Sezona stršljena je na vrhuncu, a ove godine zadaju puno problema građanima. Stršljeni su najveće ose koje žive u organiziranim zajednicama, a hrane se drugim kukcima i pčelama. Iako je njihov otrov manje toksičan od otrova ostalih osa, sadrži više acetilkolina, tvari koja izaziva jak osjećaj pečenja, a njihov žalac također dublje prodire u kožu, zbog čega uzrokuje i veću bol. Stršljeni u prosjeku dosežu duljinu od 45 mm. 

 

Regulatori su štetnih populacija kukaca, ali u voćnjacima mogu napraviti i značajne štete jer nagrizaju zrele slatke plodove (najčešće grožđe i kruške), a pored toga oštećuju koru mladog drveća (jasen, joha, breza, lipa, vrba, topola, hrast, divlji kesten, ariš) od kojeg uzimaju materijal za svoja gnijezda što može dovesti do sušenja stabala. Napadaju i pčele, a višestruki ubodi stršljena mogu biti smrtonosni za domaće životinje i za čovjeka jer mogu uzrokovati jake alergijske reakcije.

Stršljeni su posebno opasni za osobe sklone alergijskim reakcijama. One mogu pasti u anafilaktički šok, koji se očituje također kroz otežano disanje, povišenu tjelesnu temperaturu, drhtavicu te mučninu i povraćanje.  Osobe koje razviju takvu alergijsku reakciju trebaju odmah posjetiti liječnika i primiti antihistaminike. Bol, crvenilo i svrab nakon uboda stšljena mogu potrajati i do 10 dana. 

U Zavodu za hitnu medicinu Krapinsko – zagorske županije kažu nam da je od 1. lipnja zbog uboda stršljenova, osa, pčela i drugih insekata pomoć zatražilo čak devedesetak pacijenata.

 

 

- Najčešći ubodi bili su  u području glave, lica, nogu, a prilikom obavljanja vanjskih poljoprivrednih radova, pogotovo branja voća. Pacijenti su  uglavnom pomoć zatražili u ambulanti Hitne medicinske pomoći gdje su i zbrinuti,  zbog lokalnih simptoma poput boli na mjestu uboda, crvenila, otoka, svrbeža. Težih alergijskih reakcija na ubod stršljenova u vidu anafilaktičkog šoka na terenu bilo je oko desetak, svi pacijenti su uspješno zbrinuti i prevezeni na OHBP Zabok. Smrtnih ishoda nije bilo – rekli su nam iz Zavoda. 

Dakle, brojni Zagorci ove godine imaju ‘bliske susrete’ sa stršljenovima. Ponekad se radi o ubodima ili susretima sa stršljenovima u prirodi ili pojedinačnim ‘ulijetanjima’ ovih insekata u kuću ili na terasu doma, primjerice u večernjim satima kada ih privuče svjetlo, što se obično lako riješi. No, ponekad je situacija opasnija, kada se stršljeni ugnijezde u našoj blizini ili čak kući – u dimnjaku, na tavanu i slično. Greška koju mnogi rade je da se tada sami hvataju ukoštac sa stršljenima i neopremljeni pokušavaju sami uništiti gnijezdo. To je izuzetno opasno. Stoga je bolje pozvati stručnjake za uklanjanje gnijezda, koji imaju znanje i opremu za taj posao. 

U našoj županiji možete se obratiti tvrtki Služba za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju ‘Sanivet’ u sastavu Veterinarske stanice Zlatar Bistrica, koja se bavi uklanjanjem gnijezda osi, stršljenova i drugih opasnih insekata.

A ona je ove godine imala pune ruke posla, kaže Drago Vincek, mag.sanit.ing.

