ZL: U intervjuu prije godinu dana, kratko nakon potresa koji je 22. ožujka pogodio i našu županiju, i na samom početku epidemije koronavirusa, rekli ste da su Zagorci kroz povijest pokazali da su 'trdi kak breg' i da ih nije tako lagano smesti, a pogotovo ne uništiti te da vjerujete da ćemo iz ove krize izaći još jači. Kriza i epidemija još traje, jesmo li jači, kako se Zagorje nosi s ovim nedaćama?

Kolar: Sigurno smo jači, jer sve ono što vas ne uništi, ojača vas. Možemo konstatirati da smo pokazali i dokazali da smo jaki i trdi kak breg, jer nije ukazivalo na dobro kad se pojavio COVID, nepoznanica i neprijatelj o kojem nismo znali apsolutno ništa. Imali smo i potres koji je lani u ožujku teško pogodio područje Gornje i Donje Stubice te Marije Bistrice, zatim lockdown… Sve je vodilo na zaključak da će gospodarski rezultati biti jako loši. Danas, godinu dana kasnije, sretni smo što možemo reći da je zagorsko gospodarstvo ponovno pokazalo da je sazdano na čvrstim temeljima, da imamo sjajne, školovane ljude, da smo ulagali u nove tehnologije, da imamo kvalitetan krajnji gotov proizvod, da nas je europsko tržište prepoznalo i da je upravo taj izvoz, odnosno pokrivenost izvoza uvozom otprilike180 posto, dala mogućnost da u izuzetno teškoj godini za gospodarstvo budemo optimistični. Još nemamo službenih rezultata za 2020. godinu, no s obzirom na cijelu situaciju, usudio bih se čak reći da su nam rezultati odlični, po onome što sam čuo u razgovoru sa predsjednicima županijske Obrtničke i Gospodarske komore i direktorima svih većih poduzeća na području naše županije - procjena je da će ukupni prihodi biti preko 13 milijardi kuna, a to je sjajan rezultat. S obzirom da smo imali i drugi val pandemije u 2020. godini, da smo sad u trećem valu, možemo reći da je godina puno bolja nego što smo se uopće usudili prognozirati. Ostao je jedino žal za onima koji su izgubili život od COVID – a 19 i koristim još jednom priliku da izrazim sućut obiteljima preminulih.

ZL: Otvarali su se i zatvarali COVID odjeli u našim bolnicama, neko je vrijeme bilo 'izvanredno stanje'. Kakvo je danas stanje u zagorskom zdravstvu, što se tiče medicinske opreme, broja djelatnika, dobivaju li svi pacijenti adekvatnu zdravstvenu skrb?

