Dužni smo ko Grčka! Dužna je država koja je zadužila ne samo našu djecu, već i unuke. Dužni su građani, dužne su firme… Tko nije u ova suluda vremena?
Glavni grad Hrvatske, Zagreb također je prezadužen.

No, vratimo se mi na naš domaći teren, zagorski. Grad Zlatar, apsolutni je rekorder, a ta se neizvjesna situacija vuče već 15 mjeseci. Svima je poznato financijsko stanje koje je ostavio bivši gradonačelnik Marijan Đurek, nakon lokalnih izbora. Milijuni duga, mjenice bez pokrića…

Gradski račun je blokiran od veljače prošle godine. Stigla je i pomoć Vlade u iznosu od 1.500.000 kuna pred Božić za plaće gradskih službenika koju nisu primali pola godine. Na proljeće je Grad dogovorio sa svojim mnogobrojnim dužnicima, dakle dobavljačima i bankama deblokadu računa i isplatio još zaostalih plaća zaposlenicima koji su pod ingerencijom Grada. Otprilike ovim redom: prvo su se naplaćivali dobavljači, plaćale režije, isplatili zaposlenici, a banke nisu naplaćivale ništa. Svjetlo na kraju tunela gradska vlast vidjela je u reprogramiranju kredita, no nisu naišli na razumijevanje kod dužnika.

Od kolovoza gradski račun je ponovno blokiran u iznosu od 1.169.000 kuna, a Grad je i dalje zadužen tri gradska proračuna, oko 30 milijuna kuna. Zlatar ima kredit od 1, 7 milijuna eura podignut 2005. godine kod Hypo banke, što mu predstavlja najveći problem. Za njega se od 2005. plaćaju samo kamate i zatezne kamate. Bez kredita obveze prema dobavljačima bile su 7.500.000 kuna od kojih se nekima duguje preko tri godine. Sada je taj dug preko 5.000.000 kuna. Plaće ponovo nisu isplaćene i sad se opet pregovara s bankama da svoju naplatu pričekaju još godinu dana. Država kaže da ne može više pomoći, jer nema.

Zadužio se 345 posto, a smije 20 posto

- Kad je HDZ s gradonačelnikom Stjepanom Škofom odlazio s vlasti, novom gradonačelniku Marijanu Đureku ostavio je pozitivan saldo u kasi. Nakon njegove vladavine sa svojim koalicijskim partnerima napravio je manjak koji iznosi više od tri gradska proračuna. Da se barem za te novce izmjestila cesta, obnovila Sokolana, da se nešto konkretno vidi, osim 'ekološkog' asfalta iz kojeg probija trava, ali ne – kaže gradonačelnik Kopjar.

- Prema reviziji iz 2009. godine, Grad se zadužio 345 posto, a prema zakonu može se samo 20 posto. Svi su dužni, ali ispalo je da je grad Zlatar najzaduženiji u Hrvatskoj, nema ni jednog grada ni općine s ovakvom sudbinom. Mi smo mali grad s proračunom od cca 10.000.000 kuna. Osijek je grad s proračunom od 500 milijuna kuna i da bi bio kao mi morao bi biti dužan milijardu i 500 milijuna kuna - povlači paralelu Kopjar s Osijekom. Sada se dogovora da se glavnica prema Hypo banci počne plaćati za godinu dana, što bi značilo reprogramiranje do 2022. godine.

- Dvanaest je to dugih godina, kada bi išle samo plaće, a nikakve gradnje ni po Zlataru, nikakvi popravci ni oko kleti ni za kleti ne bude moguće do 2022. godine, dok je 90 posto gradskih nekretnina u vlasništvu Hypo banke. Do 2022. godine u Zlataru se ne bude ništa dogodilo, osim ako ne bude došao neki Kerum ili Djed Mraz i spustio 'peneze' - kaže gradonačelnik.

Koliko se uopće možemo zadužiti? Koliko znamo 20 posto od godišnjeg proračuna. Gradovi, općine i županije, kao i trgovačka društva u njihovu vlasništvu, mogu se u pravilu zaduživati za potrebe provođenja kapitalnih ulaganja iz pet osnovnih izvora: krediti poslovnih banaka, leasing - operativni ili financijski, obveznice - opcije, krediti i potpore državnih financijskih institucija (Hrvatska banka za obnovu i razvoj, Fond za regionalni razvoj,Fond za razvoj i zapošljavanje, Hrvatske vode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i dr. , krediti i potpore međunarodnih financijskih institucija. Izbor načina ili izvora financiranja ovisi o administrativnim troškovima, rokovima otplate, kamatama, blizini tržišta kapitala i nizu drugih uvjeta i čimbenika koji je javljaju u takvim poslovima.

Šuki nadgleda i Županije

Koliko se smije zadužiti Županija i kome je odgovorna ukoliko može pitali smo Krapinsko-zagorsku županiju.

- Zaduživanje Županije uređeno je kroz Zakon o proračunu. U tom zakonu stoji kako se općine, gradovi i županije mogu zaduživati uzimanjem kredita, zajmova i izdavanjem vrijednosnih papira. Ukupno, na razini godine, iznos dugovanja može iznositi najviše 20 posto ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje. Nadležno tijelo koje prati zaduživanja jedinica lokalne i regionalne samouprave, dakle županija, gradova i općina je Ministarstvo financija – odgovor je koji je stigao iz Krapinsko-zagorske županije.