Od 10. do 12. rujna u Krapini se održava 28. po redu Zagorski gospodarski zbor. Danas je održana konferencija za medije na kojoj je bilo riječi o gospodarstvu kroz podatke i pogled Krapinsko - zagorske županije, Grada Krapine, Hrvatske gospodarske komore ŽK Krapina i Obrtničke komore KZŽ.

Ovogodišnje izdanje Zbora se zbog epidemiološke situacije održava u znatno manjem opsegu nego što je običaj, s minimalnim brojem izlagača. Smanjeni program ZGZ - a uvjetovan je brigom organizatora za zdravlje izlagača i posjetitelja, ali i opredjeljenjem da se Zbor održi, makar i u minimalnom obliku, kako bi se nastavila tradicija gospodarskih aktivnosti u sklopu Tjedna kajkavske kulture u Krapini. Odluke su to organizatora - HGK ŽK Krapina, Obrtničke komore Krapinsko - zagorske županije, Krapinsko - zagorske županije, Grada Krapine i Radija Kaj.

 

-Ove godine smo odlučili da su sudionici Zbora većinom iz Krapinsko-zagorske županije. Na taj način pokazujemo odgovornost o zdravlju ljudi. Zbor smo pripremili tako da u malom broju prikažemo najznačajnije zagorsko pa će tu biti zaštićeni proizvodi poput tradicijskih drvenih igračaka, marijabistričkih licitara… Tu su i zagorski mlinci, proizvodi od kruške – rekao je direktor Radija Kaj Drago Gradečak dodajući da na Zboru sudjeluju i udruge kako bi pokazale sve ono na čemu vrijedno rade, ali i da prodaju svoje proizvode. –Pozivam vas sutra od 15:30 do 16:30 budete na ovom mjestu jer ćemo imati prezentaciju istarskih i zagorskih zaštićenih proizvoda – rekao je Gradečak.

 

Davor Pleško, predsjednik županijske Obrtničke komore istaknuo je da su epidemiološkoj situaciji odlučili pokazati ono što je autohtono, što je dobro za Zagorje, čime se Zagorje može ponositi i tako ne zaustaviti tradiciju sajmovanja u Krapini u Tjednu kajkavske kulture. Unatoč situaciji koja nas prati već šest mjeseci, Pleško je istaknuo da obrtništvo u našoj županiji posluje dobro te je otvoreno čak 80-tak novih obrta. Također, broj zaposlenih je zadržan, pa i povećan.

 

Predsjednik HGK – Županijske komore Krapina Josip Grilec istaknuo je kako je lijepo razgovarati na zboru gdje je 300 ljudi, ali jednako tako treba biti hrabar i organizirati zbor s do 20 –ak izlagača, koji su se odvažili na to, unatoč tome što znaju da neće biti velikog movinga u Krapini. Žal je još veći kada znamo da ZGZ ove godine dolazi nakon najbolje 2019. godine za poduzetništvo u KZŽ, kada su poduzetnici uspjeli ostvariti više od 13 mlrd 600 milijuna ukupnih prihoda - rekao je Grilec, zahvalivši Vladi i svima koji su doprinijeli u očuvanju radnih mjesta. -Imamo 23.000 zaposlenih u gospodarstvu županije, jedna smo od rijetkih županija koja ima suficit u platnom prometu kada gledamo nas i izvoz. Nismo zaboravili ni domaće tržište. Mi oko 4 mrld, od 13 mlrd, ostvarimo vani, a sve ostalo unutar Hrvatske. Tu smo zahvalni svima koji su prepoznali naš domaći proizvod, kako po kvaliteti, cijeni, ali i brzini isporuke - istaknuo je Grilec te dodao da ne očekuje drastičan pad zagorskog gospodarstva kao što to predviđa država ili Europa.

 

Krapinski gradonačelnik Zoran Gregurović rekao je da su prošle godine imali velike planove kako poboljšati cijeli festivalski tjedan i Gospodarski zbor. - Bili smo optimistični i puno planova, proračuni su se kontinuirano povećali, naravno, zahvaljujući, obrtnicima, poduzetnicima, gospodarstvenicima, broj zaposlenih je kontinuirano rastao i najednom smo došli u ovakvu situaciji. Kako sam vječiti optimist vjerujem da ćemo gospodarstvo opet dići i da iduće godine opet imati više od 300 izlagača na našem ZGZ u i da će se sve vratiti u normalu – rekao je Gregurović.