- Ove godine imamo odrađene 22 intervencije. Više je poziva nego prošle godine kad je u periodu od početka lipnja do kraja rujna bilo samo 6 intervencija, ali manje od 2022. kad ih je bilo 72. Imali bi i više odrađenih intervencija, ali baš ove godine imamo velik broj poziva koji uključuju probleme sa gnijezdima koja su na velikim visinama (u špici krova, ispod crijepa, u dimnjaku, vrlo visoko na drvu). Takve probleme nam je teško riješiti radi zaštite zdravlja naših djelatnika koji su i inače često izloženi riziku od uboda, a ovdje treba dodatno paziti na rad na visini u zaštitnim odijelima koja su teška i malo otežavaju kretanje i preglednost. Kod takvih slučajeva pokušavamo kombinirati s vatrogascima ili privatnicima koji iznajmljuju dizalice, ali to opet dodatno povećava cijenu intervencije pa dosta ljudi odustane – otkrio nam je Vincek. 

 

Kaže da su najčešća mjesta gdje se stršljeni gnijezde potkrovlja,  kutije od roleta te šuplja stabla. - Sva gnijezda koja su na visinama do 3 metra možemo riješiti bez problema. Uklanjanje gnijezda obavlja se pažljivim prskanjem insekticidom, polaganim otvaranjem gnijezda da se pošpricaju sve jedinke i zatim mehaničkim uništavanjem gnijezda. Za zaštitu od uboda koristimo pčelarska odjela te specijalizirana odjela baš za zaštitu od uboda od stršljena – opisuje. Gnijeza u većini slučajeva prskaju i uklanjaju u ranim jutarnjim satima kada su stršljenovi manje aktivni, ali i tada ih jedan dio izleti van i jako su agresivni kod obrane svojeg doma. 

-  Imao sam jedno bolno iskustvo kad me stršljen upiknuo u glavu kroz zaštitno pčelarsko odijelo (moja greška jer nisam imao dodatnu zaštitu ispod kape), ali sve je dobro prošlo – kaže Vincek. -  Preporuka je da se kod uboda stršljena potraži hitna medicinska pomoć – ističe. 

‘Ne pokušavajte sami’
Upravo iz ovih razloga, građanima nikako ne preporučuje samostalno uklanjanje gnijezda zbog rizika od uboda i mogućih ozbiljnih posljedica, uključujući anafilaktički šok. - Uvijek je bolje pozvati stručnjake za ovakve intervencije. Jedini puta kad sam nekome preporučio da samostalno ukloni gnijezdo je kad je gnijezdo bilo skroz malo, sa samo nekoliko jedinki. I tada bi trebalo to raditi u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima kada su stršljenovi manje aktivni  te koristiti neku zaštitnu opremu i sprejeve za stršljenove sa kojima se može na 3 do 5 metara špricati gnijezdo – napominje Vincek. 

- Sezona stršljena obično traje od proljeća do kraja rujna, kada su najaktivniji zbog visokih temperatura i dostupnosti hrane – odgovara nam na pitanje do kada ćemo biti izloženi opasnostima uboda stršljena. A kako doći do ove ekipe za spas od stršljena? - Građani nas mogu kontaktirati na brojeve 0992618729 i 0912300599, na mail [email protected] ili preko facebook stranice DDD Sanivet. Služba 112 također nam prosljeđuje pozive koje dobiju, kao i općine i gradovi s kojima surađujemo te Zavod za javno zdravstvo – napominje Vincek. 

SAVJET: Nisu došli ciljano da vas ubodu

Stršljeni su posebno opasni onda kada postoji opasnost po gnijezdo, tada mogu lučiti feromone koji privlače sve stršljenove iz gnijezda u obranu. No, stršljen vas neće ubosti ako se ne osjeti ugroženim. Najbolje je da njih i njihovo gnijezdo zaobilazite i ostavite na miru, ako je moguće. Također, ako vam je stršljen ušao u kuću ili možda sletio na vas, nemojte paničariti. Polako ga maknite i izbacite. Nemojte glasno vikati ili mahati rukama, jer zbog toga postanu agresivni. Znajte da su to ipak samo insekti koji su pošli negdje svojim poslom ili su privučeni voćem u vašem domu ili nekim drugim mirisom i svjetlom. Nisu ciljano došli da vas ubodu i ako ih ne napadate i ne uplašite, neće vas napasti, ističu stručnjaci.