Brend i sinonim za očuvanje kajkavštine: Udruga Kajkaviana proslavila je 35 godina rada
Jedna od najpoznatijih zagorskih kulturnih udruga Kajkaviana koja čuva i brine o hrvatskoj kajkavskoj baštini – jezičnoj i kulturnoj, proslavila je 9. veljače čak 35 godina itekako aktivnog djelovanja.
Na svečanosti i novoobnovljenim prostorima Fellerove zgrade, upravo kamo se i smjestila udruga Kajkaviana, odnosno preselila iz dvorca Stubički Golubovec, osnivači i bivši predsjednici udruge Darko Bubanko i Mirko Ivanjek prisjetili su se početaka djelovanja udruge i brojnih projekata.
Novi dom
Sadašnja predsjednica Ines Krušelj Vidas govorila o trenutnim aktivnostima i budućim planovima. – Imamo puno planova i presretni smo zbog ovih prostora, a pred nama je još velika zadaća preseljenje Kajkavianine zbirke, koja je sada smještena u Domu kulture, što je još jedna korak potreban da bismo mogli reći da sad konačno normalno funkcioniramo – rekla je Krušelj – Vidas. Čestitke Kajkaviani uputio je donjostubički gradonačelnik Nikola Gospočić, istaknuvši kako je su prostori u kojima sada djeluje udruga obnovljeni zahvaljujući partnerima Krapinsko – zagorskoj županiji, kako bi udruga mogla funkcionirati na najbolji mogući način. Najavio je i kako Grad zajedno s Kajkavianom planira brojne zajedničke projekte.
Brend u očuvanju kajkavštine
Čestitke su upitali i župan Željko Kolar, koji je predsjednici Kajkaviane uručio prigodnu Zahvalnicu te njegova zamjenica Jasna Petek. – Kajkaviana je udruga svih kajkavaca i kajkavki. S ponosom mogu reći da je Kajkaviana prepoznatljiva kao značajna udruga u području kulture ne samo u županiji, nego i u Hrvatskoj, pa i izvan nje. Postala je jedan brend i sinonim za očuvanje kajkavskog govornog područja – istaknula je Petek. Uz 35. rođendan predstavljen je i novi četverobroj časopisa za kulturu „Hrvatsko zagorje” koji, kako je rekla urednica Darija Mikulec, posvećen prošlogodišnjoj 450. obljetnici Seljačke bune. Osim toga, brojni su posjetitelji mogli razgledati izložbu najstarijih izdanja iz fundusa Kajkaviane o Seljačkoj buni kao i grafičke mape „Kervave kronike glas”.
