Svakodnevno u medijima, pogotovo na internetskim informativnim portalima čitamo o prometnim nesrećama, krađama, prijevarama, nerijetko i o razbojništvima te sličnim kaznenim djelima o kojima policija u svojim priopćenjima redovno izvještava javnost. No, postoje događaji o kojima policija ne izvještava, kao što su nasilje u obitelji, kaznena djela prijetnje i posebno – samoubojstva.

Kad su mediji u pitanju, postoji više smjernica kako, kada i na koji način izvještavati o samoubojstvima i, ruku na srce, velika se većina medija pridržava tih smjernica ili pak izabiru 'najsigurniju opciju', odnosno, uopće ne izvještavaju o tim tragičnim događajima.

Svjetska zdravstvena organizacija još je prije dvadesetak godina izdala stručne preporuke kako izvještavati o samoubojstvima, a i sam Kodeks časti Hrvatskog novinarskog društva propisuje da se vijesti o samoubojstvima i pokušajima samoubojstava ne naglašavaju te da ih treba svesti na najmanju moguću mjeru. 

Razlog tome leži u činjenici da se više puta, kad su se javnost i mediji intenzivno bavili samoubojstvom neke poznate osobe, pokazalo da je u takvoj atmosferi, odnosno, nakon takve medijske pažnje, zabilježeno povećanje broja suicida među određenim skupinama.

Upravo zbog toga stručnjaci preporučuju da se prilikom medijskog izvještavanja o samoubojstvima izbjegava pretjerivanje, objavljivanje fotografija umrlog, te posebno - opisivanje načina na koji je samoubojstvo počinjeno. 

S time se, dakako, u potpunosti slaže i dr. Vladimir Gašpar, jedini psihijatar koji je zaposlen u Domu zdravlja Krapinsko – zagorske županije, no, napominje, zbog činjenice da je broj samoubojstava u Zagorju zabrinjavajući, smatra kako je krajnje vrijeme da se o tome počne javno govoriti. „Mediji o tome trebaju prestati šutjeti“, kaže dr. Gašpar te objašnjava da cilj javnog diskursa o toj temi treba biti da se senzibiliziraju institucije, ali i građani, kako bi svi zajedno konačno reagirali i dali svoj doprinos da se te crne brojke smanje na najmanju moguću razinu.

Naime, prema podacima iz Policijske uprave krapinsko – zagorske, samo u prvih šest mjeseci ove godine na području Krapinsko – zagorske županije život si je oduzelo 18 osoba, što je šest osoba više, odnosno, za 50% više nego u prvih šest mjeseci prošle godine i po toj je nesretnoj brojci Krapinsko – zagorska županija u samom vrhu u Hrvatskoj. Dodatno zabrinjava podatak da je istovremeno zabilježeno i 10 pokušaja samoubojstava, iako dr. Gašpar napominje da je broj pokušaja u stvarnosti vjerojatno i veći, ali da o svima njima policija vrlo vjerojatno nije svaki put bila obaviještena.

Ono što je specifično i što posebno 'iskače' u crnoj policijskoj statistici jest činjenica da su od spomenutih 18 samoubojstava u prvoj polovici ove godine čak 15 samoubojstava počinili muškarci, što čini više od 83% posto. Kad se gleda ukupna brojka od počinjenih 18 samoubojstava, njih 15 su počinile osobe starije od 51 godinu, od čega je čak 9 osoba bilo starije od 65 godina.

Sve to, pojašnjava nam dr. Gašpar, jasno pokazuje na ono što je već dobrano poznato. Mentalno zdravlje muškaraca, njihov odlazak psihologu ili psihijatru, otvoreni razgovor o vlastitim emocijama s ljudima koji ih okružuju, za većinu muškaraca je nešto od čega zaziru. 

To je u našem okruženju i dalje velika tabu tema, a podaci egzaktno pokazuju da je ta apsolutno pogrešna percepcija 'muževnosti' dovela do 'ubojite' šutnje o mentalnom zdravlju muškaraca, koja, eto, prečesto ima tragične posljedice.

Dodatan primjer koji nas sve zajedno poziva da javno progovaramo o temi mentalnog zdravlja muškaraca, pogotovo u Krapinsko – zagorskoj županiji, jest i sljedeći podatak. Naime, u veljači ove godine otvoren je Dispanzer za mentalno zdravlje Doma zdravlja Krapinsko- zagorske županije u ambulantama u Bedekovčini, Oroslavju i Krapini, gdje građani kod šest psihologinja mogu bez uputnica potražiti psihološku pomoć. U prvoj polovici ove godine primili su tako 607 pacijenata, što djece, što odraslih. No, posebno je simptomatičan podatak da su od 330 odraslih pacijenata njih 234 bile žene, a samo njih 96 muškarci.

Upravo zbog toga, uz potporu Agencije za elektroničke medije, nakon ovog uvodnog teksta, objavit ćemo serijal članaka na ovu temu, kroz koje ćemo, u suradnji sa stručnim sugovornicima, pokušati senzibilizirati javnost, ali i institucije, da problem šutnje o mentalnom zdravlju muškaraca shvate ozbiljno te da se najugroženijim skupinama pruži pravovremena i adekvatna pomoć, jer netko se mora konačno početi ozbiljno baviti tim problemom.

Za kraj ovog uvodnog članka, napominjemo da osim kod spomenute psihološke službe Doma zdravlja KZŽ i psihijatra Doma zdravlja KZŽ, savjetodavnu pomoć suicidalne i depresivne osobe mogu dobiti na više mjesta. U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko brojeva telefona za psihološku pomoć: Centar za krizna stanja i prevenciju suicida: 01 2376 335 (radi od 0 do 24 sata), Plavi telefon: 01/4833888 ([email protected]), Psihološki centar TESA: 01/4828888 ([email protected]). 

No, dr. Gašpar ističe kako se često zaboravlja na liječnike specijaliste obiteljske medicine, kojima se građani također mogu obratiti za pomoć, a u onim najosjetljivijim i najkritičnijim situacijama, uvijek je, kaže, najbolje pozvati Hitnu medicinsku službu na broj 194.

Ovaj tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.