Županija osigurala 300 tisuća kuna za sanaciju šteta od potresa na crkvama u Gornjoj Stubici i Lazu Bistričkom
Župan Željko Kolar ugovore je uručio gornjostubičkom župniku Nikoli Jurkoviću i upravitelju marijabistričke župe i rektoru Svetišta Domagoju Matošević
Krapinsko – zagorska županija osigurala je 300 tisuća kuna novčane potpore za hitnu sanaciju štete na župnoj crkvi sv. Jurja u Gornjoj Stubici i crkvi Sv. Andrije Apostola u Laz Bistričkom. Danas su ispred gornjostubičke crkve uručeni i ugovori korisnicima koji su ostvarili pravo na novčanu potporu temeljem Javnog poziva Krapinsko – zagorske županije za hitnu sanaciju štete prouzročene potresom na nepokretnim kulturnim dobrima - sakralnim objektima na području Krapinsko – zagorske županije. Župna crkva Sv. Jurja ostvarila je potporu od 170 tisuća kuna, a crkva Sv. Andrije Apostola u Lazu Bistričkom 130 tisuća kuna. Župan Željko Kolar ugovore je uručio gornjostubičkom župniku Nikoli Jurkoviću i upravitelju marijabistričke župe i rektoru Svetišta Domagoju Matoševiću.
Mirjana Smičić Slovenec, pročelnica Županijskog Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, šport i tehničku kulturu rekla je kako su raspodjelom financijskih sredstava u proračunu KZŽ za 2020. godinu osigurali 300 tisuća kuna za sanaciju šteta na sakralnim objektima. Pristigle su dvije prijave koje su zadovoljavale uvjete. Korisnicima sredstva moraju biti isplaćena u roku 30 dana, a prijavitelji moraju dokazati da su radovi započeli i da će biti završeni u ovoj godini.
Načelnik Općine Gornja Stubica Jasmin Krizmanić napomenuo je da je na području gornjostubičke općine, pored sakralnih objekata, evidentirano 300 objekata koje treba djelomično ili u potpunosti sanirati. - Čekamo Zakon o obnovi da konačno građani Gornje Stubice i županije krenu sanirati svoje domove. Ovo nije jedini sakralni objekt koji je stradao u potresu na našem području. Hvala Krapinsko – zagorskoj županiji i županu Kolaru što su našli sredstva, način i model na koji način pomoći u obnovi sakralnih objekata, a nadam se da će i iduće godine na sličan način naći model i način da se financiraju i drugi sakralni objekti koji su bitni i važni i povijesno i kulturno za ovaj kraj – istaknuo je načelnik Krizmanić.
Načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički rekao je da je na marijabistričkom području u potresu stradalo 105 stambenih objekata, a uz crkvu u Lazu Bistričkom i dvije kapelice, Marija Magdalena i Vinski Vrh. - Očekuje nas donošenje novog zakona gdje će se točno definirati način kako osigurati sredstva, kojom dinamikom i po kojim kriterijima sanirati sva oštećenja iz potresa. Vjerujem da će Županija i u sljedećim razdobljima pomoći u sanaciji ovih sakralnih objekata. Imali smo sreću ipak da je Bazilika u Mariji Bistrici neoštećena, ali je u nekoliko proteklih mjeseci obnovljen zvonik, gdje je također Županija pomogla financijski. Zahvaljujemo za sve što čine za svetište te crkve i kapelice koje se nalaze na području općine Marija Bistrica – zahvalio je načelnik Milički.
