Rekordna smrtnost u Hrvatskoj, stručnjaci upozoravaju: Više nema natrag...

Broj ljudi koji je preminuo tijekom prošlog mjeseca visokih je 13 posto viši od broja preminulih u srpnju prošle godine te čini drugi najveći broj umrlih tijekom srpnja u proteklih deset godina. Glavni razlog za to najvjerojatnije su, smatraju stručnjaci, ekstremni toplinski valovi, koji su ove godine pogodili Hrvatsku, piše Jutarnji. 

- Vrlo je vjerojatno da je registrirana povećana smrtnost izravna posljedica ogromnih vrućina. Promjenama klime svjedočimo već niz godina, no promjena do koje je došlo ove godine ekstremna je i ekstremno utječe na sve žive organizme, pa tako i na ljude. Povećana smrtnost ljudi kao posljedica klimatskih promjena najavljivana je, no sve nas potrese kad do nje doista dođe, jer tek tada postajemo svjesni koliko smo ranjivi kao vrsta i kao civilizacija - kaže dr. Branimir K. Hackenberger, profesor na Sveučilištu u Osijeku koji se bavi modeliranjem utjecaja promjene klime na populacije organizama.

Uznemirujuća statistika
Prema podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku, u srpnju ove godine preminulo je 4509 osoba, dok ih je tijekom istog mjeseca prošle godine preminulo 3993. U posljednjih deset godina samo je jednom u srpnju premašen taj broj, u srpnju 2015. godine, kad se Mediteran također susreo s ekstremnim toplinskim valovima, a srpanjske temperature išle su i do 38 °C.

Ovog su srpnja, prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, srednje temperature zraka bile više od normale izmjerene u razdoblju od 1991. do 2020. godine oko tri stupnja: najmanje odstupanje zabilježeno je u Makarskoj i Zadru, 2,1 °C, a najveće u Bilogori, 3,8 °C. Zagreb je prosječno bio topliji 2,8 °C, a Osijek 3,3 °C.

U najvećem dijelu Hrvatske, ističe DHMZ u svojoj analizi, srpanj je bio ekstremno topao i na većini postaja najtopliji mjesec otkad postoje mjerenja.

- Stručnjaci znaju već deset godina da smo prešli točku s koje čovjek svojim djelovanjem može vratiti klimatske uvjete na one koje smo imali prije 30 ili 40 godina. Povratak više nije moguć, sada moramo djelovati na usporavanje klimatskih promjenama te tražiti načine da se prilagodimo takvim uvjetima u svim aspektima života. Radno vrijeme će, primjerice, morati biti sličnije onom u Africi, gdje se radi rano ujutro i predvečer, nego ovome na koje smo navikli - kaže dr. Hackenberger, koji je, kaže, nedavno bio u Africi, u Sahari, koja je bila blago hladnija od očekivanog: prema analizama stručnjaka, velika masa toplog zraka polako se seli iz Afrike u Europu, zbog čega Sahara postaje hladnija, a Europa toplija.

U tom vremenu prilagodbe, ističe, defaultno dolazi do povećane smrtnosti, osobito starijih ljudi.

- Stvar je opće biologije i fiziologije da organizmi koji su naviknuti na godišnji, tjedni i dnevni ritam, loše podnose tako veliko i naglo povećanje temperature. Ne bih se začudio da i drugi pokazatelji, poput broja prometnih nesreća ili nesreća na radu, budu lošiji od prosjeka. Ljudi se ne mogu naspavati, nervozni su, razdražljivi - kaže.

Studija koja je prošle jeseni objavljena u uglednom časopisu The Lancet Planetary Health, a koja je analizirala utjecaj hladnoća i vrućina na smrtnost populacije u 30 europskih zemalja i 854 grada, pokazala je da je Hrvatska država s najvećim tzv. viškom smrti zbog vrućina, dok je na drugom kraju ljestvice Irska. Najveću stopu u Hrvatskoj imao je Osijek.

- Osijek više nema kontinentalnu klimu, i praktički više ne postoji mogućnost da se takva klima vrati u naš grad. Osijek je sada submediteranski grad. Mi smo prije 40-ak godina imali duge i vrlo hladne zime, s temperaturama koje su išle i do -20 °C, i s mnogo snijega sve do kraja veljače. Sad nam tu uspijevaju mandarine i drugi agrumi - zaključuje.

Dr. Gornik: Zdravima je teško, ali za bolesne može biti fatalno
Specijalist interne medicine dr. Ivan Gornik, šef Hitne KBC-a Zagreb, vjeruje da je povećana smrtnost posljedica više različitih čimbenika. Kad je riječ o utjecaju ekstremnih vrućina, ističe da svaka ekstremna okolišna situacija povećava zahtjeve za organizam, zbog čega je moguća, posebno kada je riječ o kroničnim bolesnicima, veća stopa neželjenih događaja.

- Zbog tog dodatnog opterećenja svaka fizička aktivnost, pa i ona koja im u uobičajenim uvjetima ne predstavlja problem, poput hodanja do dućana ili čuvanje unuka, postaje vrlo teška - tumači dr. Gornik.

Uz to, ekstremna vrućina dovodi do dehidracije organizma, koja je vrlo opasna.

- Zdravima je teško, ali to pregrme. Bolesnima to može biti dovoljno za fatalan ishod - upozorava.