Gradonačelnik Krapine Josip Horvat: 'Krapina je sada veliko gradilište'

Na dan Sv. Nikole Krapina slavi Dan grada. Povodom Dana grada o Krapini i najvažnijim događanjima u zadnjih godinu dana, razgovarali smo s gradonačelnikom Josipom Horvatom.

Dan grada obično je vrijeme nekakve rekapitulacije, pa gradonačelnici na svečanoj sjednici govore o svemu što se događalo između dvije proslave. Što možemo izdvojiti od svega što se u proteklih godinu dana događalo u Krapini?

Horvat: Ja bih rekao da je Krapina ove godine bila jedno stvarno veliko gradilište i još uvijek je i to što se tiče značajnih investicija koje uglavnom nisu financirane iz gradskog proračuna ili su dijelom sufinancirane. Taksativno bih samo pobrojao te velike objekte. Tu je izgradnja ceste ispod Jedinstva, prva faza izmještanja državne ceste D206 iz grada Krapine. Radovi idu svojim tempom i trebali bi biti gotovi u travnju ili svibnju sljedeće godine. Vrijednost investicije je oko 30 milijuna kuna i financira se iz sredstava Hrvatskih cesta. To je projekt koji dugoročno za Krapinu jako puno znači prije svega što se izgradnjom te ceste otvara naša gospodarska zona, ali isto tako se veliki dio teretnog prometa izmiče iz samog grada što predstavlja veliki problem, pogotovo u danima kad je špica. Evo sad se to očituje kad neki vozači ne poštuju prometne znakove pa kod uređenja tunela na državnoj cesti D1 jednostavno skrenu u grad i ne znaju kuda bi i stvaraju probleme. Završena je kompletno sporedna cesta u samoj zoni Krapina nova - zapad s odvodnjom, nogostupom, kolnikom i rasvjetom, investicija vrijedna nešto više od 3 milijuna kuna, a financirao ju je dijelom Grad, a dijelom Ministarstvo regionalnog razvoja iz programa EIB II. Zatim je tu izgradnja zgrade Centra za socijalnu skrb što je značajan projekt ne samo za Krapinu, nego i za županiju jer u tom socijalnom dijelu trebamo razvijati uslugu svim građanima kojima je to nažalost potrebno. Vrijednost investicije je oko 8 milijuna kuna. Grad je osigurao zemljište i projektnu dokumentaciju te infrastrukturu, a same radove i opremanje snosi Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Započeli smo s našim projektima dogradnje i izgradnje objekata u školstvu. Počeli smo izgradnju nove zgrade područne škole u Podgori gdje je vrijednost investicije oko 3 milijuna kuna plus samo opremanje gdje Grad dijelom financira, a većim dijelom Ministarstvo obrazovanja. Isto tako je tu uređenje i rekonstrukcija zgrade područne škole u Škarićevom, gdje je vrijednost oko milijun i pol kuna. Osim tih velikih projekata na našem području, mada nije isključivo za građane Krapine, nego za sigurnost svih koji putuju na državnoj cesti D1 prije nekoliko dana je završeno uređenje tunela Žutnica, a odmah su krenuli i radovi na uređenju tunela Krapina koji će trajati otprilike 5-6 mjeseci. Ukupna vrijednost tih radova je oko 25 milijuna kuna i financiraju Hrvatske ceste. To su ugrubo ti veliki investicijski radovi koji duže traju, koji će imati u budućnosti veći značaj za Krapinu. Osim toga mi smo iz proračuna odradili određene komunalne aktivnosti po mjesnim odborima od rasvjete, nerazvrstanih cesta, eko otoka, do probijanja nerazvrstanih puteva, odvodnje, sve rekao bih dnevne radove. Ako se osvrnemo nekoliko godina unatrag kad smo puno ulagali u taj segment komunalne infrastrukture, prije svega ceste i rasvjetu, sad se više ne osvrćemo, to nam je normalan tijek aktivnosti. Tu je još jedna velika investicija, a to je Zagrebačka cesta gdje smo je potpuno uredili od odvodnje, rekonstrukcije vodovoda i plina, do novog nogostupa i zastora u kojem su sudjelovale uz Grad i Hrvatske vode, Ministarstvo razvitka i Županijske ceste. Vrijednost radova je bila skoro 7 milijuna kuna. Osim radova dosta aktivnosti smo provodili na sigurnosti djece. Prije svega je tu uređenje prostora oko vrtića, oko škola, ograde kod osnovnih škola, postavljanje dječjih igračaka. Značajna sredstva izdvajali smo i za izradu projektne dokumentacije jer mislimo da su pred nama vremena kad moramo biti spremni s dokumentacijom za prijavljivanje određenih projekata EU fondovima. Moramo biti svjesni da će sve manje novaca biti iz ministarstava i državnih poduzeća. Moramo se pripremiti pa smo slijedom toga ostvarili i određene kontakte i suradnju s Gradom Mariborom gdje nam Gradska uprava pomaže i sugerira kako te projekte pripremiti da bi mogli biti prihvaćeni, ali i partnerskim odnosom na određenim projektima jer znamo da je Slovenija u EU, prije svega na uređenju gradskog trga kao zaštićene gradske jezgre i još nekih investicija u tom recimo kulturnom dijelu, ne toliko komunalnoj infrastrukturi. Tu je i Kneippovo lječilište. Još bih spomenuo dio u kojem se Grad mora brinuti za mlade, pa učenici srednjoškolci imaju besplatan prijevoz bez obzira u koju školu išli. Mislim da rijetko koja jedinica u našoj županiji to sufinancira. Tu su naravno i osnovnoškolci. Pripremili smo i dosta dokumentacije za radove u školstvu, a tu prije svega mislim na dogradnju Osnovne škole August Cesarec s jednom dvoranom i na izgradnju nove zgrade Osnovne škole Ljudevit Gaj. Teško možemo očekivati da to počne sljedeće godine, ali moja je želja svakako 2011. jer će tada biti 100 godina postojanja zgrade u kojoj je danas škola. Tu su i ulaganja u Stari grad, udruge, vrtiće i dosta značajna sredstva u socijalni dio gdje imamo razne programe od Pomoći u kući gdje izdvajamo sredstva.