Gornjostubički župnik Nikola Jurković istaknuo je da se kroz sve protekle mjesece liturgija i misa održava na otvorenom. – Intenzitet radova na obnovi već je u punom jeku i vjerujem da će se tako nastaviti da se do pred kraj ove godine vratimo u objekt naše župne crkve. Hvala na ovom daru, vjerujem da ćemo nastaviti obnavljati i druge naše objekte kao što je jedna od vrlo važnih kapela Sv. Fabijana i Sebastijana u srcu Slanog Potoka, koja je stradala još više nego župna crkva i u kojoj se nalazi najstariji barokni oltar u SZ Hrvatskoj. Ova pomoć za župnu crkvu nam je bila vrlo važna jer zamjenski objekt nemamo i zato nam je stalo da je što prije vratimo u prvobitno stanje da u njoj možemo slaviti euharistijska slavlja. Još jednom hvala Županiji, ne samo za ovu pomoć nego i prijašnjih godina, što nas prati u stopu u našim radovima i svemu što se događa ne samo u župi nego i u Općini Gornja Stubica – rekao je vlč. Jurković.
Rektor Domagoj Matošević rekao je kako župljani župe Svetog Andrije apostola sada slave sakramente na vanjskom prostoru. - Želja nam je započeti s radovima, urediti crkvu kako bi u 11. i 12. mjesecu možda započeli sa slavljem unutar crkve. Zahvaljujem se i Konzervatorskom uredu KZŽ što nas je pratio u izvedbi same projektne dokumentacije, što nam je pomogao kako bi dobili i sva potrebna odobrenja kako bio ovaj posao bio u skladu i s konzervatorskom strukom i s očuvanjem kulturno umjetničke baštine. Evo, Bogu hvala, već smo sanirali kapelicu Svetog Mateja i u njoj možemo slaviti liturgijska slavlja i zahvaljujem Općini Gornja Stubica koja nam je pružila značajnu financijsku pomoć. S obzirom da sam i župnik župe u Mariji Bistrici i tu isto imamo tri ranjene kapelice, Marije Magdalene, na Vinskom Vrhu i kapelicu Svetog Ladislava. Sada je u izradi projektna dokumentacija koja treba biti odobrena od konzervatorskog ureda, a nakon toga ćemo započeti s njihovom obnovom gdje sigurno očekujemo i pomoć države i novi Zakon koji će, nadamo se, uskoro se i izglasati, a u suradnju s Općinom i KZŽ vjerujem da ćemo lijepo i dobro obnoviti sve sakralne objekte. Hvala svima od srca – istaknuo je Matošević.
Župan Željko Kolar rekao je da je potres donio mnogo zla i štete na području naše županije, posebno u općinama Gornja Stubica i Marija Bistrica i Gradu Donja Stubica, za koje je i proglasio elementarnu nepogodu.
-Stradale su mnoge kuće, gospodarski objekti, kulturni objekti, ali nažalost i sakralni objekti. Imamo 565 javnih objekata sa štetom, a prva procjenjena vrijednost štete je oko 70,5 milijuna. Dobro je što je danas konačno u Saboru na prvom čitanju Zakon gdje će se moći formirati zakonski okvir da se stvori fond iz kojeg bi išla kompletna obnova. Mi ovdje računamo na sredstva iz EU fondova, ali isto tako i treba naglasiti da bi 60 posto tih sredstava trebala osigurati Vlada RH, 20 posto Grad Zagreb, Krapinsko – zagorska ili Zagrebačka županija te 20 posto privatna ili pravna osoba. Tu će biti još niz pojedinačnih olakšavajućih okolnosti za obnovu – rekao je župan, dodavši da, ako bi se nakon pripreme dokumentacije javna nabava zadržala na tih 70,5 milijuna kuna, to bi značilo da bi Županija za ovu i iduću godinu morala osigurati 15 milijuna kuna za obnovu. - To će biti veliki izazov s obzirom na situaciju, pad gospodarstva i više ljudi na Zavodu za zapošljavanje što umanjuje naš prihod. Zahvalio je i kolegama Miličkom i Krizmaniću i Škvorcu na izuzetnoj suradnji i brzoj reakciji u pružanju pomoći ljudima koji su morali napustiti svoje domove. Oko 40 obitelji je na privremenom smještaju i njihove oči su danas uprte upravo prema Saboru u nadi da Zakon čim prije stupi na snagu kako bi mogli početi s obnovom.