Z: Ono što je bila nekako najzvučnija vijest krajem prošle godine jest da je usvojen povijesno rekordan Proračun Krapinsko – zagorske županije. Znam da nije problem napisati rashode, no, što je s prihodima? Koliko su sigurni prihodi koje ste predvidjeli u tom proračunu?

Kolar: Za sve ono što smo uvrstili u proračun kao projekte koje ćemo realizirati kroz NPOO (Nacionalni plan oporavka i otpornosti, op.a.) kroz 2025. i 2026. godinu je zatvorena financijska konstrukcija. To znači da od 93 milijuna eura, koliko je za sada predviđeno za škole, negdje oko 70 milijuna eura će biti financirao europskim sredstvima kroz NPOO, negdje oko 12 milijuna će biti iz državnog proračuna i isto toliko iz našeg. I tu će biti još negdje oko 4,3 milijuna eura koliko će jedinice lokalne samouprave sufinancirati izgradnju sportskih dvorana, ali samo tamo gdje ćemo raditi nešto veće dvorane od onoga što predviđa pedagoški standard, koji je unakažen prije dvije godine. Jer po tom novom standardu ni jedna škola u Krapinsko – zagorskoj županiji, osim škole u Zaboku, ne bi imala pravo na ništa drugo osim na jednodijelnu sportsku dvoranu. A morate priznati da bi bilo suludo graditi jednodijelnu sportsku dvoranu, na primjer, u Krapinskim Toplicama, koje je turističko i lječilišno središte; ili u jednom Svetom Križu Začretju koje je ekonomski jako i koji ima velik broj sportskih i kulturnih udruga; ili u Oroslavju, Velikom Trgovišću, Konjščini... Tako da smo se dogovorili da ćemo u tim jedinicama lokalne samouprave razliku troškova gradnje između jednodijelne i dvodijelne sportske dvorane financirati po principu: pola Županija, a pola grad ili općina. I ovdje moram još jednom naglasiti da je Krapinsko – zagorska županija drugu godinu zaredom najbolja u Hrvatskoj po povlačenju sredstava iz europskih fondova u odnosu na broj stanovnika. To je podatak Ministarstva financija, koji je jedini relevantan i točan.

Z: Vjerojatno ćete reći da to nije vaša stvar, ali što mislite zašto su ostale županije slabije, neke i vrlo slabe po tom pitanju?

Kolar: Pa neću reći da to nije moja stvar jer je to dio ponude, a mi smo u tome nešto bolji od drugih. U svim županijama svi koriste europska sredstva. Međutim, kao i u svim ostalim poslovima, nismo svi jednako uspješni, nismo svi jednako ambiciozni, nismo svi ni jednako uporni. Upornost je jedna od bitnih stvari za povlačenje europskih sredstava, ali ipak, ključno je znanje. U Krapinsko – zagorskoj županiji se formirao jedan sjajan tim ljudi koji imaju ogromno znanje, imaju veliku motivaciju i stalo im je. I to je, prije svega, dovelo do tako dobrog rezultata. Prije otprilike dva mjeseca, kad smo uvodili u posao izvođača radova za Znanstveno - edukativni zabavni centar sam rekao da ćemo mi kao Županija uvijek biti ograničeni s fiskalnim kapacitetima. Naša veličina po broju stanovnika i po fiskalnim kapacitetima nas stavlja negdje u sredini u Republici Hrvatskoj. Ali po ljudskim kapacitetima smo daleko iznad toga. I upravo ti naši ljudski kapaciteti su nam omogućili da imamo taj rezultat. Naša ekipa i u Zagorskoj razvojnoj agenciji, i u Poduzetničkom centru i u REGEA-i, kao i našim županijskim upravnim odjelima, upravo pokazuje da je čovjek na prvom mjestu. To da je čovjek ključan inače svi govore, ali ako je negdje to normirano i jasno vidljivo, onda su to upravo rezultati uspjeha u povlačenju EU sredstava. Trenutačno nema ni jedne županije u Republici Hrvatskoj u kojoj se paralelno provode četiri projekta od kojih je svaki težak otprilike po 18 milijuna eura, kao što je to slučaj u Krapinsko – zagorskoj županiji. Ovdje govorim o dogradnji bolnice u Stubičkim Toplicama, cjelovitoj konstruktivnoj i energetskoj obnovi stare zgrade bolnice u Krapinskim Toplicama, zatim je tu Znanstveno - edukativni zabavni centar, kao i Centar za odgoj i obrazovanje za koji kreće natječaj. To nema ni u jednoj županiji u Hrvatskoj. Naravno, svatko od nas može biti i jest subjektivan u odnosu na ono što radi, međutim, kad vas jedan američki Financial Times stavi na šesto mjesto na listu malih regija budućnosti u Europi za privlačenje investicija ili kad vas europski Odbor regija proglasi Europskom poduzetničkom regijom za 2025. godinu , uz još samo dvije regije u čitavoj Europi, e onda je to nešto drugo. Onda to objektivno pokazuje i dokazuje da imamo rezultat s kojim smo izašli van okvira Republike Hrvatske i da su nas počele primjećivati i međunarodne institucije.

