MAGDALENA - 20 godina klinike koja godišnje direktno spasi preko sto zagorskih života

U kolovozu ove godine Klinika za kardiovaskularne bolesti 'Magdalena' u Krapinskim Toplicama proslavit će dvadeset godina kako je počela s radom. Osnovana je godinu dana ranije, u rujnu 1996. godine, kao prva privatna bolnica u Hrvatskoj, a 2011. godine postala je Klinika za kardiovaskularne bolesti Medicinskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Već nakon prvih nekoliko godina, najviše zbog vrhunskog liječničkog kadra, ali i zbog svog specifičnog, profesionalnog pristupa pacijentima, Magdalena je došla na glas kao jedna od najboljih bolnica za kardiovaskularne bolesti ne samo u Hrvatskoj, već i u ovom dijelu Europe.

Njen današnji ravnatelj, prof.dr.sc. Mihajlo Šesto, koji je područje invazivne kardiologije specijalizirao u Klinici Kerckoff u Bad Nauheimu u Njemačkoj, od kraja sedamdesetih do sredine devedesetih godina prošlog stoljeća postao je jedan od vodećih hrvatskih kardiokirurga, koji je u KBC Zagreb izvršio mnogo 'povijesnih', prvih u Hrvatskoj invazivnih zahvata u kardiologiji. Upravo zbog toga je Šesto i bio neizostavno ime u osnivanju i stvaranju kardiovaskularne bolnice koja je imala intenciju postati vrhunskom klinikom, tako da je on bio jedan od njenih suosnivača.

-Osnovna ideja je bila staviti liječničke struke koje se bave srcem, dakle, kardiologiju i kardiokirurgiju, pod jedan krov, u jednu organiziranu ustanovu, koja bi se bavila pacijentima od početne dijagnostike do krajnjeg završetka liječenja. U kardiologiji se, naravno, neka rješenja imaju vremena napraviti, a nekad se trebaju instantno odraditi, u vrlo brzim reakcijama. I tu efikasnost ovakvog centra, u kojem je i arhitektonski sve prilagođeno da su kardiokirurgija, vaskularna kirurgija, kardiologija i anesteziologija povezane oko pacijenta i uvijek dostupne, najviše dolazi do izražaja – ispričao nam je ravnatelj Šesto osnovnu zamisao, koja se na koncu, osnivanjem Magdalene, i provela u djelo.

I država je ubrzo shvatila značaj i važnost ovakvog centra, Magdalena je sklopila i ugovor s HZZO-om, a prije šest godina postala je klinika i nastavna baza osječkog  Medicinskog fakulteta, obzirom da imaju dovoljan broj akademskog i nastavnog kadra, koji mogu vršiti dodiplomsku i postdiplomsku edukaciju liječnika, medicinskih sestara i fizioterapeuta. Trenutno Klinika Magdalena zapošljava 220 djelatnika, od čega je samo specijalista kardiologa i kardiokirurga oko dvadesetak. -Mi imamo taman toliko kadra koliko nam treba. Dakako, posao vodimo racionalno, ali uspješno smo se prilagodili da pružimo kvalitetnu zdravstvenu uslugu onom volumenu pacijenata kojeg imamo ugovorenog s HZZO-om. No, naši kapaciteti su i veći, stoga se trudimo privući i osiguravajuće kuće iz inozemstva te tako povećati broj stranih pacijenata – kaže Šesto.

Magdalena je svojevremeno postala i prva zdravstvena ustanova koja je krenula u ISO standardizaciju, a nakon toga je dobila i specijalnu ISO certifikaciju za zdravstvo.

-Nakon ISO standardizacije, htjeli smo imati i internacionalnu akreditaciju i certifikaciju, za što smo angažirali poznatu kanadsku kuću Canada Accreditation International i od zlatnog, platinastog i dijamantnog, prije tri godine smo postigli platinasti standard, a u re-certifikaciji, upravo prije mjesec dana, postigli smo i dijamantni, najviši standard. Jedina smo zdravstvena ustanova u hrvatskoj koja ima internacionalnu akreditaciju. To je jedan dobar i precizan alat i za samu kontrolu posla unutar ustanove, a s druge strane je to jedan dokaz i referenca za potencijalne partnere u poslovanju. Bilo u smislu vanjskih osiguravajućih kuća, s kojima potencijalno možete sklapati ugovore za pacijente iz drugih zemalja, ali i za same strane i domaće pacijente, kojima je to određena potvrda sigurnosti i kvalitete – ispričao nam je prof. Šesto.

