagorska Sela koja imaju slične podatke. Ukupna indeks im je 71,02, a i njih muče izvorni prihodi od samo 24,4 posto državnog prosjeka i dohodak per capita od 54,8 posto prosjeka. Zanimljivo je da je posljednja općina koja je ušla u II. skupinu u cijeloj Hrvatskoj Lobor i to s točno 74,99 posto od državnog prosjeka. I kod Lobora su izvorni prihodi katastrofalno niski od svega 21,7 posto.

Većina zagorskih općina smjestila se u III. skupinu. Najbliži II. je bio Kraljevec na Sutli koji je granicu prešao s indeksom razvijenosti od 75,97 posto od državnog prosjeka. I Kraljevec ima male izvorne prihode od svega 23 posto od prosjeka RH. Najbliža pak IV. skupini je s indeksom od 97,14 posto Krapina. Iako sve ostale vrijednosti ima iznad 100 posto prosjeka, Krapini indeks razvijenosti ruše izvorni prihodi od 58,9 posto državnog prosjeka.

I zapravo većina naših gradova i općina imaju loše pokazatelje izvornih prihoda s manje od 50 posto, a Hrašćina svega 16,9 posto od državnog prosjeka ili Đurmanec sa svega 18,8. Iznimkom možemo nazvati Hum na Sutli koji ima izvorne prihoda na 68,5 posto od prosjeka RH.

Zabok na 106,17 posto od prosjeka RH

U IV. skupinu ušle su Stubičke Toplice i Zabok. Stubičkim Toplicama sigurno pomaže i status brdsko-planinske općine čime ima veći dohodak per capita, ali i Stubičke imaju izvorne prihode per capita ispod hrvatskog prosjeka sa 64,5 posto. Ukupno su prema indeksu na 103,48 posto hrvatskog prosjeka. Zabok po indeksu najrazvijenija zagorska jedinica lokalne samouprave ima 106,17 posto od državnog prosjeka. Prosječni dohodak per capita je u Zaboku 120,3 posto od državnog prosjeka, ali i Zabok izvorne prihode ima na 75 posto državnog prosjeka.

Svi zagorski gradovi i općine ispod su prosjeka po izvornim prihodima per capita što znači da sredstva s kojima mogu raspolagati kao vlastitim prihodom nisu velika. To je još jedan dokaz o plaćama i mirovinama koje Zagorci primaju, a ispod su prosjeka. Također ne treba stoga niti čuditi izostanak bilo kakvih većih investicija bez obilate pomoći državnih fondova i ministarstava. Što bi se kod nas moglo napraviti s prosjekom od 1345,2 posto izvornih prihoda u odnosu na državni prosjek, a kako je u Dugopolju, možemo samo sanjati.