Z: A kakva je suradnja s Vladom RH?

Kolar: Što se tiče suradnje Vlade i Županije, ja ću reći da je korektna. I ništa više od toga.

Z: Bi li vaš odgovor bio drugačiji da imate bolju suradnju s Ministarstvom prometa, konkretno, s ministrom Butkovićem kojeg ste više puta javno pozivali na sastanke?

Kolar: Ja uvijek govorim o konkretnim stvarima. Mene nikad niste čuli da javno pljujem po nekome, da nekog prozivam ili slično. Volim razgovarati argumentirano jer, u krajnjoj liniji, nitko od nas nije uvijek u pravu. Međutim, neki argumenti su nepobitni. Znači, prošlo je pet godina od dovršetka zadnjeg metra brze ceste na području Krapinsko – zagorske županije. Pet godina! Mi smo imali jedan džentlmenski dogovor da projektiramo cestu od Zlatar Bistrice do Marije Bistrice i kad budu gotovi radovi na dionici od Bedekovčine do Zlatar Bistrice, da raspisujemo natječaj za novog izvođača radova. No, to se nije dogodilo. Mi smo tek sad, prije nekih mjesec i pol dana imenovali izvođača radova, uvest će ga u posao za nekih dva mjeseca, a nama su predali prije nekih dva, tri mjeseca zahtjev da napravimo izvlaštenje za tristo i nešto parcela. A s obzirom na to da je riječ o ogromnom poslu i dugotrajnoj proceduri, uz sve naše druge poslove oko aglomeracije i plinovoda za kojeg nas je Vlada zamolila da nam to bude prioritet i da radi njega neke druge, manje poslove stavimo sa strane, mi to ne možemo sad odraditi u kratkom roku.

Z: Pa dobro, ali niste spominjali samo cestu do Marije Bistrice...

Kolar: Naravno, tu je i brza cesta Varaždin – Krapina. Imamo slučaj da se na području Varaždinske županije već izvode radovi, dok se na području Krapinsko – zagorske županije cesta tek projektira. Da nisam osobno inzistirao i pritiskao tijekom prošle i ove godine, vjerojatno još ne bi ni odredili ni trasu kojom će cesta ići. I to su te stvari koje vidim i na koje reagiram. Ali nije tu samo prometna infrastruktura u pitanju. Najbolji primjer su vam Krapinske Toplice. U svim našim strateškim projektima, kao i  u Sporazumu 'Sjever', glavni projekt je Centar zdravlja srca i mozga. Imate Varaždinske Toplice gdje je Radimir Čačić za 76. ruku u Saboru povukao skoro 200 milijuna tadašnjih kuna iz državnog proračuna. Nakon toga su se još dodatno financirale Varaždinske Toplice iz državnog proračuna i NPOO, a mi ne možemo dobiti novac za Centar zdravlja srca i mozga. Stalno se ponavljam, ali neću se umoriti od tog ponavljanja, da mi u Krapinskim Toplicama pružamo vrsnu rehabilitaciju nakon moždanih udara i teških prometnih nesreća jedini u Hrvatskoj. Negdje oko 76 posto stacioniranih pacijenata je s područja čitave Hrvatske. Dakle, to ne radimo za sebe. Radimo za čitavu Hrvatsku. I naši vrhunski liječnici mi kažu da bi bilo idealno da najkasnije u roku od šest tjedana pacijent stigne na rehabilitaciju, a mi sada imamo listu čekanja četiri ili pet mjeseci. Dakle, mi nismo u mogućnosti u ovom trenutku tim ljudima dati pravu šansu da se rehabilitiraju i da se sa što je moguće manje oštećenja vrate svojim obiteljima, ali i u konačnici da se vrate i na tržište rada. I ako to nije dovoljno važan argument, onda ne znam što jest. S time da je u onoj prvoj fazi NPOO-a podijeljen novac kliničkim centrima koji nisu imali ni idejna rješenja, a mi smo već imali pravomoćnu građevinsku dozvolu. I ja sam o tome s premijerom Plenkovićem razgovarao četiri ili pet puta. I prije donošenja državnog proračuna za 2025. godinu smo komunicirali vezano za to, no, to nije ušlo u državni proračun i sada ćemo u drugoj polovini siječnja imati sjednicu Razvojnog sporazuma 'Sjever' i ponovno će to biti glavna tema što se tiče Krapinsko – zagorske županije. Da se ni bismo krivo razumjeli, ja sam nekoliko puta pozdravio ulaganje u Varaždinske Toplice jer Varaždinske Toplice imaju također neke svoje specifičnosti i vrhunski rade svoj posao. Međutim, ja sam župan Krapinsko – zagorske županije i ja moram voditi brigu o našim institucijama, o našim ustanovama. I moram tražiti od Vlade prije svega da imamo jednaki tretman kao i drugi. A ako ćemo imati jednaki tretman, onda ćemo biti među najboljima. Jer mi smo među najboljima i onda kad nemamo jednaki tretman. Što bi tek bilo kad bismo imali jednaki tretman?

