Zagorski bagermov med dobio je europsku zaštićenu oznaku izvornosti, a Zagorski štrukli ili Zagorski štruklji dobili su europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla. Tim je povodom u Villi Zelenjak – Ventek održana konferencija za medije, na kojoj je istaknuto da je postupak zaštite naziva oba proizvoda započeo u kolovozu 2018. godine a ovime Krapinsko - zagorska županija, uz Meso zagorskog purana i Zagorske mlince, sada ima ukupno četiri proizvoda s europskom zaštitom.

Župan Željko Kolar podsjetio je da su 2016. godine napravljene prve aktivnosti, 2018. predan je zahtjev i 7.3. ožujka dobivena je zaštita za ova dva proizvoda. Sada Hrvatska ima 35 zaštićenih proizvoda, a od toga s područja KZŽ dolaze 4. – To je 11,5 posto zaštićenih proizvoda u Hrvatskoj i to je nevjerojatan uspjeh. Zbog toga velika čestitka i zahvala Udruzi Tradicija Zagorja i našem Savezu pčelarskih udruga koji su odradili ključni stručni dio uz podršku našeg Upravnog odjela – rekao je Kolar, napomenuvši da se sada zaista može reći da smo jedina europska regija koja ima zaštićeni kompletan meni - glavno jelo, puricu s mlincima, desert, štruke i zagorski med.- Sigurno ćemo znati to iskoristiti u turističkoj ponudi, a Županija će još izdašnije sufinancirati sve programe i projekte koji su vezani za ova 4 zaštićena proizvoda. Već smo pripremali za 2020. godinu u Bruxellesu u EU komisiji raditi prezentaciju tih naših zaštićenih proizvoda. Korona nas je u tome spriječila, no vjerujem da će nam vrijeme pred nama omogućiti još jednu takvu promotivnu aktivnost, sa ciljem da ova naša 4 proizvoda ne samo da imaju EU zaštitu, nego da postanu i europski poznati i priznati – rekao je župan, uz čestitke svima koji su sudjelovali u procesu dobivanja zaštite.

Pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, promet, turizam i komunlanu infrastrukturu Sanja Mihovilić napomenula je da su dva poslovna subjekta koja od jučer nose europsku zaštitu zemljopisnog podrijetla za Zagorske štruklje ZMH Horvat i Zelenjak Ventek. - Što se tiče meda, na nama je da potaknemo na certifikaciju pčelare koji će se odlučiti da po određenoj specifikaciji stavljaju na tržište Zagorski bagermov med – rekla je Mihovilić. Dodala je da za Meso zagorskog purana imamo 4 certificirana proizvođača, a za Zagorske mlince njih 6.

Postupak zaštite Zagorskog bagerovog meda opkrenuo je Savez pčelarskih udruga KZŽ, a potpredsjednik Zdravko Bedeniković izrazio je ponos što su uspjeli ostvariti zaštitu na EU razini. - Sve je to krenulo i puno ranije, s prvim ocjenjivanjima i izložbama meda u KZŽ 2002. godine, kada se ustanovilo kroz godine da je bagremov zagorski med drugačijih karakteristika od ostalih bagremovih medova koji se proizvode na teritoriju Hrvatske. To možemo zahvaliti obilju bagremovih šuma i klimatskim prilikama koje su u to doba bile povoljnije nego sada. Mogao se postići veći udio peludnih zrnaca bagrema u samom medu. Kroz nekoliko godina odlučilo se da se ide na na zaštitu robne marke med Bagrem zagorskih brega, 2013. godine, to je bila prva stepnica. Vidjelo se da pčelari prihvaćaju korištenje te robne marke, a i naši potrošači su prepoznali tu razliku u medu. Priprema dokumentacije trajala je 2 godine i 2018. predana je zahtjev u Ministarstvo poljoprivrede za nacionalnu zaštitu, 2019. u proljeće je dobivena prijelazna nacionalna zaštita za Zagorski bagremov med, nakon toga je opet trebalo doraditi određene aktivnosti i u proljeće 2020. podnešen je zahtjev za zaštitu na razini EU. Sama zaštita dobivena je u studenom prošle godine, ali smo morali čekati 3 mjeseca period u slučaju da bude uvažena kakva žalba na to rješenje – pojasnio je te dodao da se u proizvodnju tog zaštićenog meda mogu uključiti i pčelari s rubnih područja općina Varaždinske županije i Zagrebačke županije.