Kolar: Prije svega, veliki naklon do poda svim zdravstvenim djelatnicima na području Krapinsko – zagorske županije; u OB Zabok, specijalnim bolnicama, Zavodu za hitnu medicinu, Domu zdravlja, Zavodu za javno zdravstvo, ljekarnama – svima; oni su odradili nevjerojatan posao! Kad vidite koliki su dugovi u zdravstvu, da im je u jednom trenutku bila blokirana nabava lijekova pa smo nabavljali lijek po lijek, i to po principu koliko platiš toliko dobiješ, stanje je u našim bolnicama, usudio bih se reći, u odnosu na pandemiju i okolnosti - odlično, odnosno zdravstveni djelatnici odrađuju odličan posao. Što se tiče medicinske opreme, mi smo napravili dodatni napor da našu bolnicu, OB Zabok opremimo sa svime što je potrebno, da se pacijentima oboljelim od COVID – a 19 pruži najbolja moguća skrb. Ni u jednom trenutku naše zdravstvene djelatnike nismo doveli u situaciju da moraju razmišljati kojeg će pacijenta staviti na respirator i pokušati mu spasiti život, a kojeg ne. Kupili smo 5 novih respiratora, a 2 su dobivena od države, 7 monitora za praćenje vitalnih funkcija i 8 uređaja za terapiju kisikom. Postavili smo instalacije za kisik za 59 priključaka u Krapinskim Toplicama i 36 u Stubičkim Toplicama i na taj način omogućili najbolju moguću skrb našim pacijentima. Kupili smo višeslojni CT uređaj i digitalni mamografijski uređaj za Krapinske Toplice, digitalni RTG i za Zabok i Krapinske Toplice, UZV uređaj, C – lux mobilni radiološki uređaj. Kupovali smo sanitetska vozila, vozila za patronažne sestre u Domu zdravlja i vozila za Zavod za hitnu medicinu. Također, financiramo s 2,7 milijuna kuna timove T1 i T2 u Klanjcu i Konjščini, kako bi sve naše Zagorke i Zagorci imali jednaku mogućnost za preživljavanje, ukoliko se nađu u smrtnoj nevolji. U zdravstveni sustav smo uložili preko 40 milijuna kuna, no sve to ne bi bilo dovoljno bez sjajnih zdravstvenih djelatnika, koji su ključan faktor zbog kojeg zdravstveni sustav danas uopće funkcionira u Republici Hrvatskoj. Druga je priča kad govorimo o financiranju hrvatskog zdravstvenog sustava – on je mrtav i treba ga mijenjati! Sad su konačno to priznali i ministar Marić i ministar Beroš. Čim prije moramo ići u reformu zdravstvenog sustava, jer ovo je neizdrživo. Naravno da kao i u čitavoj Hrvatskoj, i nama nedostaje liječnika, pogotovo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i nekim specijalizacijama, no moram naglasiti da u Zagorju imamo 67 doktora na specijalizaciji, a u tijeku je natječaj za još 20 specijalizacija. Ako izračunamo da jedna specijalizacija košta oko 100 tisuća eura, onda je jasno vidljivo koliko smo mi zapravo vodili brigu o tome da se stvara medicinski kadar koji će naslijediti doktore koji odlaze u mirovinu.

ZL: Koliko ste zadovoljni interesom građana za cijepljenje na području naše županije?

Kolar: Malo ću biti sarkastičan – pa rekli su nam da smo COVID pobijedili prije parlamentarnih izbora prošle godine - a eto, gle čuda, sad imamo treći val…. Nadam se da nećemo proglasiti pobjedu protiv COVID-a sad pred lokalne izbore…. Nisam zadovoljan količinom cjepiva kojom raspolažemo, ne samo ovdje kod nas u Zagorju, već u cijeloj Hrvatskoj, ali tu ne možete nikoga kriviti, niti želim nekoga posebno kriviti. Očigledno je da je cijela Europska unija u problemu, s obzirom da se ugovori s dobavljačima; Pfizerom, Modernom, AstraZenecom, Johnson&Johnsom ne realiziraju kako je bilo predviđeno, stoga je i relativno mali broj ljudi cijepljen. U Krapinsko – zagorskoj županiji imamo cijepljeno 16.854 ljudi, što je oko 13,5 posto populacije. Ja sam se prijavio i čekam da me moja doktorica pozove da se cijepim – neću birati, ako mi bude ponuđena AstraZeneca, cijepit ću se njome. Najavljeno nam je 14.095 novih doza, od toga 6.184 doza Pfizera, 5.272 doze AstraZenece, 2126 Moderne i 510 doza cjepiva Johnson&Johnson. U sljedeća dva tjedna mi ćemo cijepiti sve koji su se prijavili, a od 1. svibnja imat ćemo doze kojima nemamo koga cijepiti, tako da pozivam građanke i građane da se prijavljuju za cijepljenje. Kreću i akcije da se cijepe svi djelatnici u obrazovanju, za koje smatram da smo ih trebali već ranije cijepiti. Provodit će se i kampanja u kojoj ćemo naše mobilne timove slati u velike firme gdje će se ljudi moći cijepiti na licu mjesta. Još jednom apeliram i molim građanke i građane da se jave i cijepe, jer bez barem 50 posto procijepljenosti, plus onih koji su preboljeli koronavirus i koji će doći na red za cijepljenje za 3 ili 6 mjeseci, mi nemamo šanse da se vratimo u normalan život. Mi smo spremni. Napravili smo plan, cijepit ćemo po bivšim sjedištima općina na području Krapinsko – zagorske županije, za čime dosad nije bilo potrebe, jer su količine cjepiva koje su nam bile na raspolaganju tjedno bile premale da aktiviramo takve centre. Posebno bih ovdje naglasio doprinos liječnika opće prakse te im zahvalio, jer su svoje pacijente cijepili u svojim ordinacijama a riječ je o pacijentima treće životne dobi i onima koji imaju kronične bolesti. U svakom slučaju, bilo je lakše da se osoba koja je primjerice iz Kumrovca, cijepi kod svojeg doktora u Kumrovcu a ne da ju šaljemo u sportsku dvoranu u Zabok i radimo "spektakl" od cijepljenja. Masovno cijepljenje doći će na red kad ćemo imati veliku količinu cjepiva.