Z: Kad smo već kod investicija u zdravstvo, ulažete puno u obje naše specijalne bolnice... Jeste li preboljeli preuzimanje Opće bolnice Zabok od strane države?

Kolar: Ne. Nisam prebolio jer sam 110 posto siguran da smo u pravu. Vrlo je jednostavno. Opća bolnica Zabok trenutačno je dvostruko više dužna nego kada su nam je oduzeli. I što sad? Bilo je jasno svakome da promjena osnivača neće promijeniti stanje u bolnicama. Treba mijenjati sustav, treba postaviti realne limite, treba postaviti realne cijene i to će onda dati mogućnost da realno poslujete. Rekao sam bivšem ministru Berošu da kad bi i on osobno bio ravnatelj svih bolnica, da one ne bi poslovale pozitivno. Tragedija je što je glavni Berošev argument za preuzimanje općih bolnica bio da treba objediniti javnu nabavu. Prema tome, od ovog gore ne može biti i ne možeš pasti niže od toga. Kao što ste vidjeli, mi smo u prosincu kupili nove aparate za OB Zabok, za ginekološki odjel, kupili smo i tijekom godine novu kosilicu za košnju trave, kupili smo novu kombi za bolnici i još nekoliko medicinskih aparata i već smo dogovorili za ovu, 2025. godinu što ćemo kupiti. Jer ja sam rekao da je OB Zabok je zagorska bolnica i mi ćemo nastaviti u nju ulagati kao da upravljamo s njom iako više ne upravljamo. No, sve je to još uvijek na Ustavnom sudu i bit će vrlo interesantno što će se dogoditi ako sud donese odluku da smo mi u pravu. A ja vjerujem da hoće.

Z: Spomenuli smo uvodno županijski proračun, no, osim što je usvojen Proračun za 2025., usvojene su i projekcije proračuna za 2026. i 2027. Dakle, već sad imate isplanirane i neke, nazovimo ih tako, srednjoročne ciljeve i projekte. Što sve obuhvaćaju ti planovi i koje projekte nam donose?

Kolar: Taj proračun ima preko pet tisuća stavaka, ali kad pogledate investicije koje su planirane, točno vidite kuda idemo i što želimo. Naime, kad radite ispitivanje javnog mijenja, ljudima je strahovito bitno zdravstvo i obrazovanje. To su dvije ključne stvari. I kad pogledate naš proračun, vidjet ćete da smo se savršeno uklopili u očekivanja ljudi. Uz sve one strateške projekt koje smo radili, a koje je su i mediji redovito pratili i o njima izvještavali, mi smo naznačili sve ono što ćemo raditi u školstvu i obrazovanju u iduće dvije godine. Uz to, tu je i izgradnja zgrade sjedišta Zavoda za hitnu medicinu Krapinsko – zagorske županije u Krapini, a tu je i veliki projekt u Pregradi, gdje smo, kao što znate, otkupili kompleks nekadašnje EMKE, dio kojeg će se urediti i rekonstruirati za dodiplomski i diplomski studij sestrinstva i fizioterapeuta. I to je nešto na čemu ćemo dodatno raditi u 2026. i 2027. godini.

Z: Znači, tijekom iduće tri godine najviše se planira ulagati i obrazovanje i zdravstvo?

