Načelnik Općine Kumrovec, Robert Šplajt, zajedno s čelnicima gradova i općina iz sutlanskog kraja s područja Krapinsko – zagorske i Zagrebačke županije te susjedne Slovenije, u listopadu 2022. godine ponovo je pokrenuo inicijativu za revitalizaciju pruge Savski Marof – Kumrovec – Imeno (SLO), koja je zatvorena sada već davne 2000. godine. Inače, revitalizacija ove jednokolosiječne pruge duge 38,5 kilometara svakih se nekoliko godina iznova pojavljuje kao jedna od važnih tema i za građane, poslovne subjekte, ali i turističke destinacije tog dijela Hrvatske, kao i susjedne Slovenije. No, ulaskom Slovenije u Europsku uniju i Schengensku zonu, pojavio se dodatni otežavajući moment za željenu obnovu i ponovo puštanje u promet te tzv. 'Kumrovečke pruge'. Naime, pruga velikim dijelom zapravo prati tok granične rijeke Sutle, ali na nekoliko mjesta prelazi državnu granicu između Hrvatske i Slovenije, stoga su sve inicijative gradova i općina Hrvatske željeznice i Ministarstvo prometa odbacivali uz izgovor kako revitalizacija pruge nije moguća dok god Hrvatska ne uđe u Schengensku zonu.

Nova inicijativa

Sada kada je ta prepreka uklonjena, Šplajt je ponovno pokrenuo čitavu priču, a kao i već mnogo puta do sada pridružili su mu se kolegice i kolege iz Zagorskih Sela, Kraljevca na Sutli, Klanjca, Brdovca, Dubravice, Marije Gorice, Pušće te iz slovenskih Brežica, Podčetrtka i Bistrice ob Sotli. -Pokrenuli smo ponovo, ne znam već po koji puta, još jednu novu inicijativu prema Ministarstvu prometa i Hrvatskim željeznicama. Naime, do sad su uvijek imali izgovore da Kumrovečku prugu ne možemo revitalizirati zbog Schengenske zone. Sad kad tog izgovora više nema, imamo priliku pokrenuti tu staru priču jer to što je Kumrovečka pruga zatvorena već više od dvadeset godina je jako utjecalo na demografski pad cijelog sutlanskog kraja. Stoga su našu inicijativu da se ta pruga revitalizira potpisale i sve te jedinice lokalne samouprave iz Krapinsko – zagorske i Zagrebačke županije, jer svima je to jednako važno, a nakon ulaska u Schengen nema više zapreka za pokretanje tog projekta koji je bitan za cijeli naš kraj. S time da su nam se pridružili i župani sa slovenskog područja koje ta pruga također povezuje – ispričao nam je Šplajt.

Nezainteresiranost HŽ-a

Kako je naglasio, žali što se ministarstvo nije pokrenulo već ranije te prihvatilo neku od ranije pokrenutih inicijativa, kako bi se ulazak u Schengen dočekao barem s pripremljenom projektnom dokumentacijom. – Moglo se već ranije za tu prugu napraviti jedan zajednički europski projekt između Slovenije i Hrvatske i kojeg smo mogli financirati iz ove nove Interreg omotnice koja nam dolazi. No, eto, i na našu ovu novu inicijativu stigao je odgovor da to nije moguće zbog neraščišćenih graničnih odnosa između Hrvatske i Slovenije te da pruga dosta prolazi kroz katastarske općine Republike Slovenije, a to je samo izgovor zbog nerada i nebrige Hrvatskih željeznica. Oni su jednostavno nezainteresirani da se uđe u taj projekt. Stalno se traže neki novi razlozi i izgovori i prebacuje se loptica na slovensku stranu, a sa slovenske strane uistinu imamo i podršku, i želju, i volju da ta pruga ponovno zaživi – kaže Šplajt i dodaje kako je bilo i nekoliko inicijativa da se na tu temu održi bilateralni sastanak na visokoj razini, između slovenskog i hrvatskog ministarstva, no taj sastanak još nije održan. – Od strane našeg Ministarstva prometa očito nema dovoljno političke volje da se to pokrene. No, mi nećemo stati. Forsirat ćemo tu priču i dalje jer to može biti jedna jako dobra turistička ruta, a isto tako može biti jedan novi gospodarski pokretač čitavog našeg kraja. Tu bi se opet mogli kao nekad spojiti na slovenske željeznice i ta pruga bi opet spajala Zagreb i Celje s Austrijom – rekao je Šplajt.

Prazna obećanja

Inače, Vlada Republike Hrvatske još je 2019. godine u Krapini najavila da će projekt revitalizacije Kumrovečke pruge ući u Vladin investicijski program, odnosno, da će se revitalizirati, podsjeća Šplajt, no od tada se, kaže, nije napravilo apsolutno ništa. – Postojali su već i neki izračuni koliko bi ta revitalizacija koštala, koji su napravljeni 2019. godine. Znači, da se čitava pruga rekonstruira i obnovi, s uređenjem svih željezničkih stanica, koštalo bi negdje oko 40 milijuna kuna. Vjerojatno je taj iznos sada nešto veći, no sve to smo mogli i još uvijek možemo isfinancirati iz EU fondova, pogotovo jer Europska unija takve projekte posebno prati i podržava – podsjeća Šplajt, koji nam je rekao kako je neovisno o ovoj inicijativi, prije njih, početkom listopada, i Krapinsko – zagorska županija ponovo pisala ministarstvu i HŽ-u na istu temu.