ZL: Kako krizu podnosi zagorsko gospodarstvo, koliko je Županija pomogla obrtnicima i gospodarstvenicima da lakše podnesu ovu krizu?

Kolar: Rekao sam da se gospodarstvo pokazalo vrlo žilavim i trebali su ogroman, trud, znanje, energija da bi se postigao takav rezultat. Na području Krapinsko – zagorske županije trenutno je 2.469 nezaposlenih osoba a krajem godine smo ih imali 2.968, što znači da nam pada nezaposlenost. Došlo je proljeće, građevinarci su ponovno u punom pogonu. Traže se diplomirani inženjeri građevine, zidari, tesari, soboslikari, inženjeri strojarstva, vodoinstalateri, limari… Velika je potražnja za radnom snagom i to nam je zapravo na neki način omogućilo rekordno izvršenje proračuna u 2020. godini. Upravo zahvaljujući tome što se zaposlenost zadržala na vrlo visokoj razini, i EU sredstvima, mi smo u 2020. godini imali izvršenje proračuna 226 milijuna 390 tisuća kuna, što je 16 milijuna kuna više u odnosu na 2019. godinu, koja je bila sjajna. Takvo stanje našeg gospodarstva i europski projekti omogućili su nam da proračun za 2021. godinu planiramo u iznosu od 250 milijuna i 394 tisuće kuna. Već je bio prvi rebalans, povećali smo ga za 12 milijuna kuna, a konsolidirani proračun sa svim korisnicima je milijardu i 11 milijuna kuna. To je naravno velik, ali realan izazov i mi ćemo kao što smo radili čitavo ovo vrijeme - nastaviti sa ostvarivanjem zacrtanih planova, realizacijom konkretnih projekata. Gospodarstvu i velikim firmama mogli smo pomoći prije svega na način da kontroliramo, koliko je to u našoj moći epidemiološke mjere. Pomagali smo i oko prijevoza; sjetite se kad smo morali mobilizirati Hotel Well u Tuheljskim Toplicama, nije to bila laka odluka, ali su vozači tamo imali smještaj, na taj način smo omogućili da prijevoz roba i usluga ne bude doveden u pitanje ili prekinut. U turističkom i ugostiteljskom sektoru je vjerojatno najteže. Tim manjim obrtima pokušali smo pomoći donacijom medicinske opreme i zaštitnih sredstava, smanjiti njihov financijski izdatak i na taj način im omogućiti da lakše prežive COVID krizu. Za potpore tradicijskim i umjetničkim obrtima u proračunu smo osigurali 200.000, kuna a bit će dodijeljene idućeg tjedna. Pomažemo i poljoprivrednicima. Prošli tjedan smo proizvođačima zagorskog purana dodijelili 477.100 kuna potpora. Vani su i natječaji za povećanje poljoprivredne proizvodnje i konkurentnosti na poljoprivrednom tržištu a ta sredstva našim ćemo poljoprivrednicima isplatiti u svibnju. Dogovorili smo se na turističkom Vijeću i Skupštini s hotelijerima da ćemo tijekom svibnja financirati brzi test za svakog stranog turista koji dođe u Krapinsko – zagorsku županiju. Vjerujemo da će to biti isto tako jedan poziv turistima koji se odluče doći u ovim uvjetima, jedan dodatan mamac, uz sve ove naše ljepote i ponudu koju imamo, ako im osigurano besplatno testiranje brzim testom kako bi se mogli bezbrižno vratiti svojim kućama. Subvencioniranje kamata koje je na godišnjoj razini preko milijun kuna ide redovito, imamo redovite sastanke sa cehovima unutar Obrtničke i Gospodarske komore i sa samim komorama, analiziramo situaciju i po potrebi ćemo intervenirati. U ovom trenutku je izuzetno bitno, možda i najbitnije dosad, da osluškujemo puls poduzetnika i da im omogućimo u ovim nenormalnim uvjetima koliko – toliko normalno poslovanje.

