Prekretnica u radu: MUP priprema veliki projekt koji će unaprijediti rad policije

Svi uniformirani pripadnici hrvatske policije na svojim odorama nosit će kamere čija će upotreba biti obavezna prilikom svake intervencije. Projekt nabave ovog sustava i opremanja policajaca započet će tijekom iduće godine, javlja tportal.

'Snimanje intervencija prije svega će služiti zaštiti policajaca od neopravdanih optužbi na njihov račun, a onda i zaštiti građana od eventualnog prekoračenja ovlasti i prekomjerne upotrebe sile', objasnio je jedan od sugovornika tportala.

Ovaj projekt, kako je najavljeno, bit će predstavljen javnosti u idućim tjednima.

MUP je još 2015. godine u sklopu projekta e-policija pokrenuo projekt 'Sustav za upravljanje policijskim kamerama' - koji nije potpuno implementiran, ali nije ni okončan. Sustav je, naime, tada uspostavljen na 10 lokacija - u šest policijskih postaja Policijske uprave zagrebačke te još u četiri policijske uprave, i to osječko-baranjskoj, primorsko-goranskoj, istarskoj i splitsko-dalmatinskoj - a na svakoj lokaciji činio ga je e-kiosk s 20 kamera, aplikacijom za praćenje zaduživanja i razduživanja kamera te za čuvanje snimaka.

Šira javnost prisjetit će se da je u to doba MUP objavio snimku intervencije u Osijeku, kada je policajac brutalno postupio prema starijoj ženi koja je prešla cestu dok je na semaforu bilo crveno svjetlo. Nakon toga službenih snimaka uglavnom nije bilo u javnosti.

Tportal je još 2022., nakon što su na odmorištu Desinec izbili veliki neredi u kojima su policajci ispucali više desetaka metaka i ozlijedili najmanje četiri osobe, te su se u javnosti pojavile brojne optužbe o prekoračenju ovlasti, opširno pisao na temu 'body worn kamera'. Između ostalog, tada su otkrili da pilot-projekt iz 2015. godine još uvijek službeno postoji i da se održavanje tog sustava plaća oko 30 tisuća eura s PDV-om.

'Smatramo kako bi sustavno uvođenje snimanja kamerama, nakon što bi ga se adekvatno tehnički, tehnološki i zakonodavno pripremilo, unaprijedilo rad policije, poboljšalo odnos policije i javnosti', kazali su nam tada u MUP-u.

Objasnili su i da u Europi ne postoji jedinstvena praksa oko upotrebe policijskih tjelesnih kamera: u nekim državama one se koriste samo na policijskim vozilima i samo za nadzor prometa, u drugima i na odorama - i to za nadzor prometa i intervencije zbog nasilja u obitelji - a u trećima upravo prilikom postupanja u masama ljudi ili u očekivanim sigurnosno rizičnim postupanjima, kao prilikom spomenutog incidenta s navijačima kod odmorišta Desinec prije dvije godine.

U pojedinim državama o korištenju kamera autonomno odlučuju policijske uprave, a u nekima je odluka čak prepuštena svakom policijskom službeniku ponaosob. Neke države, naravno, kamere uopće ni ne koriste.

U Hrvatskoj, u kojoj je civilni nadzor nad policijskim radom u najmanju rudu manjkav, po svemu sudeći došlo je vrijeme za značajan korak naprijed.