Kad sve to čujemo, moramo reći da su to zbilja lijepi rezultati. No, pojam krize stalno lebdi nad nama, je li se ona već odrazila ili tek hoće i kakva je zapravo projekcija proračuna za sljedeću godinu?

Horvat: Ja se nadam s obzirom na situaciju, a moramo si priznati da je kriza, da ćemo uspjeti zadržati isti standard i sljedeće godine. Proračun je pred završetkom i to bi moglo tako i proći. Izdvojio bih dva segmenta, onaj dio gdje se objekti financiraju iz države i tu nije bilo problema i odstupanja, radovi su išli svojim tijekom. U jednom dijelu gradskog proračuna tu moram reći da su nam se od lipnja dogodili određeni poremećaji, a to je prije svega jedan izvanredan povrat poreza po sudskoj presudi od 2 milijuna kuna. To je uzeto iz proračuna, što je za nas jako puno. Evo ovih dana čitamo da je Osijeku uzeto na sličan način milijun i pol, pa je njima to problem, a Osijek je puno veći od Krapine. Također u jednom dijelu nismo povukli sva sredstva iz ministarstva za koje imamo ugovore i sporazume. Nadam se da ćemo to uspjeti do kraja godine. Ako ne onda se i naše obveze, ali i zahtjevi prenose u sljedeću godinu. Ta 2 milijuna su nam stvorila najveći problem i tu smo na neki način malo zakinuti. Ja se nadam da ćemo to uspjeti supstituirati kroz malo štednje sljedeće godine i da ćemo doći na nekakvu razinu, a da one osnovne stvari, pogotovo u socijalnom dijelu i što se tiče djece nećemo smanjivati, nego će ostati na razini ove godine.

Evo i vi ste spomenuli štednju. Hoće li se štedjeti na velikim stavkama ili je to malo po malo raspoređeno po svim stavkama proračuna?

Horvat: Mi smo planirali da bi se u nekim segmentima vratili na razinu 2008. godine. Govorimo isključivo o našim izvornim prihodima, pa i rashodima koji proizlaze iz toga, ne mislim tu na kapitalne potpore iz države. Mislim da će izvorna prihodovna strana ostati otprilike na razini kakva je bila. Štednja naravno uvijek treba, ali ja mogu reći da od kad sam ja gradonačelnik, sad već drugi mandat, da smo neke stvari stavili na druge osnove, na osnove štednje. Nismo poduzimali posebne aktivnosti u ciljanim segmentima za štednju nego cijelo vrijeme se ponašamo racionalno i pokušavamo se ponašati racionalno. Znali su mi u prošlom sazivu u Poglavarstvu reći da sam preveliki Židov , ne misleći naravno to zlobno, da previše štedim. Ako se sustav tako postavi nema problema. Nekakve sporadične akcije, sad malo tu, pa malo tam, nemaju u konačnici efekta. Ja osobno nisam sklon npr. smanjivanju plaća jer to lijepo zvuči, pa ih smanjimo 5 ili 6 posto, a u konačnici ukupno gledajući iznos i efekt u tome je praktično nikakav. Mislim da će sve ostati manje-više po starom, osim što nećemo krenuti u nove investicije u onom obimu kako smo planirali. Ali bit ću zadovoljan kad završimo sve ove investicije, a tu je i Hušnjakovo kao jedna od najvećih, da Krapina ima dobre temelje za nastavak dobrog razvoja i da, kak uvijek velim, Krapina bude ugodno mjesto za življenje u svakom segmentu, ne samo segmentu komunalne infrastrukture, već i u segmentu kulture, obrazovanja.