ZL: S obzirom na situaciju, Zagorje bilježi dobre turističke rezultate. Što očekujete od ove turističke sezone i čemu se nadate?

Kolar: Nadamo se najboljem, da ćemo se ipak procijepiti. Moramo razdvojiti domaće goste i inozemne goste. 2020. godine, u turističkom smislu, bili smo bolji od drugih, ali nije za usporedbu s 2019. godinom. Ovu godinu već možemo uspoređivati s 2019. godinom. Polovicom ovog mjeseca imali smo 31.525 dolazaka, što je 78 posto u odnosu na 2019. godinu, i 62.000 noćenja, što je 70 posto u odnosu na 2019. godinu i to je sjajno, 20 posto više od hrvatskog prosjeka. Interesantno je da smo imali 17% domaćih gostiju više nego 2019. godine, dok su noćenja ostala na istoj razini. Podbacili su strani gosti jer je epidemiološka situacija u stranim zemljama koje su nam sklone a to su Slovenija, Austrija, Njemačka, Italija, bila lošija nego kad nas i ljudi nisu putovali. Zato smo mi kampanju u prva 3 mjeseca radili više - manje isključivo na domaćem tržištu. Imali smo sjajne rezultate za Uskrs, posljednjih par tjedana skoro da ne možete dobiti sobu u našim hotelima. Međutim, trebat će uložiti puno u promociju, što i radimo, ali i imati dobre epidemiološke rezultate, ne samo mi, nego i zemlje na čije turiste računamo. Bit će ovo jedna izazovna godina ali vjerujem da će biti neusporedivo bolja od 2020. godine i da ćemo se približiti 2019. godini na nekih 85%. Razgovarao sam i s nekim našim turističkim djelatnicima i svi bi oni odmah potpisali taj rezultat.

ZL: Više od godine dana prošlo je i od tzv. zagrebačkog potresa koji je veliku štetu nanio i našem kraju, da bi je tzv. petrinjski još povećao. Kako ste zadovoljni tempom obnove, što se još može učiniti, kada bi se Zagorci koji su ostali bez svojih domova mogli vratiti u obnovljene kuće, po Vašem mišljenju?

