Kolar o Razvojnom sporazumu Sjever: 'Bit ćemo lokomotiva koja će vući ministarstva da u što kraćem roku krenemo s provedbom projekata koji su spremni'

Na konferenciji za medije u Poslovno – tehnološkom inkubatoru u Krapini predstavljen je danas Razvojni sporazum Sjever, kojega je krapinsko – zagorski župan Željko Kolar potpisao jučer u Varaždinu sa županima Varaždinske, Međimurske, Bjelovarsko – bilogorske i Koprivničko – križevačke županije te resornim ministrima.

Obzirom da je Vlada napravila program razvojnog sporazuma za Slavoniju, Baranju i Srijem, kojega smo mi podržali, skrenuli smo pozornost da ravnomjerni regionalni razvoj mora biti dostupan svima. Inicijativa sporazuma krenula je iz naše županije, prvo smo okupili Varaždinsku i Međimursku, a potom i Bjelovarsko – bilogorsku i Koprivničko – križevačku. Vlada je to prihvatila kao ideju, no osim naših sastanaka koje smo imali s našim razvojnim agencijama i pročelnicima vezanima uz tu tematiku, od Vlade nije bilo nikakvih konkretnih povratnih informacija. Prvo pismo namjere potpisali smo 2017., a onda drugo 4.1.2021. i tada se tek krenule aktivnosti usuglašavanja projekata prioriteta za razvojni sporazum – pojasnio je župan Željko Kolar, istaknuvši kako je Razvojni sporazum 'težak' preko 15 milijardi kuna.

Od toga je 6 milijardi za 30 strateških projekata, 9 milijardi i 166 milijuna kuna za 6 infrastrukturnih projekata, 65.5 milijuna kuna za projektiranje. Dogovoreno je da svaka županija ima 5 strateških projekata (plus 1 rezervni) te jedan infrastrukturni koji je vezan samo na županiju te jedan ili dva koji su vezani za druge županije.

Što se tiče Krapinsko – zagorske županije, strateški projekti su Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske toplice kao Nacionalni centar za liječenje srca i mozga (380 milijuna kuna), Znanstveno – edukativno – zabavni centar (126 milijuna kuna), Specijalna bolnica Stubičke toplice ( 171 milijun kuna), Bajeri (56 milijuna kuna), Crka kraljica (63.5 milijuna kuna) i kao rezervni projekt Centar za odgoj i obrazovanje u Krapinskim Toplicama gdje bi se gradila nova škola za djecu s posebnim potrebama (70 milijuna kuna), što je ukupno 873 milijuna kuna investicija. U dijelu infrastrukturnih 6 projekata, 3 se odnose na Krapinsko – zagorsku županiju. Jedan je tzv. zagorska brza cesta, vrijednosti 2 milijarde 373 milijuna kuna, to je Lepoglavska spojnica koja je u ovaj Razvojni sporazum ušla s milijardu i pol milijuna kuna, i završetak brze ceste Zlatar Bistrica – Marija Bistrica sa spojem na Popovec i Breznički Hum vrijedan milijardu i 600 milijuna.

- To je ukupno 5 milijardi i 473 milijuna kuna. I imamo još jedan dio koji nije direktno vezan za Sporazum, a to je popis projekata za koje se traži financiranje projektno – tehničke dokumentacije. Tu nam je odobreno 12 milijuna kuna i to za Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice za izvedbeni projekt 2,5 milijuna kuna, za Stubičke Toplice za izvedbeni projekt 600 tisuća kuna, 2 milijuna kuna za Bedekovčanska jezera, za digitalni inovativni centar milijun kuna, izgradnju zgrade sjedišta Zavoda za hitnu medicinu 800 tisuća kuna, isto tako za Centar za palijativnu skrb 800 tisuća kuna, 2 milijuna za izgradnju novog objekta Centar za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice koji smo naveli kao strateški projekt. Tu je i mreža biciklističkih staza KZŽ od 1,5 milijuna kuna, jednosmjenska nastava u osnovnim školama 600 tisuća kuna i Šemničke toplice 200 tisuća kuna. Govorimo o projektnoj dokumentaciji i tu je ukupni iznos 12 milijuna kuna – rekao je župan, ističući ogromnu vrijednost tih projekata, ne samo u ukupnom iznosu što se tiče novaca, nego u onome što će oni značiti nakon provedbe za kvalitetu života ljudi na području naše županije.

