Jasmin Krizmanić iz Gornje Stubice na funkciji ravnatelja Županijske uprave za ceste je od 1. siječnja 2010. godine. I u ovoj godini prioriteti ŽUC-a su sanacija klizišta, presvlačenja cesta s asfaltom i mikroasfaltom, izgradnja propusta.

U pripremi je postavljanje signalizacije, te oko 6400 smjerokaznih stupića uz županijske ceste. ŽUC nastavlja i s projektom mjerača brzine i odbojnih ograda,  a na proljeće će se na pružnom prijelazu u Poznanovcu postaviti Led-diode i uređaj za osiguranje ŽCP-a.

Jeste li kao upravitelj Županijske uprave za ceste Krapinsko-zagorske županije zadovoljni  prošlogodišnjim rezultatima. S koliko ste novaca raspolagali i što je sve realizirano?

KRIZMANIĆ: Teško je biti zadovoljan kada ste svjesni da je stanje na prometnicama u Zagorju daleko je od povoljne situacije., ali ono što je sigurno je da smo u skladu s raspoloživim sredstvima učinili maksimum, vodeći pritom računa o svakoj utrošenoj  kuni. Planirani radovi na presvlačenju i modernizaciji  za koje je utrošeno nešto manje od 10 milijuna kuna povećani su za 30 posto u odnosu na 2010. godinu , odnosno s presvučenih 102.000 u  kvadratnih metara cesta u 2010 godini, mi smo godinu završili s više od 130.000 kvadrata ili oko 25 kilometara,  ukupno je obuhvaćeno 38 dionica županijskih i lokalnih cesta, od toga 4 dionice s mikroasfaltom kao pilot projekt sanacije opasnih mjesta i 9 dionica nogostupa ukupne dužine 2530 m. Završena je I faza izgradnje prilazne ceste budućeg Zagorskog aerodroma. Ostalo planirano iz programa izvanrednog održavanja smo u većoj mjeri i realizirali. Sanirali smo 11 klizišta za koje smo izdvojili oko 2,5 milijuna kuna i to  Strmec 1 i 2, Jesenje, Domahovo, Klokovec, Radobojski Bregi, Dugnjevec, Škaričevo, Klanjec, Globočec i Hum Stubički. Ugovoreni su radovi i na sanaciji klizišta Klanječko Jezero no zbog pojačanog prometa uzrokovano rekonstrukcijom mosta Mokrice sanacija je odgođena za proljeće. Izgrađeni su  propusti u Gornjoj Batini i Keblu . Od najvažnijih projekata treba istaknuti završetak radova na dionici Vučak-Bedekovčina. Izrađeno je na desetak raznih projekata, te je pri kraju je izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju županijske ceste 2205 od Konjščine prema Zagrebačkoj županiji. U suradnji s Krapinskom-zagorskom županijom i gradovima Klanjcem i Zabokom te općinama Jesenje, Radoboj, Đurmanec, Hraščina, Veliko Trgovišće, Tuhelj, Desinić Lobor i  Mače postavljeno je 14 mjerača brzina kao bitna mjera za sigurnost pješaka a, poglavito za sigurnost najmlađih sudionika u prometu. Za redovno održavanje u 2011. godini utrošeno je planiranih 13.160.000 kuna .

Već desetljećima se žalimo kako je Zagorje infrastrukturno jako zapostavljeno, da su nam ceste loše, pune rupe, opasne, dotrajale… i da živimo primjerice u Zadarskoj županiji ne bi se zasigurno vozili po takvim prometnicama. Došlo je do promjene vlasti na državnoj razini, očekujete li sada napokon i na tom dijelu kakve pomake?

KRIZMANIĆ: Stanje na prometnicama u Zagorju daleko je od povoljne situacije. O cestama se često govori, njihovo stanje kritizira što je i opravdano jer najlošije stanje državnih cesta je upravo u Zagorju, no u ništa boljem stanju nisu ni županijske i lokalne ceste.  Dakako da vlast na državnoj razini kao kreator razvojne strategije snosi odgovornost za lošu cestovnu infrastrukturu bez koje nema razvoja. Opravdano očekujem od nove vlade da se taj odnos promjeni u korist Krapinsko-zagorske županije.
 
S koliko novaca raspolažete u 2012. i što je u planu ove godine?

