Odzvanjal je govoreni KAJ

Rujan je mjesec tijekom  kojega se u raznim dijelovima kajkavskoga govornog područja održavaju razne priredbe, u slavu riječi KAJ. U Krapinsko-zagorskoj županiji  to su dvije manifestacije s najduljom tradicijom, Tjedan kajkavske kulture u Krapini i Dani kajkavske riječi u Zlataru. U Krapini njeguje se „kaj“ najmlađih pjesnika, osnovnoškolaca, a i odraslih. Na ovogodišnji natječaj Recitala kajkavske poezije prispjelo je 240 radova, od kojih je povjerenstvo (Marija Lamot, Dragica Ferjanić i Radovan Novina) odabralo 37 za javno izvođenje, a u Zborniku tiskano ih je  63.

U srijedu, 6. rujna,  u dvorištu Galerije grada Krapine, kazivalo ih je sedam dramskih umjetnika, od doajenke Biserke Ipše, glumaca zagrebačkoga HNK Kristijana  Potočkog i Silvija Vovka, Matea Videka angažiranog u Zagrebačkom kazalištu mladih, do Denisa Bosaka, Vini Jurčić i krapinskoga Talijinog sljedbenika Martina Grđana. Sve redom vrsni interpretatori kojima nije bilo lako kazivati stihove ispjevane na govorima raznih kajkavskih krajeva, od kojih je najteže bilo Martinu Grđanu.

Bravo za Grđana

Pripala mu je zadaća govoriti poveliki uradak 86 godišnje profesorice književnosti Barice  Pahić Grobenski iz Varaždina, rođene  u Šaši, između Bednje i Trakošćana, „Lausi boba Berbaura“   (Vlasi bake Barbare) ispjevane i kajkavcu teško razumljivim bednjanskim govorom. Kad je Martin izgovorio i posljednji stih, iz publike su se čuli uzvici „bravo“. S punim pokrićem!   Dvorišni prostor krapinske Galerije slika , s granama  goleme tužne vrbe u zaleđu pozornice,  uznemirenim na večernjem povjetarcu, idealna su scenografija za priredbu govorene  pjesničke riječi ispjevane na originalnom govoru kraja odakle je autor. A još kad se oglasi večernja zvonjava zvona crkve sv. Katarine, ugođaj slušanja stihova bogatih životnošću, je potpun. Ljepoti krapinskog recitala, koji je iznjedrio i nekoliko antologijskih pjesama, pridonio je i glazbeni dio programa. Raspjevane i u Krapini omiljene, Iva Ranogajec Inkret i njezina kći Ella, uz glazbenu pratnju Tonija Eterovića, pjevale su nekoliko festivalskih kajkavskih popevki. Uistinu lijepa večer ! Prof. Marija Lamot u završnim je minutama  pohvalila i naglasila pjesničke dosege   Barice Pahić Grobenski, Katarine Kunštek iz Huma na Sutli zbog originalnog  govora Gornjeg Jesenja,  Darka Fodera iz Ivanca, zbog originalnog ivanečkog govora, Grozdane Drašković zbog pročišćenog humskog jezika i Davora Grgurića iz Delnica zbog njegova originalnog rukopisa i govora Gorskog Kotara. Također je pohvalila  i deset autora, među kojima Nadu Ječmenicu iz Sv. Križa Začretje, Dragicu Reinholz iz Zlatara, Vladimira Šenjuga iz Poznanovca i  Ivanku Hajsek iz Krapinskih Toplica. Zbornik je podijeljen u šest cjelina, a prva ima naslov Jutrenji vietrek, prema naslovu pjesme  Darka Raškaja iz Vinipotoka .

Program je vodio Ivan Fedor.