-Izuzetno mi je drago što je Vlada prepoznala našu inicijativu i što je potpisala s nama ovaj Razvojni sporazum. Na njega smo čekali preko četiri godine i nadam se da ćemo biti puno uspješniji u samoj provedbi. Ovo je početak jednog dugačkog puta koji je vrlo izazovan i nikad veća prilika za nas da napravimo jedan veliki iskorak. Mi smo za to spremni, za većinu ovih naših projekata imamo gotovu dokumentaciju, izdane dozvole i praktički smo spremni već sljedeće godine krenuti u realizaciju. S druge strane, imamo pripremljene naše operativne stručne timove koji su točno podijeljeni po svakom projektu, naša Zagorska razvojna agenecija će kooridnirati tu pruiču, a Vlatka Mlakar je zadužena ispred Županije za provedbu kompletnog Razvojnog sporazuma za Sjever Hrvatske –istaknuo je Kolar, zahvalivši ZARA – i, pročelnicima i pročelnicama koji su sudjelovali u pripremi i koordinirali rad i Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova i svih razvojnih agencija ostalih županija koje su potpisnici sporazuma.
- S obzirom da je prvobitna ideja krenula od nas, mi smo zapravo čitav taj proces čitavo vrijeme koordinirali i doveli ga do jučerašnjeg potpisivanja – naglasio je Kolar, dodajući da ih čeka ogroman posao, ali su spremni. - Bit ćemo lokomotiva koja će vući ministarstva da u što kraćem mogućem roku krenemo s provedbom onih projekata koji su spremni, da u što realnijem roku isplaniramo sve ono što smo si zadali za cilj i da zajedno kroz Mehanizam za oporavak i otpornost i kroz novu financijsku omotnicu, kroz ITU mehanizme grada Zagreba i grada Krapine, kroz državni proračun i kroz naša vlastita sredstva, što prije realiziramo što veći broj projekata kroz Razvojni sporazum – napomenuo je Kolar.

Neki projekti kao Lepoglavska spojnica će biti projekti koji će se protezati kroz dva ciklusa novih financijskih omotnica, jer u ovom Razvojnom sporazumu je predviđena milijarda i 500 milijuna, a ukupna vrijednost Lepoglavske spojnice je 4,4 milijarde. Lepoglavska spojnica je 92 km pruge od toga23,92 km nove pruge koja prolazi kroz područje KZŽ. - Dobivamo sasvim jedan novi željeznički pravac, Bedekovčina, Peršaves, Lepoglava, s time da treba napomenuti da smo paralelno pregovarajući o Lepoglavskoj spojnici razgovarali o elektrifikaciji pruge do Krapine i graničnog prijelaza i modernizaciji pruge koja ide i do Gornje Stubice, preko Bedekovčine, Konjščine prema Varaždinu. - Jučer je bio jako dobar dan za nas, kroz Plan razvoja već smo definirali sve ove projekte i na svima nama je sada da napravimo svoj maksimum da te projekte realiziramo zaključio je Kolar.

Vlatka Mlakar, pročelnica Upravnog odjela za javnu nabavu i EU fondove rekla je da su ciljevi jačanje konkurentnosti, uravnoteženje regionalnog razvoja te smanjenje siromaštva i povećanje standarda područne odnosno regionalne samouprave. - Pokazatelji uspješnosti koje ćemo pratiti kroz provedbu sporazuma su povećanje broja zaposlenih, rast indeksa regionalne konkurentnosti, rast bruto domaćih izdataka za istraživanje i razvoj, rast izravnih stranih ulaganja i rast BDP – a. Bitno je napomenuti da se realizacija ovih projekata namjerava izvršiti do kraja aktualnog financijskog razdoblja, 2027. – rekla je Mlakar. Dodala je da se tijek provedbe Razvojno sporazuma može zbog nekih novonastalih uvjeta i mijenjati i moguće je sklapati dodatke ugovora. - Mi smo bili u obavezi prilikom same izrade Razvojnog sporazuma usuglašavati osim razvojnih prioriteta i moguće izvore financiranja. Zato postoji ovih 8 resornih ministarstava koji su svojim potpisom potvrdili da smo zajednički našli moguće izvore financiranja i da se ti razvojni projekti uklapaju u strateške dokumente. Određene su samim dokumentom i obaveze potpisnika ovog sporazuma, a to je da moramo biti proaktivni i otvoreni u izvršavanju zadataka, i svako tromjesečje moramo pratiti realizaciju i o tome izvještavati resorno ministarstvo. Moramo izraditi detaljan vremenski plan jer je vrlo teško upravljati tako velikim projektima, za to je osim administrativnih i operativnih kapaciteta koje KZŽ ima, potrebno imati i odgovarajuće fiskalne kapacitete - rekla je Mlakar.