Kolar: Nisam zadovoljan tempom obnove. Nešto slično događalo se kad smo "pobijedili pandemiju" i otišli na parlamentarne izbore a da nismo donijeli Zakon o obnovi grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko – zagorske županije. Naravno da je nakon toga sve kasnilo. Dok je donesen zakon, odluka o formiranju Fonda, pa njegovo formiranje i ekipiranje... U ovoj prvoj fazi obnove, Fond nije na prvoj liniji nego Ministarstvo graditeljstva i dinamika samog podnošenja zahtjeva bila je nikakva. Mi smo s 31. prosincem prošle godine imali točno 6 zahtjeva. Kad sam vidio da to ne ide, sazvao sam sastanak s gradonačelnikom Donje Stubice i načelnicima Gornje Stubice i Marije Bistrice te direktorom Fonda Damirom Vanđelićem i otvorio dislocirani ured u Donjoj Stubici, koji je i mobilan, pa se može i na teren do ljudi. Rezultat toga je da je preko 380 ljudi imalo kontakt s našim uredom. Naravno da kad ste aktivni i kad povučete poteze, da se rezultati odmah vide. Zadnju informaciju koju imam je da je 66 zahtjeva prema Ministarstvu odobreno. Vjerujem da kad ćemo imati novi sastanak 27. travnja u Mariji Bistrici, da ćemo biti na 100-injak zahtjeva. Očekujem da bi prvi radovi na obnovi kuća mogli početi krajem rujna ili početkom listopada, a da bi kompletna obnova Gupčevog kraja i marijabistričkog područja, trebala biti gotova do polovice 2023. godine. To je realno. Petrinjski potres je ukupno napravio manju štetu, ali je zahvatio puni veći prostor. Elementarnu nepogodu proglasio sam u 10 jedinica lokalne samouprave. U petrinjskom potresu puno su veće štete na osnovnim i srednjim školama. Iz Fonda solidarnosti pokušavamo osigurati bespovratna sredstva za obnovu područne škole u Lazu Bistričkom i Putkovcu. Tako ćemo si pokušati nadoknaditi i sredstva za obnovu škola koje smo radili nakon prvog potresa, kako bismo mogli normalno startati u školsku godinu. To je bilo oko 2 milijuna kuna, a samo za obnovu škole u Krapinskim Toplicama izdvojili smo 3 milijuna kuna. Tu je još Kumrovec i niz škola na kojima kontinuirano radimo sanacije. Štete na našim školama su 11,5 milijuna kuna od petrinjskog potresa i još 7,5 milijuna kuna od zagrebačkog potresa. To je ogroman iznos. Zasad se sami nosimo s time, ali vjerujem da ćemo kroz Fond solidarnosti nadoknaditi ta sredstva i da ćemo vratiti učenike u njihove područne škole.

ZL: Je li Županija uspjela u ovih godinu dana ostvariti sve zacrtane projekte i aktivnosti? Koje biste izdvojili kao najznačajnije?

Kolar: Upravo ono što sam rekao, to naše snažno, jako, čvrsto gospodarstvo omogućilo nam je najveći proračun u povijesti, 226 milijuna, što se vidi kroz provedbu strateških projekata. Završili smo Poslovno – tehnološki inkubator u Krapini. Vrijednost je 32.557.000 kuna, od toga je 21.4 milijuna EU sredstava, a 11 milijuna i 96 tisuća kuna su sredstva Krapinsko – zagorske županije. Odmah smo tamo formirali Centar za robotiku i nove tehnologije, a od 13 inkubacijskih prostora, već imamo 11 popunjenih. Za preostala dva natječaj je u tijeku i do polovice svibnja Inkubator će biti pun. Efekti Inkubatora i Centra za robotiku i nove tehnologije na gospodarstvo, male start- up ove, naše inovatore, tek će se vidjeti u budućnosti. Završili smo projekt energetske obnove škola, koji je u prošloj godini bio vrijedan 42,4 milijuna kuna. To su osnovne škole u Gornjoj Stubici, Kumrovcu, Đurmancu, Konjščini te srednje škole u Konjščini i Bedekovčini. Završili smo sportsku dvoranu u Hrašćini, vrijednost je 12,9 milijuna kuna a u svibnju ćemo otvoriti sportsku dvoranu u Zlatar Bistrici, vrijednu 22,9 milijuna kuna. Pretprošle godine završili smo sportsku dvoranu u Đurmancu, vrijednosti 20,7 milijuna kuna. Tu je i PŠ Martinišće. Preko 6,5 milijuna kuna smo uložili u sanaciju klizišta na području Krapinsko – zagorske županije, samo na županijskim cestama. Sjajan je projekt vanjski bazen Specijalne bolnice Stubičke Toplice, čija je vrijednost 23 milijuna kuna, koji će biti otvoren u prvoj polovici srpnja. To su sve velike strateške investicije, koje su popraćene sredstvima iz fondova EU. Posebno me veseli što možemo konstatirati da nismo zbog ove krize zbog COVID – a i potresa, odustali niti od jednog jedinog projekta, odnosno da smo realizirali apsolutno sve što smo planirali. To samo pokazuje da uz širu podršku, od gospodarstva, do društvenih djelatnosti i civilnog društva te uz dobru sinergiju, pametno planiranje i odgovorno gospodarenje, možete postići rezultat u bilo kojim uvjetima.

