Naš breg i naša šuma

Autor Dean Stulić

Od prošle je nedjelje Hrvatsko zagorje bogatije za još jednu udrugu koja u svom programu ima zadaću zaštite zagorske pri

p_213164Kraj je naš breg i naša šuma - fotka (600 x 400).jpg

Od prošle je nedjelje Hrvatsko zagorje bogatije za još jednu udrugu koja u svom programu ima zadaću zaštite zagorske prirode i kraja. U staroj školi Brestovca Orehovičkog održana je skromna svečanost osnivanja udruge «Zagorski kraj i kaj» na kojoj je bilo veliko mnoštvo mještana tog dijela općine Bedekovčina.


– Političari su nas izdali, jer su prešutjeli neke stvari koje se tiču našega kraja. S time, izdali su ne samo naše stare, već i našu djecu - rekao je na početku svečanosti Josip Jambrek, inicijator i predsjednik udruge.

On je riječima «ne damo da nam zravnaju dva naša lepa brega» pozdravio sve koji su došli dati podršku osnivanju udruge, među kojima su bili i predstavnici OŠ Brestovec Orehovički i orehovički župnik Ivica Šestak.

U uvodnom glazbenom dijelu nastupila je učenica Veronika Jambrek, nakon čega je prigodno predavanje o «kraju» održao prof. dr.sc. Ivan Martinić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu i predsjednik Savjeta za održiv razvoj Krapinsko-zagorske županije.

Zagorski sklad

Govoreći mještanima Brestovca Orehovičkog o definiciji «kraja», prof. Martinić je rekao kako su «sve naše vrbe, naše trsje, drveće, njiva, vrt, sklad kojega nećemo doživjeti nigdje drugdje na svijetu», zaključivši pri tome da je «kraj «naš breg» i «naša šuma». «Bespravna gradnja, prljava industrija, prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa, loše gospodarenje otpadom, samo su neki od čimbenika koji razbijaju naš kraj», dodao je.

– Ova udruga pomoći će vam kako bi očuvali svoj kraj, a to ćete činiti učenjem, osposobljavanjem i informiranjem, jer će te tako lakše vršiti pritisak na lokalnu samoupravu. Isto tako, u vremenu (pre)male osjetljivosti za održiv razvoj na svim razinama, upravo su se ovakve udruge pokazale kao važan korektiv odluka onih koji nose najveću odgovornost za razvoj i njegovu održivost u cjelini - naglasio je profesor Martinić.

Mještanima Brestovca Orehovičkog i članovima udruge «Zagorski kraj i kaj», Martinić dodaje kako u tome moraju sudjelovati u što većem broju, razvijati zajedništvo, ali i mladima prenositi tradicijske vještine, «jer», kako je rekao, «više je zagorske djece bilo na moru, nego u seoskom zagorskom domaćinstvu».

Puhali bumo općinarima za vrat

Inače, udruga «Zagorski kraj i kaj», čiji je predsjednik Josip Jambrek, zamjenik Franjo Posavec, a tajnica Ivana Tenšek, donijela je i svoj statut te prisutnima predstavila ukratko i svoj program. Neki od ciljeva udruge su aktivna zaštita prirode i okoliša, jačanje svijesti o nužnosti očuvanja prirode za buduće generacije, poticanje ekološke poljoprivrede i uporabe prirodnih, domaćih proizvoda, poticanje vinarstva i vinogradarstva, ali i poticanje mladih na življenje i aktivno doprinošenje razvoju kraja. U radu udruge sudjelovati će i nekoliko sekcija koje će se brinuti za organizaciju eko-radionica i radionica tradicijskih obrta, organizaciju javnih tribina iz područja ekologije i slično, organizaciju zaštite starih objekata, zdenaca, raspela, kuća i njihovih obnova, organizacija raznih sajmova, izložbi, ali i predavanja i seminara.

Naravno, nakon predavanja i upoznavanja s ciljevima udruge, mnogi mještani postavljali su pitanja profesoru Martiniću, a sve njih najviše i dalje zanima razvoj situacije oko najave proširenja kamenoloma u njihovoj blizini. Uz želju za uspjehom u daljem radu, profesor Ivan Martinić najavio je udruzi stručnu pomoć u radu i rješavanju svih problema koji tište mještane.

Prisutne je još jednom na zagorske napitnice podsjetila Veronika Jambrek, a pjesmu Nene Tenšek pod naslovom «Arte Et Marte», («Dom se brani»), pročitala je tajnica udruge Ivana Tenšek.

– Mislimo bez prestanka i dalje općinarima puhati za vrat i uvjeriti naše susjede da zemlju ne prodaju u bescijenje - zaključio je Josip Jambrek, predsjednik udruge «Zagorski kraj i kaj».