U nedjelju ćemo izaći na svoje prve europske izbore. Bilo je puno rasprave oko datuma tih izbora i raznih negodovanja, no što je tu je, izbori su pred vratima (usput budi rečeno, moje je mišljenje da je dobro da su europski izbori odvojeni od lokalnih jer se radi o sasvim drugoj stvari i drugačijem načinu glasovanja, ali je veliki promašaj bilo odugovlačenje s objavom datuma pa je tako kampanja ispala smiješno kratka i onemogućila je ikakvu smislenu raspravu o funkcioniranju Europskog parlamenta i pozicijama koje će u njemu zastupati budući hrvatski zastupnici i zastupnice).

Osim što po prvi puta glasujemo za Europski parlament ovi su izbori drugačiji i zbog načina glasovanja. Po prvi puta ćemo imati priliku uz liste glasovati i za ljude odnosno osobu na tim listama. Iako ih mediji zadnjih mjesec dana nazivaju otvorenim listama, ove liste nisu otvorene.

Prave otvorene liste bi značile da birači/ce mogu sa svih lista složiti svoj dream team od 12 ljudi za Europski parlament. No, na ovim izborima možete glasovati samo za osobu unutar liste za koju ste se odlučili, tako da su te liste zatvorene, ali neblokirane.

Pri čemu valja napomenuti da je glas za pojedinu osobu, automatski i glas za tu listu. Obzirom da se na izborima natječe 28 lista sa po 12 kandidata/inja kojima možete dati svoj glas, glasački listić će se pretvoriti u glasačku plahtu. Prema onome što je Državno izborno povjerenstvo pokazalo na svojoj press konferenciji veličina listića će biti otprilike kao da spojite četiri uobičajena listića u jedan.

Sljedeće što je važno jesu pragovi. Na ovim izborima imamo dva praga. Prvi je uobičajeni prag od 5% za liste. Dakle, da bi lista mogla dobiti mandat u Europskom parlamentu mora dobiti više od 5% glasova birača/ica koji su izašli na izbore. Sljedeći prag je za kandidate/kinje. Da bi kandidatu/kinji bili uvaženi preferencijalni glasovi, on/ona mora dobiti više od 10% glasova birača/ica koji su se odlučili glasovati za listu na kojoj se nalazi. Ako dobije manje od 10% preferencijalnih glasova, oni propadaju. Zapravo je velika šteta što se uzelo to rješenje jer umanjuje mogućnost pomicanja kandidata/kinja, ali izgleda da političke stranke nisu u potpunosti spremne prepustiti biračima/cama da im slažu liste. Pri raspodjeli mandata prvo se utvrdi koliko je lista osvojila mandata, zatim se zbrajaju preferencijalni glasovi, a tek onda se gleda raspored na listi.

Na primjer, lista Pregrada osvojila je 100 glasova što donosi 6 mandata. Josip je osvojio 24 preferencijalna glasa, Štefica 20, a Ljubica 15 glasova te su jedini kandidati/kinje koji imaju više od 10% preferencijalnih glasova i time su došli na vrh liste. Njih troje su osvojili mandate zahvaljujući preferencijalnim glasovima, a preostala tri mandata će se dodijeliti sukladno rasporedu na listi.

Originalna lista Pregrada:

    Ivica
    Marica
    Luka
    Petra
    Mario
    Štefica
    Mirko
    Ljubica
    Josip
    Ivanka
    Pero
    Maja

 Lista Pregrada nakon prebrojanih glasova:

    Josip
    Štefica
    Ljubica
    Ivica
    Marica
    Luka
    Petra
    Mario
    Mirko
    Ivanka
    Pero
    Maja

Kako je kampanja kratka i prilično tiha, biračima/cama uglavnom promiče još jedna važna činjenica. U Europskom parlamentu zastupnici se pridružuju europskim stranačkim klubovima. To znači da će HDZ-ovi zastupnici/e sjediti u klubu Europske pučke stranke. U istom klubu će sjediti i zastupnici/e HSS-a, dok će njihovi koalicijski partneri HSLS ići u klub Saveza liberala i demokrata za Europu. Isto tako će se nakon izbora razdijeliti i lista SDP-HNS-HSU, gdje će SDP-ovi zastupnici/e otići u Savez progresivnih socijalista i demokrata, a HNS u Savez liberala i demokrata.

Uz već spomenute, u Europskom parlamentu djeluje još i Klub zelenih kojima će se pridružiti Toni Vidan sa liste Zeleni zajedno ako osvoji mandat, Europski konzervativci i reformisti, Ujedinjena ljevica – nordijsko-zelena grupa te grupa Europa slobode i demokracije.

