Lobi iz Zagreba koči zagorsko Veleučilište
Iako je od potpisivanja ugovora o osnivanju prošlo dvije i pol godine, krapinsko Veleučilište još nije dobilo potrebne d
- Nadležni u Zagrebu stalno traže neke nove dokumente i uvijek nađu neku sitnicu formalne naravi i vraćaju nas na početak - požalio se ravnatelj Veleučilišta dr Nenad Sikirica.
Iako je otklonjen osnovni prigovor iz Zagreba i Krapinsko-zagorska županija će postati osnivačem Veleučilišta u većem udijelu, od zahtjeva koji i dalje stižu u Krapinu Zagorci se “hvataju za glavu”.
Preniske školarine od “samo 13.500 kuna” jedan je od prigovora Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu i Savjeta za financije.
Također, na teret im se stavlja i činjenica da trećina profesora nije zaposlena, kao i to da samo za troškove najma i održavanja prostorija za šest godina trebaju 270 tisuća kuna, što je u odnosu na zagrebačke fakultete nezamislivo malo, tako da im se zamjera i nesrazmjer u troškovima.
- Ne želim vjerovati da je tako, ali vjerojatno postoje interesne skupine, odnosno lobiji iz Zagreba, kojima ne odgovara da 180 zagorskih studenata ostane u svom kraju - govori Sikirica.
Mjerodavni smatraju da bi profesorske satnice trebale biti više od predviđenih 560 kuna bruto po satu, što izaziva nevjericu kod većine Zagoraca. Visoko obrazovnog kadra u Krapinsko-zagorskoj županiji tek je 1,5 posto, daleko ispod europskog prosjeka, što se kosi i sa strateškim ciljem Vlade da do 2011. godine u Hrvatskoj bude 18 posto ljudi s visokom stručnom spremom.
Zagorje jedina regija bez visokoškolske ustanove iako postoji interes studenata
Krapinsko-zagorska županija jedina je u Hrvatskoj koja nema visokoškolsku ustanovu. Iak postoji veliki interes studenata da se školuje upravo u Zagorju, te na taj način smanji velike troškove studiranja. Prema provedenim anketama interes potencijalnih studenata postoji i u drugim županijama, budući da bi se predavanja održavala i u poslijepodnevnim i večernjim satima, kako bi bila pristupačna i zaposlenima. Oko 40 posto studenata na krapinskom Veleučilištu trebali bi biti stupendisti, koje će financirati Grad Krapina, neke općine i poduzeća.
Osnivači i lokalni poduzetnici
Pored Županije, osnivači Veleučilišta su Grad Krapina, općine Đurmanec, Petrovsko i Radoboj, Pučko otvoreno učilište Krapina, te poduzeća Presečki grupa, Omco, Kotka, Pekom-Krakom i Strahinčica, koji su kao osnivački udio uložili po 35 tisuća kuna. Prostorije Veleučilišta nalaze se na prvom katu zgrade krapinske Festivalske dvorane.
Izvor: Jutarnji.hr
