‘Oršić će imati najljepšu terasu u Zagorju, a u grofovskom vinogradu zasadit ćemo autohtone sorte, da muzeji imaju kao atrakciju svoje vino i vinograd’

ZL: Iza Vas je godina dana otkako ste na čelu Muzeja Hrvatskog zagorja. Ravnateljstvo ste preuzeli u zahtjevno vrijeme pandemije. Kako ste se snašli na novoj poziciji?

Sabol: Da, ravnateljstvo sam preuzeo 1. veljače 2021. godine, u jeku pandemije koronavirusa i nakon potresa. Bilo je izazovno i nije bilo lako, no smatram da sam se prilično dobro snašao, što su pokazali i rezultati. No, nisam sam u toj priči, tu je 50 – ak stalno zaposlenih djelatnika i 5 voditelja, a svi zajedno smo dobar tim i smatram da radimo dobar posao. Godina je krenula poprilično čudno, kao i ova 2022., nadam se da će na proljeće doći bolje vrijeme. Imali smo i dvije ustrojstvene jedinice koje su bile zahvaćene posljedicama potresa. Dvorac Oršić je pogođen u tzv. zagrebačkom potresu i prijavljen je na Fond solidarnosti, u tijeku je završetak projektne dokumentacije za konstrukcijsku obnovu dvorca. Nadam se da će u vrlo brzo stići rezultati tog natječaja kako bismo mogli krenuti u obnovu kompletnog dvorca. Kroz mjere hitne intervencije sanirali smo manje štete na Dvoru Veliki Tabor i u Muzeju Staro selo Kumrovec. Te troškove nismo mogli planirati. No, najbitnije je da u prošloj godini nismo odustali niti od jednog programa. Realizirali smo sve planirano, odradili sve investicije, imali smo pozitivno poslovanje. Na jesen su nam se vratile školske grupe, posebno u krapinski Muzej, a i u ostale jedinice.

ZL: Kakva je prošla godina bila po posjećenosti, koliko ste zadovoljni? Možete li je usporediti s 2020., ali i 2019. godinom? Koje muzejske jedinice predjače po posjećenosti?
Sabol: Muzeje Hrvatskog zagorja obišla su prošle godine 170.002 posjetitelja, što je gotovo 80 posto više od 2020. godine , ali još zaostajemo za rekordnom 2019. oko 50 posto. Kao i uvijek, po posjećenosti prednjači Muzej krapinskih nenadertalaca, koji je od ukupnog broja, tih 170 tisuća, obišlo 80.000 posjetitelja. To su ljudi koji su obišli stalni postav, nalazište, ali i koji su bili na edukativnim programima, izložbama, koncertima, promocijama i drugim kulturnim manifestacijama. Nakon Krapine, tu je Tabor, koji se isprofilirao kao Muzej odnosno baštinska ustanova koja je dosta počela organizirati razna događanja. Tabor Film Festival je jedno od najjačih događanja u Zagorju i našim muzejima. Organiziran je i prošle godine i to vrlo uspješno, s oko 3000 posjetitelja u par dana. Na trećem je mjestu po posjećenosti Kumrovec, koji je ranije bio drugi. Kumrovcu, na žalost, nedostaju ti strani psojetitelji, pogotovo Slovenci. Muzej seljačkih buna i Galerija A. Augustinčića bili su najslabije posjećeni. Međutim, u ovo korona vrijeme to nisu loši rezultati. Galerija je specifična, jer to nije klasični muzej, a organizirala je dosta događanja, što je bitno, a još bitnije je da je ostvarena dobra suradnja s lokalnom zajednicom. Što se profila gostiju tiče, gotovo 90 posto su domaći gosti. Početkom prošle godine granice su bile zatvorene, mogli su ulaziti samo turisti s PCR testom, nije bilo cjepiva, bila je drugačija situacija nego sada. Stranaca je na taj broj od 170 tisuća bilo gotovo zanemarivo, 10 do 12 tisuća, a promijenila se i struktura, što je vrlo zanimljivo. Znamo da smo prije imali puno školskih izleta djece, a sada su prevladavale obiteljske posjete, roditelji s djecom, lokalno stanovništvo, posjetitelji iz Hrvatske koji su odlučili provesti svoje slobodno vrijeme i praznike u Zagorju i obilazili naše muzeje. Zanimljivo je da su se u muzeje vratili među prvima umirovljenici, jer su oni bili prvi cijepljeni, pa smo imali porast penzionerskih grupa.
ZL: Da li se općenito mijenja kultura posjeta muzejima tijekom godina i raste interes za kulturnom baštinom?
Sabol: Možda smo i mi muzealci malo krivi, jer prije se nije toliko isticala ta neka važnost onoga što imamo, ili smo se premalo ponosili, ili nije bila dobra promidžba, marketing. To su ključni segmenti u privlačenju dolazaka u muzeje. Zagorje je specifična destinacija. U muzeje se ide ciljano. Nije baš da u Tabor idete usput, pa ćemo stati malo u Taboru ili Kumrovcu, ciljano se morate uputiti u Desinić, Kumrovec ili Klanjec. Krapina je relativno dobro povezana sa Zagrebom, tu je i Granični prijelaz Macelj, pa se dio tih turista ponekad spusti u Krapinu. Vremena i trendovi su se promijenili, ono što je nekad vrijedilo danas više ne vrijedi i obrnuto, i moramo tu malo više uhvatiti korak s vremenom.