Župan je dodao da će tražiti da se u Razvojni sporazum uvrsti obrazac vremenskog plana provedbe razvojnog sporazuma, jer toga nema. - Bez toga mi ne možemo niti provoditi one obaveze koje mi imamo, a to je da kvartalno izvještavmo o provedbi Razvojnog sporazuma za svaki od ovih projekata nadležna ministarstva. To ćemo napraviti na prvoj koordinaciji, a ja sam već ministricu Tramišak o tome i obavijestio. Smatram da je ta stvar ključna – rekao je Kolar te dodao da, kako će svaka tri mjeseca informirati nadležna ministarstva oko aktivnosti, tako će informirati i javnost KZŽ. - Jer previše smo u ovo uložili znanja, truda, novaca i želje i energije da bi to ostalo nedorečeno ili nedovršeno. Hvala premijeru Plenkoviću i Vladi RH, ministrici Tramišak i njezinom timu i svim ministrima koji su potpisali Razvojni sporazum što su prepoznali da je potreban ravnomjeran regionalni razvoj svih županija u RH, što smo uspjeli uskladiti strateške projkte i odlučili da ćemo ih zajedno realizirati.Na toj osnovi i takvom pristupu se gradi bolja budućnost – istaknuo je župan Kolar.

O planu industrijske tranzicije regije Sjever govorila je direktorica Poduzetničkog centra Helena Matuša, koja je rekla kako su u tom planu sadržane konkretne mjere i ciljevi te natječaji na koje će se gospodarstvenici na području Sjevera moći javljati i koristiti financijska sredstva. – Krapinsko – zagorska županija se opredijelila da će intenzivirati aktivnosti i potporu gospodarstvu u sektorima zelenog rasta, zdravstvene industrije, pametne industrije i uslužnog sektora visoke dodatne vrijednosti. Ono što se konkretno definira planom za industrijsku tranziciju, a što bi moglo biti zanimljivo gospodarstvenicima s područja naše županije, su četiri poznata natječaja koja bi trebala biti raspisana tijekom iduće godine. Prvi javni poziv koji se očekuje je za partnerstva za inovacije u okviru regionalnih lanca vrijednosti, gdje je na raspolaganju 75 milijuna eura za gospodarstvenike iz regije sjever, radi se o projektima istraživanja i razvoja, program za ulaganje u istraživačku infrastrukturu. 18 milijuna eura je planirano za podršku start – upovima, malim i srednjim poduzetnicima, prilagodbe za tehnološke promjene i digitalnu i zelenu tranziciju. Planirano je 4 milijuna eura kako bi se razvile potrebne vještine radne snage upravo za potpore za usavršavanje za djelatnike. Zadnji natječaj planiran je u visini od 2 milijuna eura, bit će to poziv za podršku inovacijskim klasterima, umrežavanje dionika za izgradnju ili nadogradnju inovacijskih klastera. Ove aktivnosti koje su kombinirane i sa drugim natječajima iz drugih programa Europske unije, a fokusirani su na regiju sjever, omogućuju našem gospodarskom sektoru da brže pokrene svoj investicijski ciklus i stvori kvalitetnu radnju snagu – rekla je Matuša.

Na novinarsko pitanje zašto se odustalo od pruge koja bi povezivala Krapinu i Novi Golubovec, župan Kolar rekao je kako je pruga bila preskupa i studije izvodljivosti nisu mogle izračunati opravdanost te pruge. No, kako će se, prije gradnje lepoglavske spojnice, elektrificirati pruga prema Krapini. Također, na naše pitanje zbog čega nema nikakvog vremenskog okvira za realizaciju ovog potpisanog sporazuma, župan Kolar rekao je kako su Vlada i nadležna ministarstva stali iza svih povih projekata, koji su sada postali ne samo regionalni, nego i nacionalni. – Definiran je okvir unutar kojeg bi se to trebalo realizirati, iz kojih se sve izvora mogu projekti financirati, kao i da ćemo zajednički tražiti rješenja. vlada ima sliku svih strateških projekata u Hrvatskoj, po županijama, i zna na koji način pregovarati s Europskom komisijom da bi osigurala ta sredstva za provedbu. Vjerujem da je razlog toga što nije stavljen obrazac vremenskog plana činjenica da Vlada još nije potpisala sporazum s Europskom komisijom za novu financijsku omotnicu te da će se nakon toga posložiti i taj vremenski obrazac – rekao je Kolar te dodao kako je nadležna. ministrica poslije nove godine najavila sastanak radne skupine, na kojem će se krenuti s planom za ove projekte za koje su osigurana sredstva za projektiranje.