Godišnjica Veronikine smrti obilježena u Velikom Taboru uz predavanje o vješticama i promociju knjige „Dvije Veronike“
U Dvoru Veliki Tabor održana su dva događanja posve prikladna za temu – predavanje o povijesti vještica od antike do danas nazvano „Nečastive“ i promocija knjige „Dvije Veronike“.
Veronika Desinićka utopljena je 17. listopada 1425. godine. I bila je prva žena s područja Desinića i šire okolice koja je, još početkom 15. stoljeća, bila optužena da je vještica.
U njezinu slavu i u sklopu obilježavanja Dana EU baštine, što usmena predaja o ovoj nesretnici, sasvim sigurno jest i to ona nematerijalna, prošle su subote, 16. listopada 2021. u Dvoru Veliki Tabor održana dva događanja posve prikladna za temu – predavanje o povijesti vještica od antike do danas nazvano „Nečastive“ i promocija knjige „Dvije Veronike“.
Točno u podne je, zahvaljujući autorici Jadranki Ivandić Zimić, Veronika Desinićka dobila još jednu literarnu verziju svoje tužne ljubavne priče. I, ovoga puta, pandan iz suvremenog doba. Naime, u romanu „Dvije Veronike“ isprepliću se dvije ljubavne priče koje dijeli otprilike šest stotina godina, a povezuju ih slične sudbine glavnih likova. Prva je Veronika, o kojoj postoje brojne legende. Veronika Desinićka, seoska ljepotica nesretno zaljubljena u grofa Fridrika II. Celjskog, koja je zbog te ljubavi tragično skončala u Velikom Taboru, srednjovjekovnom dvoru pored Desinića u Hrvatskom zagorju. Druga Veronika je Zagrepčanka koja se u mladosti bila zaljubila u oženjenog muškarca i zbog te nesretne ljubavi oduzela sebi život u Bidružici, domu za psihički bolesne osobe u Desiniću. U Bidružici su, navodno, svojedobno bile štale grofovaCeljskih te je i to ujedno poveznica s najpoznatijom legendom i ljubavnom pričom na području Hrvatskog zagorja.
Predstavljanju romana bili su nazočni brojni ljubitelji testova i pjesama koje piše Jadranka Ivandić Zimić, a o knjizi su, uz samu autoricu, govorili urednica u nakladničkoj kući „Biakova“, Zorka Jekić i moderator Josip Ivanović. Rečenice iz knjige su interpretirale Darija Brnić i Kristina Pavlović.
U kasnijim, pak, popodnevnim satima, kad se već polako spuštao mrak nad Košničkim Humom, uz svjetlost svijeća i uz pomoć projektora, „oživjele su“ najznamenitije vještice iz povijesti. U Dvor ih je „prizvao“ poznati varaždinski novinar, entuzijast i istraživač, poznavatelj okultnog, Kristijan Petrović Kiki. Njegovo predavanje „Nečastive – povijest vještica od antike do danas“ nazočnima je osvijetlilo ovu prilično mutnu i zamračenu stranu povijesti. Kroz niz zanimljivih, a malo poznatih, pikanterija i anegdota, Petrović je oduševio izvrsnim poznavanjem tog zastrašujućeg segmenta ljudske povijesti. Podsjetio je, također, i na posebnost progona na prostoru velikotaborskog gospodarstva. Naime, posve se pouzdano zna kako su 1744. godine u Velikom Taboru pogubljena 4 muškarca i 2 žene zbog optužbi da su se bavili vještičarenjem, a što je, s obzirom na veći broj pogubljenih muškaraca u odnosu na žene, prilična rijetkost za ono doba.
Uz prikladnu scenografiju, kostimografiju i osvjetljenje u predavanje su pridošle slušatelje glazbom uvele profesorica flaute Gorana Tomašić Šragalj i njezina učenica Melanija Berc.