KRIZMANIĆ: Plan redovnog i izvanrednog održavanja donijeti ćemo sredinom veljače ili početkom ožujka. Tek nakon zime je moguće utvrdit pravo stanje kolnika. Što se financijskog plana tiče, za redovno održavanje  planirano je 11.450.000 kuna, što je manje u odnosu na 2011. godinu za 1.700.000 kuna. Za program izvanrednog održavanja planiramo oko 16 milijuna kuna što je nedovoljno da bi postigli željenu godišnju dinamiku od  5 posto ili 35 kilometara presvlačenja cesta novim asfaltnim slojem. I ove godine su nam prioriteti sanacija klizišta, presvlačenja s asfaltom i mikroasfaltom, izgradnja propusta. U pripremi je postavljanje signalizacije, te oko 6400 smjerokaznih stupića uz županijske ceste. Nastavljamo s projektom mjerača brzine i odbojnih ograda. Kao što je poznato potpisan je Sporazum o sufinanciranju s Ministarstvom unutarnjih poslova za sanaciju opasnih mjesta iz nacionalnog programa sigurnost cestovnog prometa na županijskoj cesti 2217 u Stubičkoj Slatini gdje je Županijska uprava za ceste nositelj investicijskih poslova, te koordinira cjelokupnim projektom. Raspisati ćemo natječaj za sanacija ž2153 Tuhelj – Pristava kao najveću pojedinačnu investiciju. Sredinom siječnja počinje izgradnja pograničnog mosta Miljana na ž2152.

Protekle godine pojavio se veliki broj klizišta koje je trebalo sanirati. Gdje su još uvijek najkritičnije točke koje treba sanirati, recimo da bi prijetilo klizanje kuće i slično?

KRIZMANIĆ: Nema tu pravila jer klizišta su disperzirana po cijeloj županiji, ovog trenutka raspolažemo s 17 gotovih projekata za sanaciju klizišta na području Kumrovca, Marije Bistrice, Hraščine, Zagorskih Sela, Jesenja, Gornje Stubice, Klanjec, Zlatar, Tuhelj, Desinić. Za sanaciju navedenih klizišta potrebno je osigurat oko 5 milijuna kuna. U pripremi je izrada projekata za desetak novih klizišta na području Lobora, Donje Stubice, Kumrovca. Procjenjujemo da na području Krapinsko-zagorske županije postoji oko 400 klizišta na županskim i lokalnim cestama.

Znamo da ne možete puno utjecati na državne institucije, no kada možemo  očekivati gradnju brze ceste, spojne ceste…?

KRIZMANIĆ: Natječaj za prvu fazu brze ceste Mokrice –Popovec je raspisan tako bi radovi mogli započeti tokom 2012. godine, jasno u koliko sve prođe bez žalbi, a spojna cesta je u fazi projektiranja.
  
Da li je dogovorena rekonstrukcija Zagorske magistrale i kada bi ona trebala početi?
Prema najavama sanacija bi trebala trajati 14 mjeseci. Hoće li biti obilaznih pravaca i da li će se cesta u vrijeme rekonstrukcije skroz zatvoriti ili će biti djelomice zatvorena? Kako će se urediti kružni tok kod Mokrica?

KRIZMANIĆ: Rekonstrukcija D-1  Zagorske magistrale je dogovorena, izvođač radova je poznat, radovi počinju uskoro. Obilazni pravci moraju se osigurat, te se nadam da do potpunog zatvaranja neće doći. Istodobno u pripremi je rekonstrukcija D-29 od Marije Bistrice do Kašine, osigurati ćemo obilazni pravac za osobna vozila preko ž1006 Marija Bistrica- Moravče.

Županija se digla na noge kada su Hrvatske ceste krenule u rekonstrukcije mosta preko rijeke Krapine i izborile privremeni most. Je li to bilo teško postići?

KRIZMANIĆ: Bitno je da imamo postavljen lansirni most, jasno da sve nije išlo glatko.  Dakako da je  ključnu ulogu imao župan Siniša Hajdaš-Dončić.

Kada će se postaviti LED diode na pružnom prijelazu u Poznanovcu gdje se prije dvije godine dogodila strašna tragedija?

KRIZMANIĆ: Krajem godine dobili smo konačno suglasnost od Agencije za sigurnost željezničkog prometa za osnivanje probne dionice na pruzi Zagreb-Varaždin na dionici Bedekovčina – Poznanovec  ŽCP Poznanovec. Očekujemo da će se oprema ugradit početkom proljeća. Najvjerojatnije da će se uz Led-diode postavit uređaj za osiguranje ŽCP-a.Testiranje opreme traje nekoliko mjeseci, potom bi se trebala pustit u rad.

Zima nas još nije pokucala vrata u smislu da su nam ceste zatrpane snijegom, pa da treba čistiti ralicama, posipavati sol i sipinu…? Hoćemo li zato nešto uštedjeti?

KRIZMANIĆ: Zasigurno da će se nešto manje izdvojit za zimsku službu, no tijekom noći temperature padaju ispod ništice pa se posipava skoro svakodnevno.

Kako ste se snašli na čelu Županijske uprave za ceste?
KRIZMANIĆ: Ravnatelj sam dvije godine, ponajprije zahvaljujući mojim suradnicima sama prilagodba je kratko trajala.