U Zagrebu se organizira večer posvećena zagorskom književniku
Zagorski književnik Božidar Brezinščak Bagola iz Huma na Sutli nadolazeće će srijede u Slovenskom domu u Zagrebu, sudjelovati na književnoj večeri posvećenoj njegovu stvaralaštvu. Naime, široj publici manje je znano kako je on hrvatsko-slovenski književnik. Najviše će biti govora o njegovoj najnovijoj knjizi izabranih pjesama „Svetkovina u predvečerje“, a publici će ju predstaviti povjesničar književnosti i književni kritičar Božidar Petrač. Kako je najavljeno, sudionike će pozdraviti Darko Šonc, predsjednik Kulturno-prosvjetnog društva Slovenski dom. Članice Društva kazivat će Bagoline stihove na slovenskom jeziku, a on će na humskom govoru o kojemu će i govoriti.
- Humski je govor jedan od najsloženijih i najarhaičnijih govora kajkavskog dijalekta. Istraživale su ga slovenska dijalektologinja dr. Zinka Zorko iz Maribora i hrvatski dijalektolozi dr. Mijo Lončarić i dr.Anita Celinić, koja je 2005. doktorirala disertacijom "Fonologija gornjosutlanskog (humskog) dijalekta" na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Jednoakcenatski je. To znači da je u njemu važno obilježiti samo mjesto naglaska, a nije potrebno razlikovati je li on dug ili kratak, uzlazan ili silazan. Naglašena riječ ima najčešće samo jedan naglasak.Rijetko, ako je riječ o složenici, može imati i dva. Kao općinski načelnik zalagao sam se da humski govor bude zaštićen i 2007. primili smo iz Zagreba radosnu vijest da je Ministarstvo kulture humski govo uvrstilo na Listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.U općini smo odmah imenovali odbor za suradnju s Institutom na pripremanju Rječnika humskog govora. Danas je na čelu tog odbora Narcisa Brezinščak, ravnateljica Narodne knjižnice u Humu na Sutli – kaže ugledni književnik koji je kao izvorni govornik i osviješten poznavatelj izvornog humskog govora 2008. napisao prvu pjesmu na humskom govoru pod naslovom „Humčanka“, a u zimskim mjesecima 2012. odlučio je, o dvadesetoj obljetnici postojanja Općine Hum na Sutli, pripremiti knjigu pod naslovom „Húmske popeifke“ s priloženim promotivnim CD-om uglazbljenih pjesama, od kojih će neke biti izvedene na promociji u Slovenskom domu. Posljednjih mjeseci i godina povremeno piše na materinskom humskom govoru crtice nadahnute sjećanjem na nezaboravne dogodovštine i doživljaje iz svojega djetinjstva i dječaštva.
Pišući u pogovoru knjizi izabranih pjesama o Bagolinim humskim popefkama književni povjesničar i kritičar mr. sc. Božidar Petrač napisao je : „Humske popeifke iz 2013. dokaz su velike pjesnikove ljubavi prema vlastitu zavičaju i njegovu specifičnom govoru. One u punom smislu riječi potvrđuju Bagolinu trojezičnost. Njegov zavičajni humski govor bitno se razlikuje od okolnih mjesnih govora… U neku ruku, u vrijeme svoje kasne berbe i pune zrelosti svojega života, Bagola poseže za svojim materinskim, zavičajnim govorom i jezikom„.
