Preminula Višnja Korbar, ikona kajkavske popevke

Iza nje je četrdesetak popevki, među kojima i evergreeni: „Šala bila, šala bu“, „Pri „Veseloj Zagorki“, „Tancaj, tancaj“, „Kak vragu na rep stati“, „Rođena vu Krapini“…

korbar-

Jučer je u Zagrebu, u Domu za starije osobe na Iblerovu trgu, u 81. godini preminula Višnja Korbar. Rođena Krapinčanka, koja je odrastala u Pregradi, šezdesetih i sedamdesetih godina bila je jedna od naših najpopularnijih zabavno glazbenih pjevačica. U njezinim pjevačkim počecima, zbog ljepote glasa i ugodne scenske  pojave, zapazio ju je glasoviti francuski menadžer Bruno  Kokatrix, kad je Višnja 1966. s prvom ekipom naših pjevača pjevala u glasovitoj pariškoj Olympiji, nudeći joj nastavak karijere u Francuskoj. Međutim, Višnja nije htjela napustiti Zagreb.  

Svoju je karijeru  započela je pobjedom  1960. na «Prvom pljesku», u ondašnjem Varieteu, u kojemu su počinjale uglavnom sve karijere zlatne generacije hrvatskih zabavnih pjevača. Pjevala je «San ljetne noći», skladbu koju joj je skladao Mario Bogliuni, koja je ujedno bila prva Višnjina snimka za ondašnji Radio Zagreb.

O njezinu glasu i pjevanju možda se najbolje izrazio ugledni glazbenik Miljenko Prohaska, rekavši davne 1970. godine, kada je Višnja na Opatijskom festivalu, u alternaciji sa Zdenkom Kovačićek, pjevala njegovu  skladbu  Prohaske   «Zbog jedne davne melodije», kako je Višnja  »jedna  od rijetkih pjevačica koja može sve dobro pjevati: i šlager, i šansonu, zagorsku i slavonsku pjesmu, pa sve do onoga što graniči sa jazzom». Zvali su je «naša Milva»!

Višnja Korbar bila je ikona kajkavske popevke, pjevačica s najviše nastupa na krapinskoj festivalskoj pozornici, na kojoj je nastupala od prve festivalske godine. Iza nje je četrdesetak popevki, među kojima i evergreeni: „Šala bila, šala bu“, „Pri „Veseloj Zagorki“, „Tancaj, tancaj“, „Kak vragu na rep stati“, „Rođena vu Krapini“…Najveselije popevke, u čijoj je izvedbi katkad trebalo i jodlati, polke i valcere, organizator je uvijek namijenio Višnji koja je bila miljenica krapinske festivalske publike.  

NAjčitanije