Jesejanski govor kao kulturno dobro

Govor stanovnika Jesenja, male općine sa statusom brdsko-planinskog područja, udaljene od Krapine svega par kilometara je specifičan, drukčiji… Ono kaj bute sikak razmeli je 'dober den'. Ostalo malo teže. Ak pak dojdete u Lužane, tu pak ne bute baš niš razmeli. Tu vam se pripovijeda između bednjanskog i jesejanskog.

Inicijativu da se jesejanski govor zaštiti pokrenuo je Josip Bosak, inače glasnogovornik KZŽ, novinar, ali ovog puta samo u ulozi rođenog Jesejanca koji ne želi da se njegov govor u ovom modernom vremenu zagubi. Upravo je on u općinu Jesenje došao s idejom zaštite jesejanskog govora kao nematerijalnog kulturnog dobra koju su oni prihvatili.

Rječnik s 3000 riječi

- Pošto sam u Zagrebu studirao, kad sam se vratio doma u Jesenje vidio sam 'kak' se moj kajkavski govor podcjenjuje, gubi i da se ljudi srame govoriti po domaći. Drastično se govor promijenio unazad 20 godina. Upravo je to bio jedan od povoda pokretanja zaštite našeg govora – ispričao je Josip Bosak, koji je imenovan službenim voditeljem projekta, i obavljat će ga volonterski.

- Jesejanski govor se razlikuje od bednjanskog i humskog govora. Krapina je svega oko devet kilometara udaljena od Jesenja, a neki put se uopće niš ne razme kaj govore Jesejanci. Razlog tome je prometna izoliranost jednog dijela Jesenja, brdovitog područja, koje je upravo slijedom toga zadržalo taj svoj poseban domaći govor – veli Bosak.

Jesejanci su drukčije počeli s projektom. Prvo će napraviti rječnik jesejanskog govora s nekih 3.000 riječi koji se svakodnevno koriste u govoru. Nakon rječnika krenut će u skupljanje starih običaja: svadbi, proštenja…, gdje će dobiti kompletne rečenice, a sve to skupa obogatiti i videozapisom.

- Tako je puno jednostavnije i manje zahtjevno. Godinu i pol dana sigurno će trebati vremena da se napravi rječnik, a poslije toga najmanje još toliko da se sakupe stari običaji. Neće biti jednostavno, taj će proces dugo trajati, ipak je riječ o starijim ljudima. Na rječniku će raditi prof. hrvatskog jezika Danijela Draganić sa svojom suradnicom, a kasnije će se uključiti Institut za jezik, što bi bila završna faza istraživanja – ispričao je Bosak.

Ukoliko Ministarstvo kulture i ne zaštiti jesejanski govor, ništa zato, veli Bosak, svejedno će ostati jedna kulturna vrijednost za općinu Jesenje koja je i osigurala financijska sredstva za pokretanje projekta, a i dat će u budućnosti Jesenju turističku promidžbu.

nohiže-tavan
kerma-sijeno
rešpet-pomoćni krevet, otoman
škedenj-škrinja za spremanje žita
tunjica –posuda za pravljenje maslaca
šporhet-štednjak
naduha-astma
štokrljin-stolić bez naslona