Gornjostubičanci slavili Jurjevo prema običajima. Znate li zašto se preskače krijes?
Unatoč lošem vremenu, kiši i hladnoći, Gornjostubičanci nisu zanemarili svoje jurjevske običaje.
Tako je jučer, u sklopu programa obilježavanja Dana općine Gornja Stubica, u Galeriji Pod lipom otvorena tradicionalna jurjevska izložba, koju je predstavio voditelj Likovne radionice Lipa Juraj Lukina, a samo otvorenje izložbe popratili su mještani.
Nakon izložbe, upaljen je i jurjevski krijes.
Blagdan Svetog Jurja obilježava se 23. travnja i u našem je narodu ispunjen s mnogo raznih značenja, mitova, legendi i običaja te drevnih vjerovanja, koja se u mnogim krajevima čuvaju i njeguju i danas.
Na freskama i kipovima u crkvama, Sveti Juraj najčešće je prikazan kao vitez koji ubija zmaja. Sveti Juraj bio je rimski časnik koji je umro mučeničkom smrću u vrijeme Dioklecijanova progona 303. godine u Kapadociji. Nije htio priznati poganske bogove pa je kažnjen odrubljivanjem glave.
U mnogim se dijelovima Hrvatske izvode ophodi zelenog Jure, kada mladići i djevojke obilaze kuće uoči Jurjeva ili na samo Jurjevo, pjevaju pjesme, za što dobiju dar. Nose prolistale grančice i svakoj kući ostave barem jednu, jer se vjeruje da one imaju zaštitnu i plodonosnu moć. A među njima je i poseban sudionik, zeleni Juraj, skriven ispod koša od prolistalih grančica ili na koji drugi način njima okićen.
Prema narodnom vjerovanju, sveti Juraj štiti od zaraznih bolesti, opasnosti na moru, ratu, pred sudom i uopće u svim životnim opasnostima. Sveti Juraj je zaštitnik zemlje, usjeva, zelenila stoke, pastira, ratara, križara, vojnika i svih obrta vezanih uz ratovanje.
Stoka se na Jurjevo svečano izvodila na pašu, često prvi put u godini te kitila vijencima od proljetnoga cvijeća i drugoga bilja. Vjerovalo se da će je ti vijenci cijelu godinu štititi od bolesti i drugog zla, a na povratku su se bacali na krov staje. U nekim su se krajevima na Jurjevo priređivale utrke i vodili konji pred crkvu na blagoslov, a središnji događaj uvijek je bilo paljenje jurjevskog krijesa.
Oko krijesa bi se okupljala mladež i ostali stanovnici sela, plesalo bi se i pjevale pjesme. Prema starom vjerovanju, jurjevski krijes ima magičnu moć zaštite od bolesti i zla, pa bi okupljeni krijes preskakivali uz riječi 'Gdo bu na kresu, nebu v lesu'.
