Arheolozi "osvojili" krapinski Stari grad

Višestoljetni čuvar Krapine, stari srednjovjekovni burg – Stari grad Krapina napokon je ugostio arheologe. Naime, nakon višegodišnjeg sna , Institut za arheologiju iz Zagreba započeo je sustavna istraživanja Starog grada, a vojska istraživača već lopaticama čeprka po dvorištu burga.

Prve pripreme za ovaj iznimno značajan posao za Krapinu i Zagorje započele su još 1994. kada je Institut izradio prvu kompleksnu studiju. No, na sljedeći se korak čekalo do 2005. kada su napokon pojačane aktivnosti za ovaj posao, a prvu studiju ubrzo su nadopunila nova istraživanja. Dvije godine kasnije pristupilo se geofizičkim istraživanjima arheološkog lokaliteta gdje je tzv. rengenskim snimanjem otkriveno postojanje mjesta na kojima se nalaze različiti predmeti značajni kao pokazatelji prošlosti, života i rada ljudi tog razdoblja. Snimljeni su ostaci zidina i predmeta kada su u gradu živjeli feudalni gospodari.

Bogatstvo nalaza

- Naš je cilj ustanoviti kako je taj burg izgledao kroz povijest, znači ne samo u posljednjoj fazi kada su u njemu živjeli stanovnici nego njegov razvoj kroz kompletnu povijest, dakle zanima nas i kako je izgledao na samom početku gradnje ili prvim godinama života – objasnila je cilj radova voditeljica istraživanja dr.sc. Tatjana Tkalčec.

Prema njezinim riječima poznate vedute grada iz 16., 17. i 18. stoljeća pokazuju tek osnovne elemente gradskih zidina i unutarnjih zidova pa su iznenađenja uvijek moguća. Tako je već prvih dana u donjem dvorištu pronađen zid za koji se nije znalo. Također čeprkanjem je pronađeno više dijelova keramičkog posuđa, željezna strelica, kugle manjeg kalibra za topove te razne kopče i čavli uglavnom iz 16. ili 17. stoljeća.

– Sada uglavnom površinski radimo, a s vremenom kako budemo ulazili dublje pod zemlju mogući su i nalazi iz ranijeg razdoblja – ispričala je voditeljica istraživanja koja ističe da je vrlo zanimljivo i postojanje same špilje iza Starog zgrada koja je sigurno služila kao smočnica za bačve i bila je važna za život burga.

Novi adut turističke ponude

Budući pak život Starog grada, Krapinčani bi rado vidjeli u komercijalnoj iskoristivosti istog.

- Želimo Grad restauriran i obnovljen u kojem će se spojiti ugodno s korisnim tako da imamo s jedne strane kulturnu atrakciju s izložbama i koncertima, a s druge strane da u ponudi bude restoran s terasom koji će doprinijeti razvoju turizma našeg grada – ispričala je civilne namjere ravnateljica krapinskog Pučkog otvorenog učilišta Viktorija Krleža, ustanove koja je nositelj projekta arheoloških istraživanja koja su financijski potpomogli i Grad, Županija te Ministarstvo kulture.

Nažalost, novca nikad dosta pa će se disanje punim plućima Staroga grada još dosta čekati. Ove godine u istraživanja se ulaže oko pola milijuna kuna, što je podloga za izradu konzervatorske studije.

Pet zasjedanja Hrvatskog sabora

Najstariji dijelovi Starog grada korijene vuku, pretpostavlja se, iz 11. stoljeća, a burg je značajan i po činjenici da je čak 5 puta ugostio Hrvatski sabor: 1598., 1599., 1600., 1605 i 1607. u njemu se odlučivalo o životu u Hrvatskoj. Od 1995. spomenički lokalitet uvršten je u program zaštite spomeničke baštine Ministarstva kulture.