Vid Šanjug, predsjednik Županijske komore Krapina:'Županija ima brojne prednosti za strana ulaganja'

Vid Šanjug novi je predsjednik Županijske komore Krapina koji je na toj funkciji zamijenio dugogodišnjeg predsjednika Ivicu Cerovečkog. Direktor je i vlasnik Print Centra Krapina.

Kako je strukturirana Županijska komora Krapina i koje su njene zadaće?

Šanjug: Županijska komora Krapina jedna je od devetnaest županijskih komora, koja uz Komoru Zagreb, Središnjicu u Zagrebu, te predstavništva u inozemstvu čini Hrvatsku gospodarsku komoru. Jedna od osnovnih zadaća Komore je da zastupa i usklađuje zajedničke interese svojih članica pred državnim tijelima, te da u okviru svojih mogućnosti sudjeluje u oblikovanju gospodarskog sustava i donošenju mjera ekonomske politike, sudjeluje u različitim aktivnostima na pripremi hrvatskog gospodarstva za ulazak u EU i promoviranju gospodarstva na domaćem i inozemnom tržištu. Pri HGK-ŽK Krapina djeluje Gospodarsko vijeće koje se sastoji od 17 članova – predstavnika najuspješnijih tvrtki Krapinsko-zagorske županije iz gotovo svih djelatnosti. U sklopu Komore djeluje nekoliko Strukovnih grupa i grupacija čiji rad koordiniraju djelatnici stručnih službi – stručnjaci za pojedina područja, na čelu s tajnikom Komore.

S obzirom da ste i sami poduzetnik, kako ocjenjujete stanje u zagorskom gospodarstvu, te koje su konkretne mjere poduzete za oporavak posrnulog gospodarstva? Ima li pomaka u tom smjeru?

Šanjug: Gospodarska kriza koja je prisutna već nekoliko godina nije zaobišla ni gospodarstvo Krapinsko-zagorske županije, te se posljedice iste itekako osjećaju kroz smanjenje broja zaposlenih, pad industrijske proizvodnje i slično. Od konkretnih mjera za oporavak gospodarstva po našem mišljenju, svakako je najvažnije kreditiranje poduzetnika iz projekta „Lokalni projekti razvoja malog i srednjeg poduzetništva“. Kroz kreditne linije u dobroj mjeri je sufinancirana kamata na način da Ministarstvo gospodarstva subvencionira kamatne stope s 2%, Županija s 1% i gradovi ili općine s 1% tako da ukupna kamata iznosi cca 4% godišnje što smatramo prihvatljivim. Broj zainteresiranih je značajan i ukupno je u 2010. godini odobreno cca 60 mil. kn kreditnih sredstava za razvoj i pomoć gospodarstvu u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Kolika je prosječna neto plaća u Krapinsko-zagorskoj županiji i u kojem sektoru je najveća, a u kojem najmanja?

Šanjug: U prvih šest mjeseci 2010. godine prosječna neto plaća u poduzetništvu Krapinsko-zagorske županije iznosila je 3.769 kn. U proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda isplaćena je najveća prosječna plaća u županiji 6.239 kuna, dok je u proizvodnji tekstila, odjeće i kože isplaćena najniža plaća od 2.846 kuna.

U Zagorju se izgradilo puno poduzetničkih zona. Koliko njih zaista radi?

Šanjug: U Krapinsko-zagorskoj županiji je zaista izgrađeno puno poduzetničkih zona. Aktivno radi njih desetak. Neke od njih su u nastajanju, pa u njima ima i velik broj slobodnih parcela ili su poslovni prostori još uvijek u fazi izgradnje.

U kolikoj smo mjeri interesantni stranim poduzetnicima?

Šanjug: Što se tiče inozemnih investitora, prema saznanjima kojima raspolažemo, još uvijek ih nema dovoljno, iako postoji velika mogućnost greenfield i brownfield investicija. U našoj županiji najveća greenfield investicija realizirana je u Svetom Križu Začretju u trgovačkom centru „Roses Fashion Outlet“. Prednosti naše županije za strana ulaganja su prije svega u dobroj prometnoj povezanosti sa zemljama zapadne Europe, relativna blizina Luke Rijeka, blizina Zagreba, kao i dostupna radna snaga gotovo svih profila. ŽK Krapina zajedno s Krapinsko–zagorskom županijom, te Zagorskom razvojnom agencijom od 2007. godine sudjeluje u projektu EU „Razvoj investicijskog okruženja“, koji služi za privlačenje inozemnih izravnih ulaganja.

Imamo li mi značajnije izvoznike u županiji i koji su to?

Šanjug: Gospodarstvo Krapinsko-zagorske županije u velikoj mjeri ovisi o izvozu, a naročito prerađivačka industrija (nemetali i tekstil). U strukturi ukupnog izvoza cca 30% otpada na tekstil, 21% na nemetale, 18% na metalnu industriju i 23% na ostalu industriju. U prvih 7 mjeseci 2010. godine naši gospodarstvenici izvezli su roba i usluga u iznosu od 210 mil. USD, što je povećanje od 3,10% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Uza sve teške uvjete u kojima se nalazi hrvatsko gospodarstvo poduzetnici naše županije uspjeli su i u 2009. i u ovom dijelu 2010. godine ostvariti pozitivan vanjskotrgovinski saldo.

Izabrani ste za novog predsjednika za mandatno razdoblje od 2010. - 2014. godine. Koje su buduće smjernice rada Županijske komore Krapina?

Šanjug: To su prije svega aktivnosti vezane uz pristupanje EU, aktivnosti u okviru regionalnih inicijativa, aktivnosti za unapređenje rada i poslovanja tvrtki, promoviranja gospodarstva u zemlji i inozemstvu (sajmovi, prezentacije, razvoj partnerstva i sl. ), suradnja s vanjskim institucijama kao i prijedlozi i odabrana rješenja za razvoj gospodarskog sustava.

Razgovarala: Mirjana Bašak