Nakon što se proslavi Dan grada život se nastavlja, pred nama je i nova godina. Kakvi su planovi, na što će se staviti naglasci?

Horvat: Ono što mislim da će krenuti su objekti u školstvu. Predstoji nam još rekonstrukcija zgrade područne škole u Škaričevom, ali i sanacija i uređenje škole u Donjoj Šemnici i početak izgradnje sportske dvorane kod te škole. Komunalni projekti od cesta i rasvjeta idu svojim tijekom. Pred nama je veliki projekt vodoopskrbe naselja Škaričevo gdje još nažalost nemamo organiziranu vodovodnu mrežu. Projektna dokumentacija je završena i dobivena građevinska dozvola. U fazi smo potpisivanja ugovora sa samim korisnicima za sufinanciranje radova na sekundarnoj mreži. Bio sam neki dan u Hrvatskim vodama, oni nisu još definirali plan i projekt, ali očekujemo i od njih dio sredstava temeljem ugovora i odluke Vlade iz 2005. da se počne s izgradnjom dijela glavnog voda za samo naselje Škaričevo, ali iz sredstava Hrvatskih voda. Sljedeće godine bi polako krenuli s rekonstrukcijom komunalne infrastrukture u samom centru grada. Mi smo napravili projekt za uređenje trga i infrastrukture, ali treba to početi raditi s obzirom da imamo problema s prometom. Nemamo previše alternativa jer ako se npr. zatvori Gajeva ulica, onda nastaje problem. Krenuli bi po fazama i nadam se da bi sljedeće godine riješili kompletnu infrastrukturu od Zagrebačke banke pa do samog trga (voda, plin i odvodnja). Tu treba temeljita rekonstrukcija, spajanje priključaka i mislim da bi to mogli napraviti sljedeće godine, da bi godinu kasnije mogli krenuti dalje. Sam centar grada nam je nažalost najlošiji što se tiče komunalne infrastrukture. Tu je naravno nastavak svih aktivnosti oko sufinanciranja prijevoza srednjoškolaca, stipendija, novorođenčadi i program Pomoć u kući se nastavlja dalje. Nekih posebno velikih projekata od nekoliko desetaka milijuna kuna mislim da nećemo imati sljedeće godine. Dokumentaciju smo pripremili i kandidirali je, ali to su procedure i faze koje treba proći da bi 2011. krenuli s većim projektima. Ono što moramo sljedeće godine napraviti je izmještanje ceste koja prolazi kroz sam lokalitet Hušnjakovo. Muzej je praktički gotov, čeka se samo otvorenje. Imamo svu dokumentaciju za izmještanje ceste i za to smo planirali određena sredstva u proračuna, da se lokalitet može drugačije organizirati, a da naselje Dolac ima svoju pristupnu cestu koja ne smeta posjetiteljima na Hušnjakovom.

Kakvu ćete poruku uputiti građanima uz Dan grada?

Horvat: Uz čestitku građanima poručujem da moraju osjećati da je Krapina njihov grad i da moraju također imati osjećaj odgovornosti za sve što smo napravili da se čuva, da se ne uništava, a isto tako ih pozivam da dođu s određenim projektima. Ako je više ljudi, možda možemo kvalitetnije neke projekte definirati, pogotovo što se tiče nekakvog površinskog uređenja, što je svima svaki dan vidljivo. Pozivam građane na suradnju i dalje. Mislim da smo protekle četiri i pol godine dobro surađivali. Naravno, uvijek možemo reći da se moglo i bolje, to je normalno i ljudski. Nikad ne smijemo biti zadovoljni i trebamo težiti prema boljem, ali u okvirima kakvi jesu u našem okruženju, mislim da svi mi Krapini možemo biti zadovoljni što se kroz godine napravilo. Zajedno možemo nastaviti određene projekte i dalje. Što se tiče Grada, neće biti kao što sam rekao nikakvih rezanja, neće biti novih nameta, povećanja poreza ili komunalne naknade, da bi na neki način pomogli i građanima u ovim vremenima kakav jesu da prožive. U smislu toga svu djecu, jer Sveti Nikola je zaštitnik djece, i ona mu se najviše vesele, ćemo darivati u vrtićima i osnovnim školama. Posjetit će ih Sveti Nikola, ali i Krampus, Želim im da provedu ne samo ovaj blagdan Sv. Nikole, već cijeli mjesec koji je u znaku darivanja i iščekivanja Božića, blagoslovljeno. Brzo će doći i Nova godina, pa svima želim i sretnu i uspješnu Novu godinu s pozivom na zajedničku suradnju za dobrobit grada Krapine i svih građana.

Razgovarao: Sebastijan Fuštin