ZL: Spominjali ste i projekt digitalizacije županije.

Kolar: Cilj nam je je da digitaliziramo kompletnu Županiju i sve njezine ustanove, kompletno osnovne i srednje škole i sve naše tokove prema Obrtničkoj i Gospodarskoj komori te da postanemo E - županija. Prvi korak smo napravili, a brzina te provedbe će biti vezana za novu financijsku omotnicu i Mehanizam za oporavak i otpornost. Tu nema alternative. To je jedan od strateških projekta.

ZL: Ako i iduće četiri godine budete na čelu Krapinsko – zagorske županije, koji su planovi, prioriteti i najznačajniji projekti koje biste željeli ostvariti?

Kolar: Kad sam zamolio povjerenje građanki i građana u Krapinsko – zagorskoj županiji za drugi mandat, rekao sam da će prioritet biti obrazovanje i zdravstvo. Trebalo bi mi 2 do 3 sata da nabrojim sve investicije u primarno – zdravstvenoj zaštiti, opremanju OB Zabok, ulaganju u specijalne bolnice, u Zavod za hitnu, u sve naše škole, u projekte energetske obnove, u kotlovnice, u ljude - potrajalo bi…. Veseli me što imam priliku stalno biti u kontaktu s ljudima i što dobivam pozitivan feedback - osjetio sam kod ljudi da imamo podršku za poteze koje smo vukli svih ovih godina, na upravljanje procesima i krizom. Pogledajte samo rad našeg Stožera i odluke koje smo donosili. Uvijek smo bili ispred nacionalnog Stožera. Prvi smo uveli u Hrvatskoj strože mjere za starije i nemoćne, sa željom da zaštitimo tu najrizičniju populaciju. S druge strane, otvorili smo se prema tome da nam djeca idu u školu, no ne prepuštajući ništa slučaju i prateći na dnevnoj bazi broj zaraženih učenika, nastavnika, profesora i tako smo donosili odluke - uvijek odgovorno. Zbog toga što sam osjetio podršku ljudi za smjer kojim Zagorje ide, zbog projekata koje smo pripremili za budućnost, odlučio sam zatražiti povjerenje ljudi za još jedan mandat. Zagorje nije zadnje, Zagorje nikad nije bilo zadnje i Zagorje nikad neće biti bilo zadnje – zato jer Zagorje ima sjajne ljude koji su radišni i vrijedni i koji znaju a upravo zbog takvih ljudi imamo i takve rezultate. Pripremili smo građevinsku dozvolu za dogradnju Specijalne bolnice u Krapinskim Toplicama, projekt vrijedan 380 milijuna kuna, kojeg smo proglasili najznačajnijim strateškim projektom za Krapinsko – zagorsku županiju. Nešto manji projekt ali od jednakog značaja je i onaj koji se tiče ulaganja u Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice od 171 milijun kuna. Prvu fazu završavamo s vanjskim bazenom, za drugu fazu imamo i gotovu lokacijsku dozvolu, dok će građevinska dozvola biti izdana u roku od mjesec dana. Imamo pripremljenu dokumentaciju za izgradnju 9 novih sportskih dvorana, od kojih 6 ima gotovu građevinsku dozvolu. Oroslavje je pred izdavanjem građevinske dozvole, a Sveti Križ Začretje i Zlatar su u izradi projektne dokumentacije za izdavanje građevinske dozvole. Imamo gotove građevinske dozvole za dogradnju 3 osnovne i 3 područne škole,imamo praktički gotovu dokumentaciju za Znanstveno – edukacijski zabavni centar u Stubičkom Golubovcu u Donjoj Stubici, vrijednosti 120 milijuna kuna, gdje opet imamo gotovu lokacijsku dozvolu i pred izdavanjem smo građevinske dozvole.