ZL: Prije godinu dana najavili ste moderniji i suvremeniji pristup upravljanju Muzejima, aktivniji pristup marketingu. Što je po tom pitanju učinjeno i jeste li zadovoljni smjerom u kojem se Muzeji kreću?
Sabol: Mislim da smo uspjeli nešto na tom planu promcije i promidžbe dosta promijeniti i da smo više osvijestili tu jednu osnovnu infomraciju da postojimo. Znam čuti od nekog npr.. ‘ja sam bio u Krapini prije 40 godina’, a puno ljudi ni ne zna da tamo postoji novi muzej već 13 godina. Prije 10 godina bilo je nezamislivo komunicirati s publikom putem Facebooka, Twittera, Instagrama, što je danas osnovno sredstva komunikacije. Značajna sredstva izdvojili smo za marketing i promociju, gotovo 100 posto više nego prijašnjih godina, imali smo snažniju promociju na televiziji, kroz jumbo plakate, digitalni marketing, kroz lokalne medije, radio... Svaki puta kada smo malo pojačali marketinšku kampanju, imali smo porast posjetitelja po jedinicama. Tako ćemo raditi i dalje, i to još pojačati. Publike ima, interesa ima, živimo u zaista bogomdanu kraju, Zagorju, gdje se toliko toga može vidjeti i posjetiti u nekoliko dana, i zaista, kulturni turizam se razvija u jako dobrom smjeru.

ZL: Biste li izdvojili, osim korone, još neke veće probleme u muzejskom sustavu?
Sabol: Uvijek ima problema, no ovisi kako to gledate i želite li ih rješavati. No, nekih velikih problema za istaknuti nema. Za sve treba financija, novaca nikad dosta, programa je sve više. U narednom periodu htjeli bismo poraditi na problemu muzejskih čuvaonica odnosno depoa, na projektima koji bi uključivali izgradnje ili dogradnje muzejskih čuvaonica, jer svima nam kronično nedostaje prostora. Generalno gledajući, zadovoljan sam, kompleksan je posao, ali dobro funkcioniramo.

ZL: Muzej krapinskih neandertalaca dobitnik je prestižne nagrade Europske mreže kulturnog turizma. Koliki je značaj ove nagrade?

Sabol: Na 14. konferenciji za kulturni turizam u Ateni, u listopadu prošle godine, krapinski Muzej osvojio je prvo mjesto kao top kulturna turistička destinacije Europe u svojoj kategoriji arheoloških nalazišta i muzeja. Što reći, za jednu Krapinu od 12 tisuća stanovnika, nema veće časti nego da donesete doma prvo mjesto. To je nemjerljiva europska dimenzija, cijela Europa je čula za Krapinu u svjetskoj metropoli, Ateni, a ono što me još više raduje je da smo dobili tu nagradu ne zbog stalnog postava, nego baš zbog rada s posjetiteljima, kreativnih metoda rada s djecom, suradnje s lokalnom zajednicom, rada s udrugama, pojedincima, ostalim srodnim ustanovama. Često putejmo s našim izložbama i to je velika promcija. Komisija je to prepoznala i bili su jako ugodno iznenađeni. Potukli smo europsku konkurenciju.