Svi hrvatski zastupnici i zastupnice će se prije svega boriti za hrvatske interese u okviru tih klubova, a ti stranački klubovi imaju različite politike, ideje i vrijednosti i nažalost vrlo malo se u kampanji priča upravo o tome. Za što se zalažu pučani, za što socijalisti, a za što liberali? Uz to za neke, poput Laburista, još uvijek nije jasno kojem će se klubu pridružiti. I možda je to još na ovim izborima relativno nevažno jer naših 12 zastupnika/ca ne može poremetiti odnos snaga u Europskom parlamentu, no sljedeće godine kada nam slijede generalni europski izbori itekako će biti važno i biti će zanimljivo vidjeti hoće li se i onda formirati ovakve koalicije iz kojih će pojedini zastupnici ići u jedan, a pojedini u drugi klub.

Nažalost vrlo se malo govori i o ulozi Europskog parlamenta. Europski parlament je tijelo koje zastupa građane i građanke država članica Europske unije i trenutno broji 754 članova/ica. To je jedina institucija Unije čije članove izabiru izravno njezini građani. Europski Parlament jedini je multinacionalni parlament u svijetu čiji se predstavnici biraju općim glasovanjem, postupkom koji je po prvi put započeo u lipnju 1979.

Zastupnici Europskog parlamenta aktivno sudjeluju u oblikovanju europskoga zakonodavstva o unutarnjem tržištu, okolišu, prometu, zaštiti potrošača, građanskim slobodama i mnogim drugim područjima. Bez doprinosa i suglasnosti Parlamenta, ti zakoni ne mogu se donijeti. Osim toga, bez suglasnosti zastupnika Europskog parlamenta EU ne može niti primati nove države članice niti sklapati međunarodne sporazume.

Nacionalne vlade i zastupnici Europskog parlamenta moraju odobriti gornje granice dugoročnog proračuna Europske unije te svake godine te dvije strane zajednički odlučuju kako će se godišnji proračun utrošiti na politike kao što su poljoprivreda, regionalna pomoć, prometni projekti i istraživački programi. Parlament ispituje kandidate za vodeća mjesta u Europskoj komisiji, Središnjoj banci i Revizorskom sudu te svake godine pomno prati kako su se sredstva EU-a utrošila. To nisu samo formalnosti: zastupnici Europskog parlamenta odbijali su imenovane kandidate za europske institucije koje su smatrali neprikladnima i jednom prisilili Komisiju da odstupi zbog nepravilnog upravljanja proračunskim sredstvima EU-a.

Europski parlament ima pravo odobravanja i razrješavanja s dužnosti Europske komisije. Šefovi država EU-a predlažu kandidata za predsjednika Komisije uzimajući u obzir rezultate europskih izbora. Kandidata tada izabire EP. EP također može Komisiji izglasati nepovjerenje i u konačnici je razriješiti s dužnosti. Santerova Komisija odstupila je 1999. prije no što je Parlament tražio njezinu ostavku. 

EP preuzima vodeću ulogu u promicanju transparentnosti, otvorenosti i javne dostupnosti katkad labirintskog briselskog svijeta. Svaki europski građanin ima pravo podnošenja predstavke zastupnicima Europskog parlamenta o ekološkim problemima, sporovima s carinskim tijelima, prijenosu mirovinskih prava i drugim pitanjima. Naposljetku, zastupnici Europskog parlamenta imaju niz načina usmjeravanja pozornosti na hitna politička pitanja, kao što su donošenje rezolucija ili ispitivanje povjerenika Komisije. Za praćenje rada Europskog parlamenta možete konzultirati Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Što se tiče samih kandidata i kandidatkinja na europskim izborima, ovo su prvi izbori gdje smo se značajno približili ostvarenju uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama. Na razini svih lista udio žena je 38%, ali ono što je vrlo važno jest činjenica da su sve parlamentarne stranke osim HDSSB-a kandidirale više od 40% žena. Istina je da ih je malo među nositeljicama lista i da se u pravilu nalaze na donjim dijelovima lista, ali očito ne možemo očekivati čuda. Inače, u Europskom parlamentu je udio žena 36%. Predstavljanje lista za Europski parlament možete pronaći na ovom linku.

U svakom slučaju, nema nevažnih izbora. Svaki izbori u konačnici utječu na kvalitetu našeg života i ne trebamo ih propustiti.