Oroslavčan izdao knjigu nakon 50 godina istraživanja: 'To mi je bio i hobi i posao'
Iako je već nekoliko godina u mirovini, biolog prof. dr. sc. Zdravko Dolenec još uvijek povremeno predaje na PMF – u, a svijet ptica proučava i dalje, iz čega nastaju brojni radovi i knjige na tu temu
Svi mi imamo razne hobije kojima ispunjavamo slobodno vrijeme, koji nas opuštaju i pružaju nam posebno zadovoljstvo. No, Zdravko Dolenec iz Mokrica u Oroslavju svoj je hobi pretvorio u zvanje i zanimanje kojim se bavio tijekom cijelog svog radnog vijeka. Ili bismo mogli reći obrnuto – njegovo mu je zanimanje ujedno bio i hobi, odnosno, kako sam kaže, simbioza znanosti i hobija.
Nasljeđe od oca i djeda
Proučavanjem ptica biolog prof. dr. sc. Zdravko Dolenec bavi se od malih nogu. Ljubav prema pticama usadili su mu njegov otac i djed, dobri poznavatelji ptica na amaterskoj razini. - Već u osnovnoj školi poznavao sam sve ptice na području Oroslavja kao i staništa njihova gniježđenja. Ozbiljnije sam se počeo baviti pticama po upisu na Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kada i postajem vanjskim suradnikom Instituta za ornitologiju JAZU (danas HAZU) – ispričao nam je Dolenec, koji je do nedavno i radio kao redoviti profesor na PMF – u, gdje je i sam doktorirao. Naime, nakon osnovne škole u Oroslavju i srednje u Zaboku, diplomirao je na PMF – u. Zaposlio se potom u Srednjoj školi u Oroslavju te se uz nastavni rad bavio istraživanjem ptičjeg svijeta, što ga je dovelo do magisterija, a potom i doktorata na PMF – u iz područja ekologije ptica. Nakon SŠ Oroslavje radio je na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, a potom na Biološkom odsjeku PMF – a u Zagrebu. – Predavao sam kolegije iz područja metodike nastave biologije i ornitologije, odnosno znanosti o pticama te uveo pet novih kolegija iz spomenutih područja. Osim na matičnom fakultetu uveo sam i predavao nove kolegije kao vanjski suradnik na Šumarskom fakultetu u Zagrebu i Učiteljskom fakultetu u Čakovcu. Sve vezano uz ptičji svijet – kaže Dolenec, koji i nakon odlaska u mirovinu i dalje predaje na matičnom fakultetu, a svijet ptica proučava i dalje, iz čega nastaju brojni radovi i knjige na tu temu.
Proučavanje ptica
Do sada je objavio više od 80 znanstvenih radova iz ornitologije u časopisima s međunarodnim recenzijama u 20 zemalja, poput SAD – a, Italije, Kine te dvadesetak znanstveno-popularnih članaka. Prvi je u Hrvatskoj pisao o utjecaju klimatskih promjena na ptičji svijet, odnosno općenito na životinjski svijet i to prije još dvadesetak godina iako je ta tema postala aktualna tek u novije vrijeme. - Tako se primjerice, neke vrste vraćaju značajno ranije s proljetne selidbe, dok opet neke vrste gnijezde sve ranije – pojasnio je. Objavio je i desetak radova iz područje metodike nastave biologije, kao i četiri autorske knjige o pticama te 11 osnovnoškolskih i srednjoškolskih udžbenika, kao i dvadesetak priručnika, vježbenica, a surađivao je i objavljivao brojne znanstvene radove s više poznatih ornitologa izvan granica naše zemlje. – Moja istraživanja ptica obuhvaćaju selidbu, ekologiju, fenologiju, etologiju, nidobiologiju i aktivnu zaštitu ptica. Selidbu, između ostalog, istražujem prstenovanjem ptica, pa sam tako na području grada Oroslavja prstenovao od 1972. god. do danas 18404 ptice, a mnoge su s prstenom nalažene u drugim zemljama, npr. Češkoj, Španjolskoj, Alžiru, Tunisu… - otkrio nam je, dodavši kako je istraživanje ptica za njega uvijek predstavljao simbiozu znanosti i hobija. - Čitav svoj dosadašnji životni vijek proveo sam u svom dvorištu, pa mi je bio omogućen stalan kontakt s prirodom. Još i danas obilazim iste puteljke u Mokricama kao i prije 60 godina. Nažalost, puteljaka i ptica je sve manje – kaže.