Predsjednik Udruge Tradicija Zagorja, koja je pokrenula postupak zaštite Zagorskih štruklji Matija Gulija rekao je da je iza njih dugotrajan i zahtjevan proces. – No, ovo je jedini način na koji možemo zaštiti naše zagorske proizvode, ostaviti ih u naslijeđe novim generacijama, omogućiti im da imaju proizvod kojeg mogu unapređivati i plasirati na tržište te biti sigurni da im to ne može oteti nelojalna konkurencija ili netko tko proizvodi plagijate. Temelje smo udarili 2012. kada smo osnovali udrugu i počeli raditi na zaštiti tih proizvoda – rekao je Gulija. Dodao je da ZMH Horvat izvozi u Sloveniju i Srbiju, a zagorske mlince nekoliko proizvoča plasira u sve trgovačke lance te u europske zemlje. - To su proizvodi koji imaju snagu, prepoznatljivost i potrebnu budućnost. Moramo ulagati u marketing tih proizvoda i učiniti ih još prepoznatljivijima – zaključio je Gulija.

Obratili su se i predstavnici certificiranih proizvođača zagorskih štrukli – domaćini u Vili Zelenjak Ventek Dora Greblički Kos te Ivana Horvat ispred tvrtke ZMH Horvat. - Ponosni smo što su i zagorski štrukli stekli status zaštićenog proizvoda. Tvrtka ZMH Horvat je prvi i za sada jedini certificirani proizvođač smrznutih zagorskih štruklji. Nadamo se da će ova zaštita doprinijeti da se proizvod proširi i na police drugih zemalja, da će ga prepoznati i uživati u tom proizvodu te da će ga i restorani i hoteli staviti na svoj jelovnik – rekla je Ivana Horvat.

Dora Greblički Kos napomenula je da su certificirani proizvođač već godinu i pol dana za Zagorske mlince i Zagorske štrukle, koje plasiraju kroz svoj restoran. - U postupku smo izrade vizuala pakiranja za mlince i smrznute štruklje za van, također smo prepoznali turistički značaj zaštite autohtonih proizvoda te smo u samom objektu uredili i mali show cooking room zvan Štruklionica za prezentacije izrade zagorskih štrukli i mlinaca te također za radionice za sve koji žele naučiti raditi štrukle i mlince. Sada nam je zadatak da što bolje prezentiramo zaštićene proizvode i brendiramo Zagorje kao gastrodestinaciju – rekla je Greblički Kos.

Održana je i prezentacija izrade zagorskih štrukli uz degustaciju. Josipa Antolić, koja radi u Restoranu Zelenjak 26 godina, otkrila je tajnu izrade pravih zagorskih štruklja. - Potrebno je brašno, sol, jaja, ulje, i mlaka voda za tijesto, koje tako dugo izrađujemo dok ne dobijemo glatku izradu, puštamo ga pola sata da se odmara, a nakon toga ga stavljamo na stol, pobrašnimo, pouljimo i razvlačimo na tanko. Nadjev radimo od domaćeg sira, domaćeg vrhnja, dodamo jaja, sol, i to je to.

Tijesto ne smije biti pretvrdo niti premeko, a za napraviti pravo tijesto potrebna je vješta ruka i puno prakse. Štruklji se peku 20 do 25 minuta na 200 stupnjeva, trebaju biti hrskavi, imati lijepu boju. Puno je tu finesa – kaže majstorica Josipa, koja štruklje priprema svakodnevno.