Prethodni članak
Sljedeći članak

Žunin «Trejti štoumf»

- Prie sega fala Ti liepa koj si zel(a) ovu knjižicu v rouke - poručuje zlatarski pjesnik Zvonko Kudelić, kojeg Zlataršč


- Prie sega fala Ti liepa koj si zel(a) ovu knjižicu v rouke - poručuje zlatarski pjesnik Zvonko Kudelić, kojeg Zlatarščani ne znaju drukčije nego po nadimku Žuna, na prvoj stranici svoje pjesničke zbirke «Trejti štoumf». Kao što nastoji u svakodnevnom životu biti svoj i originalan, tako oprema i svoje zbirke stihova, a i na poseban ih način nastoji promovirati.

- A koj da tu pak napišem? Još furt sam živ, nisam nič preveč betežen tak da se nadam, pokle Dvurišča, strnišča i goluvratastuga pišča, Druptinja, kupinja i grmužinja te Trejtuga štoumfa, da bu i četrta - poručuje Žuna sa zadnje stranice ovitka, čijoj je likovnosti pridonijela njegova kći Jana, čijim su crtežima i ilustrirane pojedine pjesme u zbirci koju je Žuna predstavio pri Čibijevoj klijeti na Rogininom brijegu, u društvu s mužikašima i pajdašima.

Svakodnevica pretočena u verse

Marketinški domišljati Žuna nije zaboravio i na «zafalu», spominjući lektora prof. Stjepana Škofa, Luku Posarića i tvrtku «Partenon» koja je postala Žuninim izdavačem, Tomislava Bolfana, šefa vinarije Vinski vrh za nemalu financijsku potporu, Krapinko-zagorsku županiju, a u medijskom društvu Večernjeg lista i Radio Sljemena našao se i Zagorski list kojemu, piše Žuna, «osobite fala».

I o čemu u svojoj trećoj zbirci pjeva Žuna u četrdesetak svojih pjesama? Zapravo, može se zaključiti kako svoju svakodnevicu, stvarnu, a katkad zamišljenu, pretače u verse. Njegove se teme kreću od svijeta intime (Pak; Žmukljanje), politike (Mast, vlast, čast; Četiri lieta) do prirodnih pojavnosti (Mraz; Nebe; Vuletje) i sretnoga sjećanja prošlosti (Težački kolač naših baka i djedova). - Sem profesorem i nastavnikem po osnovni i srednji škola fala kaj su svoje učenike upoznali z male drugačkejšu kajkavsku poeziju - poručio je Žuna, potvrđujući svojim originalnim izričajem, s pozitivnim predznakom, kako su pjesnici uistinu «čuđenje u svijetu».

Još članaka iz "Zlatar"

Facebook