ZL: Kakvi su se programski sadržaji nudili u prošloj godini, a što se planira u ovoj? Hoće li biti nekih noviteta?
Sabol: Lani smo realizirali 20 – ak izložbi, što je veliki broj. U najvećoj mjeri su to bile autorske izložbe naših kustosa, međutim imali smo i gostujuće izložbe, čak i međunarodne, dvije iz Sloveije u Muzeju sejačkih buna i u Krapini. Dvor Veliki Tabor je gostovao u dvorcu Trakošćan, krapinski Muzej je gostovao u Slavonskom Brodu, a suradnje se nastavljaju i dalje. Imam osjećaj da smo se svi ‘poklopili’ nekako, svaka ustrojstvena jedinica zajedno s lokalnom zajednicom organizira poprilično lijepa događanja, što nije zanemarivo, jer su nam ta događanja privukla gotovo 60 tisuća psojettelja u 5 muzeja u godinu dana. U stubičkom ili Gupčevom kraju od svibnja ćemo započeti s jednim festivalom elektroničke glazbe. Imat ćemo ponovno suradnju s Glumačkim festivalom u Krapini, gotovanje predstava u muzejima. Ljeto u dvorcu Oršić će započeti 1. srpnja, nadam se na novootvorenoj terasi. Trenutno na terasi traju radovi, po čijem ćemo završetku imati najljepšu terasu u Zagorju. Tu su i Susreti za Rudija, po prvi puta smo imali lani znanstveni piknik u Oršiću, zaista je pregršt tih događanja i ljudi su se u velikoj mjeri vratili u stubički kraj. U Taboru se organizira Međunarodni lutkarski festival, Kumrovec nastavlja s tradicionalnim programima na temu etnologije i etnografije, Klanjec će obilježiti velikom izložbom iz zbirke salona obljetnicu rođenja A. Augustinčića. Krapina već tradicionalno ima Ljeto u Krapini, gostovat će Prirodoslovni muzej iz Dubrovnika. Događanja neće nedostajati, samo neka se situacija s koronom smiri, a sve pozivam da dođu i prate nas preko društveni mreža na kojima redovito objavljujemo najave.

ZL: Obnavlja se terasa u Oršiću. Koje su još važne investicije pred Vama?
Sabol: U planu je završetak terase dvorca Oršić, što je vrlo značajna investicija, samo ove godine ‘teška’ oko pola milijuna kuna, a kroz više godina uloženo je nekoliko milijuna kuna. Slijedi završno opločenje, uređenje hortikulturnog dijela, pa se nadam da će do ljeta u Oršiću terasa zasjati u punom sjaju. Dobit ćemo i zelenu površinu za radione u prirodi, za edukativne radionice, a planiramo i revitalizirati grofovski vinograd. Naime, u Oršiću imamo podrumarenje, svoj vinograd, pa smo u pregovorima s Hrvatskom gospodarskom komorom, jer bismo pokušali zasaditi isključivo autohtone sorte vinove loze karakteristične za stubički kraj. Bila bi atrakcija da muzeji imaju svoje vino i vinograd. Nadalje, u planu je nakon idejnog rješenja glavni izvedbeni projekt za nadogradnju Muzeja krapinskih neandertalaca. Sada ćemo započeti s važnom investicijom, vrijednom gotovo 600 tisuća kuna, zamjene vanjskih rasvjetnih tijela. Samo Muzej u Krapini nema vanjsku rasvjetu, a sada će je konačno dobiti, za izgled kakav zaslužuje. Nadam se da ćemo do kraja ljeta imati spremnu dokumentaciju za nadogradnju Muzeja, a time bismo dobili sve što treba takvom muzeju – restoran, kafić, izložbene prostorije, prostoriju za edukaciju, vanjsko interaktivno igralište za djecu i amfiteatar za vanjska događanja, koncerte i slično, da se posjetitelji mogu na jednom mjestu zadržati i nekoliko sati.