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike donijelo je prije par dana odluku o financiranu projekta Novi početak, Doma za žrtve obiteljskog nasilja, od 11.626.000 kuna u 100%-tnom financiranju. Za Regionalni centar kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu u Zaboku lokacijska dozvola je izdana i čekamo građevinsku, a ukupna investicija iznosi 110 milijuna kuna. To su izazovi i projekti zbog kojih sam se ponovno odlučio kandidirati za župana Krapinsko – zagorske županije i tražiti povjerenje građana. Također, htio bih naglasiti još jednu stvar, zbog čega ova treća kandidatura. Pokrenuo sam postupak prema Vladi RH i dobio podršku i partnere u kolegama županima Čačiću, Posavcu, Korenu, Bajsu za izradu razvojnih sporazuma na istim konturama kao što je to napravljeno za Slavoniju, Baranju i Srijem, jer smatram da smo zaslužili isti tretman u dohvatu EU sredstava. U završnoj smo fazi, predali smo dokumentaciju, sve projekte koji bi se potencijalno mogli financirati iz EU fondova preko Razvojnog sporazuma. Tu su infrastrukturni projekti, od Lepoglavske spojnice, brze elektrificirane pruge Međimurje – Varaždin – Zagorje – Zagreb, to je završetak svih značajnih cestovnih pravaca, što se tiče Zagorja, ponovna uspostava prometa na pruzi Savski Marof – Kumrovec, elektrifikacija pruge do Đurmanca, modernizacija pruge prema Stubici i Bedekovčini te nastavak brze ceste do Marije Bistrice i spoj na Popovec i Breznički Hum te završetak spojne ceste prema Krapini. Ti infrastrukturni projekti su teški skoro 8 milijardi kuna a Županija je s našim gradovima i općinama za taj Razvojni sporazum pripremila projekte vrijedne 3 milijarde i 400 milijuna kuna. Od Vlade smo dobili naputak da napravimo prioritete za 2 milijarde i 400 milijuna kuna, i to smo napravili. Razvojni sporazum sa Slavonijom inicirala je Vlada prema slavonskim županijama, i mi smo to podržali, jer smatramo da treba pomoći spriječiti iseljavanje ljudi s tog područja. Ovdje ću naglasiti da smo sporazum inicirali mi, svjesni važnosti kapitalnih projekata kao kotača razvoja naših sredina. Uvjeren sam da će to ljudi znati prepoznati te da će mi omogućiti da to što smo pripremili zajedno provedemo u djelo. Dakle, ovdje nema bajki, ovdje je tvrdi rad, ovdje je znanje, sinergija svih kvalitetnih ljudi, institucija u Zagorju, koji znaju što žele. Uvjeren da će to ljudi u Zagorju prepoznati i da ću dobiti povjerenje ljudi u prvom krugu, kao što je to bilo na svim lokalnim izborima na kojima sam se dosad kandidirao. Siguran sam da ćemo i dalje graditi Zagorje kao jednu europsku destinaciju gdje će ljudi ostajati živjeti, doseljavati se mlade obitelji, gdje ne bude bila zemlja u puši, gdje bude luč na bregima uvijek gorela. Meni je Zagorje uvijek bilo i bude na prvom mjestu.

ZL: Za kraj, koja je Vaša poruka Zagorcima povodom Dana Krapinsko – zagorske županije?

Kolar: Svim Zagorkama i Zagorcima, svim stanovnicima naše županije, čestitam Dan županije, 23. travnja. Veliko hvala na podršci koju sam imao u provedbi projekata koje smo zajedno ostvarili. Veselim se našoj budućoj suradnji u provedbi onih projekata koji će u Zagorju stvoriti još bolje uvjete za život nego što ih imamo sad, jer uvijek se može još bolje.