Ptice grada Oroslavja
Otkrio nam je i kako izgleda promatranje ptica, odnosno kako se ono provodi. - Ptice gnjezdarice nekog područja istražuju se uglavnom metodom promatranja u točki i metodom transekta (bilježenje ptica laganim hodom dva kilometra, finski model). Koristi se dalekozor i diktafon, a za sove noću se pušta glasanje pojedinih vrsta sova te ako se na tom području nalazi neki mužjak on se obavezno glasa i daje do znanja da je to njegov teritorij. Istraživanja ptica gnjezdarica obavlja se isključivo od ožujka do srpnja i to u ranim jutarnjim satima kad su ptice najaktivnije. Svako glasanje mužjaka bilježi se kao jedan par na gniježđenju – objasnio je. Svoja istraživanja koja je provodio na području rodnog grada objavio je u najnovijoj knjizi 'Ptice gnjezdarice grada Oroslavja'. U njoj je opisano 96 vrsti ptica gnjezdarica koje je zabilježio u naseljima od Andraševca dio Stubičke Slatine od 1971. do 2020. godine. - Tu ima ptica koje su gnijezdile, a danas više ne gnijezde, jer su lokalno izumrle, primjerice roda i kosac, ali i novo zabilježenih vrsta gnjezdarica, kao što su primjerice mrka crvenrepka i siva čaplja. U razgovoru sa sumještanima na oroslavskom području najomiljenija je lastavica, zatim kos i grlica. Roda nažalost više ne gnijezdi. Da bi ptica naselila neko stanište moraju biti zadovoljena barem dva osnovna preduvjeta, a to je povoljan izvor hrane da bi opstale jedinke te povoljna mogućnost gniježđenja da bi opstala vrsta. Ptice su se na razne načine prilagođavale pojedinim staništima tijekom višemilijunske biološke evolucije. Prilagodbe teku i s obzirom na izvore hrane, primjerice kod grabljivica razvio se oštar kukasti kljun i snažne pandže za svladavanje plijena – pojasnio nam je prof. Dolenec.
Predstavljanje knjige
Knjigu 'Ptice gnjezdarice grada Oroslavja' izdala je Gradska knjižnica Oroslavje, a uredila Sandra Šamec, uz svesrdnu podršku gradonačelnika Viktora Šimunića i gradskih vijećnika, kaže Dolenec. - Ova knjiga je moj mali poklon mojem užem kajkavskom zavičaju te nisam tražio nikakvu financijsku naknadu, a i recenzenti i lektorica nisu tražili nikakvu naknadu – rekao je još. Knjiga sadrži i posebne priloge o mogućem nazivu Oroslavja po orlu štekavcu, zatim kako pomoći pticama dupljašicama izgradnjom i postavljanjem škrinjica za gniježđenje, selidbi oroslavskih ptica te udomaćenim pticama (peradi) na području grada. - Posebno sam naveo nazive ptice na svom materinskom kajkavskom jeziku, odnosno hrvatskom kajkavskom oroslavskom mjesnom govoru, koje sam prikupljao tijekom 50 godina od sumještana, a ponajviše od oca i djeda – zaključio je Dolenec. Predstavljanje knjige održat će se u Gradskoj knjižnici u Oroslavju, ovog petka, 24. ožujka, s početkom u 19 sati.