Inicijativa Županije

Stoga smo o tome razgovarali i sa županom Željkom Kolarom, koji je napomenuo kako već pet godina pokušava pokrenuti tu priču.  -Prvi dopis vezan za Kumrovečku prugu sam ministarstvu poslao 2017. godine. Mi smo imali ideju tu prugu vratiti u funkciju još kad je Hajdaš bio ministar prometa. Naime, kad su se uvodili nagibni vlakovi prema Splitu, pa se modernizirala ta pruga, dio pragova i tračnica je izdvojeno, deponirano i bilo predviđeno za sanaciju Kumrovečke pruge. To je napravio Hajdaš kao ministar. Međutim, nakon što je došla nova vlada, nije došlo do realizacije toga, a obrazloženje je uvijek bilo da mi nismo u Schengenu, a da pruga nekoliko puta presijeca granicu, što je točno. No, ono što nije bilo točno je to što su govorili da su Slovenci protiv te pruge. A mi smo uvijek imali podršku Slovenije za revitalizaciju te pruge, i na razini ministarstva, a isto tako na razini kolega župana pograničnih slovenskih područja – ispričao nam je Kolar o počecima županijskih angažmana oko revitalizaciji Kumrovečke pruge.

Brojni dopisi

Kako je rekao, od 2017. godine, kad se intenzivnije počelo govoriti o mogućem ulasku Hrvatske u Schengensko područje, Krapinsko – zagorska županija kontinuirano je na temu pruge slala dopise Ministarstvu prometa i Hrvatskim željeznicama. – Kako se najavljivao ulazak u Schengen, mi smo i 2018., i 2019., i 2020., i 2021. i sada 2022. godine pisali ministru Butkoviću i HŽ-u, pozivajući ih da u financijski plan i plan izgradnje infrastrukture za iduću godinu stave i Kumrovečku prugu. Nažalost, ni jedne godine se to nije dogodilo. U međuvremenu je bilo i zajedničkih inicijativa Zagrebačke i Krapinsko – zagorske županije, pa je bilo i naše zajedničke inicijative s općinama i gradovima uz Sutlu, bez obzira na stranačku pripadnost. Bilo je i niz aktivnosti koje su gradovi i općine poduzimali sami, ali smo uvijek svi bili u kontinuitetu i uvijek s istim ciljem, a to je da se Kumrovečka pruga stavi u funkciju. Jer možete primijetiti da tamo gdje nema pruge je puno slabija gospodarska aktivnost, a loša prometna povezanost dovodi do iseljenja stanovništva. To se pogotovo vidi u tom području, Zagorska Sela, Kumrovec, Klanjec, Kraljevec na Sutli i sigurno da bi vraćanje pruge itekako dignulo gospodarstvo, ali i olakšalo ljudima tranzit. Pogotovo u općini Zagorska Sela, koja je, praktički, prometno možda i najodsječenija općina u Krapinsko – zagorskoj županiji – komentirao je Kolar, dodavši kako je ministru Butkoviću poslao već osam službenih dopisa kojima ga poziva da dođe u Krapinsko – zagorsku županiju na službeni sastanak, no, ministar još uvijek nije stigao.

Odgovor ministarstva

Ipak, nešto je stiglo. Početkom studenoga, stigao je odgovor (nakon požurnice) na posljednji dopis kojeg je župan poslao ministarstvu početkom listopada 2022. godine. – Moram priznati da već dugo nisam vidio takav dopis, kojeg sam pročitao jedno tri, četiri puta i da nisam shvatio 'što je pisac htio reći'. Onda sam to proslijedio svojim resornim pročelnicama pa su i one to pogledale i ustvrdile da ni one ne razumiju koja je poanta tog odgovora. Tako da ćemo to pokušati dešifrirati s ministrom. No, ja sam u tom pismu vidio potrebu za sastankom na kojem bismo im mi još jednom objasnili što bi trebalo napraviti – rekao je župan Kolar. Što o tome svemu uistinu misli Ministarstvo prometa, pitanje je na koje već bezuspješno čekamo odgovor već više od tri tjedna, a objavit ćemo ga čim i ako stigne.

Misja: 'To je strateški važno i za Sloveniju!'

Peter Misja, župan slovenske općine Podčetrtek, također je potpisnik ovo inicijative, ali i dugogodišnji veliki zagovaratelj revitalizacije Kumrovečke pruge. Kako je rekao, on se još 2000. godine zalagao da se ta pruga ne ukine, a od kad je zatvorena, konstantno izražava interes da se ona ponovo revitalizira. – Sada kada više ne postoji Schengen kao izgovor, bilo bi dobro da se slovensko i hrvatsko ministarstvo dogovore da se ponovo uspostavi ta pruga. To bi bilo strateški važno i za Sloveniju i za Hrvatsku, kao alternativna prometna mogućnost ako se nešto dogodi na onoj pruzi Savski Marof – Dobova – Zidani Most, a s druge strane to bi stvorilo novu mogućnost nekog novog oživljavanja svih tih gradova i općina uz samu granicu. Mi smo sa slovenske strane pisali već desetak puta i našoj, slovenskoj Vladi, i sad kad je Hrvatska u Schengenu, sad više nema izgovora i mislim da je vrijeme da se ta pruga revitalizira jer je to interes svih nas s obje strane granice – rekao nam je Misja.