 

Ovdje smo da pošaljemo poruku optimizma i vjerovanja da ova situacija koja se događa neće ugroziti veliki broj radnih mjesta niti usporiti naše investicije – rekao je župan Željko Kolar. - Rezultati u gospodarstvu na području KZŽ su ponovno bolji od prosjeka u RH, a o rezultatima iz 2019. godine u ovom trenu možda jest, a možda i nije vrijeme govoriti. Međutim, riječ je o 13,6 milijardi ukupnih ostvarenih prihoda sa 4,8 posto rasta. Dobit je prije oporezivanja bila 928 milijuna kuna, nikad veća, a rast od 12,4 posto, plaće su rasle 9,1 posto. U 2013. godini bili smo prva županija u Hrvatskoj koja je počela s gospodarskim rastom i gdje se povećavao broj obrtnika, poduzetnika i gospodarstvenika. Taj kontinuitet je doveo do toga da smo danas, među 2 ili 3 županije s najmanjim padom – istaknuo je Kolar. Dodao je da preko Zavoda za mirovinsko osiguranje 230 ljudi više u sustavu zaposlenih nego u isto vrijeme prošle godine, a 910 ljudi više na Zavodu za zapošljavanje. - To samo govori o tome da je korona na neki način suzbila sivu ekonomiju, barem u jednom dijelu, jer oni koji su imali radnike na crno nisu mogli očekivati pomoć od mjera Vlade RH – istaknuo je župan.

Dotaknuo se i mjera Vlade RH, i rekao kako je potrebno donijeti set kratkoročnih i dugoročnih mjera. - Mi ćemo u okvirima svojih mogućnosti također pripremiti set mjera kojima ćemo pomoći radu Obrtničke i Gospodarske komore i zajedno s njima vidjeti s kojim mjerama ići prema poduzetnicima i obrtnicima. Preko poslovnih banaka pripremili smo ugovore gdje ćemo preko HBOR –a osigurati svima koji će se javiti za kreditna sredstva kamatu 0 posto. Pozvali smo i gradove i općine da nam se priključe u zajedničkom programu i do sada su se 22 JLS, a ja očekujem da će to napraviti svi – napomenuo je župan.

 

Kolar je izrazio nadu da će se pomoć koju je Vlada isposlovala u Bruxellessu što prije moći koristiti. - Bit ćemo partner Vladi koliko je to moguće, no moram podsjetiti da štete od potresa na području KZŽ iznose 75,5 milijuna kuna i mi sukladno novom zakonu koji je danas u Saboru, dajemo 20 %, znači da 15 milijuna kuna moramo osigurati samo za obnovu. Ako će Vlada ići sa Zakonom o izmjenama poreza na dohodak pa će ići stopa s 36 na 30 posto i s 24 na 20 posto, to bi značilo da bi jedinice lokalne i regionalne samouprave izgubile između 3,5 i 4 milijarde kuna – istaknuo je Kolar. - Apeliram na Vladu da je možda bolje donijeti drugu mjeru, a to je da povećamo neoporezivi dio osobnog dohotka sa 4 na 5 tisuća kuna, jer na taj način bi onima koji imaju najmanje plaće, plaća porasla 240 do 280 kuna. Taj bi nova išao u potrošnju i na neki bi se način vraćao u državni proračun. A ako ćemo ići s ovom mjerom, oni koji imaju najmanje dobit će povećanje plaća 80 kuna, a oni koji imaju preko 15 tisuća kuna 800 kuna, a ti ljudi to sigurno neće staviti u potrošnju nego u štednju – upozorio je Kolar.

-Iako je Zagorski gospodarski zbor u umanjenom obliku, a ni Festival neće biti u punom sjaju kako smo naučeni, zagorska i kajkavska popevka bude i dalje zvonila i vjerujem da ćemo se na taj način zahvaliti svima koji su prije 55 godina pokrenuli Tjedan kajkavske kulture i prije 28 godina Gospodarski zbor – zaključio je župan Kolar.

 

Predsjednik Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Damir Novina naglasio je da oni koji rade u kulturi bez gospodarstva jednostavno ne mogu živjeti. - Vrlo nam je važno da je gospodarstvo živo i potentno, onda ima novaca i za kulturu, onda mi možemo raditi čuda, čuvati tradiciju – rekao je Novina.