Kolar: Od ukupnog proračuna, skoro 75 posto investicija će biti u obrazovanje i zdravstvo, jer sad je takva prilika da za to povučemo bespovratna sredstva iz fondova Europske unije. A kad govorimo o investicijama, ostalo će biti usmjereno na gospodarstvo. No, naravno da u onom osnovnom proračunu mi pokrivamo i hitne službe, jer nam sigurnost naših građana mora biti na prvom mjestu, zatim, pokrivamo civilno društvo jer jako i zdravo civilno društvo je itekako važno. U Europi se ne gleda samo koliki vam je BDP po glavi stanovnika i koliko je netko prihodovao, već se gleda i koliko je razvijeno civilno društvo. Koliko je razvijeno civilno društvo, toliko je razvijena i država. Nažalost, to kod nas još uvijek nije neko mjerilo vrijednosti, a trebalo bi biti. I mi jako puno na tome radimo i imamo sjajne udruge civilnog društva. Naravno, tu je i kultura, zaštita spomenika kulture, kao i sport kojeg nikako ne smijemo zaboraviti. Dakle, s jedne strane, pokrili smo sve što treba pokriti da bismo bili jedna ugodna destinacija za život, a s druge strane smo u jednom velikom investicijskom ciklusu. Ima jedna također važna stvar koju valja spomenuti, a to je da se u Krapinsko – zagorskoj županiji nastavlja trend dolazaka novih, velikih privatnih investitora i to ozbiljnih tvrtki. Dakle, TT kablovi, Končar, Austrotherm..., mogao bih sad nabrajati desetak novih investitora koji nam dolaze u 2025. godini i nama će to biti slatke brige. Jer mi imamo infrastrukturu koju možemo ponuditi, ali tu su i naši ljudi, naša radna snaga koja također privlači investitore. Evo, na primjer, u prosincu je otvoren veliki Pevexov prodajni centar u Zaboku i, interesantno, tamo će raditi naši ljudi koji rade u Pevexu u Zagrebu. Neće morati više putovati. Isto je s Končarom. Naši ljudi koji rade u Zagrebu u Končaru sada će raditi tu. I to je investitorima bio također jedan od razloga zbog kojeg su investirali tu. I to je ono što će naša mlade ljude prije svega zadržati ovdje, a s druge strane one koji putuju u Zagreb ili su našli poslove u nekim pograničnim područjima u Sloveniji za nešto malo veću plaću, možda će nagnati da se vrate raditi ovdje. Tako da je to za nas strateški izuzetno bitno i ta naša platforma Invest in Zagorje, koju smo napravili vlastitim snagama i vlastitom pameću, se pokazala fantastičnim alatom za privlačenjem investicija. I baš me zanima kako će nas za 2024. godinu ocijeniti američki Financial Times. 

Z: Puno je tema za razgovor, puno je i planiranih projekata i novosti, ali to ćemo ionako pratiti redovito na našem portalu, pa sad za kraj ovog razgovora još vaša novogodišnja poruka građanima Krapinsko – zagorske županije...

Kolar: Prije svega, hvala svim mojim najbližim suradnicima i projektnim timovima koji su radili na projektima koji su u provedbi i projektima koje smo pripremili za 2025. i 2026. godinu. Tu je upotrijebljeno ogromno znanje, uložen ogroman trud, ogromna energija i hvala im svima na tome. Također, hvala svim institucijama, udrugama civilnog društva, obrtničkoj komori, gospodarskoj komori..., svima koji su sudjelovali i bili s nama partneri na raznim projektima i stvaranju jedne dobre klime, ulagačke i svake druge koja je Zagorje dignula. Ne smijemo zaboraviti da smo mi jedina županija u Hrvatskoj koja je otišla u viši rang razvijenosti i to dovoljno govori o onome što smo i kako radili. A stanovnicama i stanovnicima Krapinsko – zagorske županije u novoj godini prije svega želim mir jer vidite da mira oko nas baš i nema i svi ovi naši planovi mogu se srušiti kao kula od karata ako nemamo mir i stabilno okruženje. S druge strane, želim svima puno zdravlja jer dok je čovjek zdrav onda može imati velike planove i velike projekte i može se dati u to i posvetiti se tome. Znate kako se kaže, kad je čovjek bolestan, onda ima samo jednu želju, a to je da ozdravi. Tako da, ponavljam, našim ljudima prije svega želim obilje mira i puno zdravlja u 2025. godini, a prema našoj staroj zagorskoj navadi, za sve ostalo bumo se sami pobrinuli.