Kakve smo sve vremenske prilike preživjeli do sada odgovorili su nam iz Glavne meteorološke postaje Krapina

Autor Silva Videk

Siječanj je imao jedan dan sa snijegom, veljača ni jedan, a u travnju mraz je bio deset dana.
Na samoj postaji tuču smo zabilježili 3. lipnja u popodnevnim satima. Također 3. srpnja je u ranim jutarnjim satima palo 51.4 milimetara kiše na četvorni metar. U povijesti mjerenja u Krapini je u srpnju svega tri puta pala veća količina oborine u jednom danu, a najviše je palo 8. srpnja 2017. i to 65.3 milimetara

meteorološka postaja krapina

Preživjeli smo ove godine, sparine, nevremena, tuče, kiše, vrućine, hladnoću i štošta drugo što nam je priredila priroda. No, kako to izgleda u odnosu na druge godine i jesmo li imali kakve ekstreme za nas su istražili motritelji Glavne meteorološke postaje Popovec. Zima nije bila uobičajena. Imali smo svega pet dana sa snježnim pokrivačem većim od jedan centimetar, a maksimalna visina snijega je bila 6. ožujka i to svega šest centimetara. Zanimljivo je da smo u siječnju imali samo jedan dan sa snijegom i to visine od dva centimetra, dok u veljači snježnog pokrivača uopće nije bilo. U siječnju, kazali su nam voditelj Glavne meteorološke postaje Krapina Andrija Slukan i motritelj Željko Grilec, srednja temperatura zraka na dva metra bila je četiri Celzijeva stupnja što znači da od 1994. god odnosno od početka rada postaje topliji je bio samo siječanj 2014. godine kada je bila 4,4 stupnja i siječanj 2018. godine 4.6 stupnjeva. Veljača također ima svojevrsni rekord. Srednja temperatura zraka u veljači na dva metra nadmorske visine bila je 6.8 stupnjeva, a do tad rekord je držala veljača 2007. godine sa 6.4 stupnja Celzijusa sve od 1994. godine. Ožujak 2020. godine je sa 7.3 Celzijusa bio prosječan kao i travanj s 12.5 stupnja Celzijevih.

 

- Relativno topla zima i bez snijega je uzrokovala ranije kretanje vegetacije pa smo tako u travnju imali čak deset dana s mrazom. Najveće posljedice je izazvao mraz 15. i 16. travnja kad se na dva metra visine temperatura zraka spustila do minus 2.5. stupnja i 15. odnosno 16. travnja do minus 0.1 stupanj. A pri samom tlu odnosno na pet centimetara iznad tla temperatura zraka je pala 15. travnja do minus 5.5 stupnja, a 16 travnja do minus 2.5 stupnjeva Celzijusa. Nakon toga smo imali još jedan slabiji mraz 24. travnja kad je temperatura zraka pri tlu pala na minus 0.5 stupnja Treba napomenuti da su spomenuti mrazovi ostavili posljedice na voćkama. Marelica u Zagorju ove godine uopće nije bilo, a dosta su stradale i šljive i jabuke – kažu u GMP Krapina.

 

Dodaju da od svibnja do srpnja dolazi kišovitije vrijeme, oborine su bile vrlo česte tako da je ove godine suša potpuno izostala, no moramo napomenuti da u ljetnom razdoblju uz česte prodore vlažnog zraka na toplu površinu imamo i pojave nevremena pa je tako u nekim dijelovima Zagorja u više navrata bilo tuče i olujnog vjetra. - Na samoj postaji tuču smo zabilježili 3. lipnja u popodnevnim satima. Također 3. srpnja je u ranim jutarnjim satima palo 51.4 milimetara kiše na četvorni metar. U povijesti mjerenja u Krapini je u srpnju svega tri puta pala veća količina oborine u jednom danu a najviše je palo 8. srpnja 2017. i to 65.3 milimetara. Ovako promjenjivo ljetno vrijeme uzrokovalo je i niže srednje dnevne temperature u lipnju (19.5 stupnjeva i srpnju 21.0 stupanj), a zanimljivo je da smo ove godine u lipnju imali svega tri vruća dana odnosno dana kad je maksimalna dnevna temperatura zraka na dva metra 30 ili više stupnjeva, za razliku od prošle godine kad ih je u lipnju bilo trinaest. U srpnju smo imali osam vrućih dana, a prošle godine ih je u srpnju bilo 13. U kolovozu se tip promjenjivog vremena nastavio, no ipak je nešto toplije pa smo do sada već imali osam vrućih dana, no moram spomenuti da je 17. kolovoza u nekim dijelovima Zagorja opet bilo tuče.



NAjčitanije