A da su se mnogi pacijenti i sami uvjerili u kvalitetu Magdalene, svjedoči i činjenica da je u njoj tijekom 2016. godine stacionarno hospitalizirano više od 6,5 tisuća pacijenata, a kroz ambulante, dnevne bolnice i pozivni centar obrađeno je još 12 tisuća pacijenata. Samo tijekom prošle godine u Magdaleni je izvršeno preko 700 kardiokirurških i vaskularnih operacija (na 'otvorenom srcu') i gotovo 4000 raznih drugih intervencijskih i/ili dijagnostičkih zahvata. Ono što je za Zagorje posebno bitno je činjenica kako je Magdalena uključena u Hrvatsku mrežu urgentne perkutane koronarne intervencije, odnosno 24 sata dnevno zbrinjava 'hitne bolesnike' s područja Krapinsko-zagorske županije s akutnim infarktom miokarda, a na taj način su samo u proteklih pet godina u Magdaleni direktno spasili 633 zagorska života.

Osim toga, Zagorci su, nakon Zagrepčana, drugi najveći korisnici usluga Magdalene. Čak tisuću pacijenata iz Krapinsko-zagorske županije svake godine bude hospitalizirano, a njih više od 3,5 tisuća godišnje prođe kroz ambulantu i dnevnu bolnicu. Činjenica da su samo 2 do 3 posto od ukupnog broja pacijenata Magdalene privatni korisnici, odnosno, oni koji si sami plaćaju uslugu, dok su svi ostali na teret HZZO-a ili koje druge osiguravajuće kuće, još više daje na vrijednosti ove 'zagorske klinike', koja vrhunsku i skupu medicinsku uslugu čini dostupnom svima. Također, treba naglasiti da o listama čekanja u Magdaleni posebno vode računa, obzirom da kod kardiovaskularnih bolesti prioritet ovisi o procjeni liječnika.

-Liste čekanja postoje svugdje i ja ne znam kakve su u drugim ustanovama na području Hrvatske. No, mi imamo više listi čekanja. Imamo urgente pacijente, koji se rješavaju odmah i za njih ne postoje nikakve liste čekanja. Onda postoji 'hitnija lista', to su oni pacijenti, koji prema svome nalazu i kliničkoj situaciji mogu jedno vrijeme pričekati. I onda imamo pacijente koji su na trećoj listi, tzv. 'hladni pacijenti', kojima stanje nije takvo da im je potrebno hitno rješenje. Na takve 'hladne' kirurške zahvate se čeka i do godinu dana. Na kardiološke 'hladne' zahvate se čeka do tri, četiri mjeseca. Hitniji bolesnici se rješavaju unutar mjesec, dva, a urgentni, ponavljam, oni se rješavaju odmah – kaže prof. Mihajlo Šesto, ravnatelj klinike koja je mnogim zagorskim pacijentima nerijetko 'spas u zadnji čas'.

______________________________________

Od ukupno 220 zaposlenika, 152 su iz Hrvatskog zagorja

Osim što je Zagorcima važna kao zdravstvena ustanova, Magdalena je i jedan od većih privatnih poslodavaca u Zagorju. Samo tijekom 2016. godine, za zaposlenike s područja Krapinsko-zagorske županije, Magdalena je uplatila gotovo 6,2 milijuna kuna poreza i doprinosa. Naime, od sveukupno 220 zaposlenih, njih 152 je s područja KZŽ, najviše iz Krapinskih Toplica, njih 43, zatim Pregrade iz koje dolaze 22 zaposlena, a slijede Krapina s 18, Hum na Sutli sa 17, Veliko Trgovišće s 10, Zabok s 8, itd. Među samim specijalistima, kardiolozima i kardiokirurzima Magdalene, samo je jedan Zagorec, i to je četerdesetogodišnji kirurg, Zabočanin, Krešimir Šoštar. No, ono što također nije naodmet naglasiti je i činjenica da je predsjednik Upravnog vijeća Magdalene poznati zagorski kardiolog, bivši dugogodišnji ravnatelj Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, primarius Marcel Majsec, koji je i jedan od najzaslužnijih što je Magdalena otvorena baš u Krapinskim Toplicama.

______________________________________ 

Prvi telemedicinski centar u Hrvatskoj

Još jedna od posebnosti Klinike Magdalena je i prvi telemedicinski centar u Hrvatskoj, tzv. Call centar, koji je pacijentima na raspolaganju 24 sata dnevno kroz 365 dana u godini.

-Pozivni centar pokriva naše osiguranike, koji su operirani ili dobili koronarne bypass-e ili koji su imali ritmološke zahvate. Dakle, tijekom četiri mjeseca nakon zahvata, pacijenti mogu na trošak HZZO-a dobiti uređaje, male aparate sa SIM-karticom i 3G mrežom, povezane s našim Pozivnim centrom i oni direktno ovdje u našu centralu šalju pacijentov EKG, a potom slijedi i telefonski poziv, ukoliko je potrebno – ispričao nam je ravnatelj Šesto. Kako su nam pojasnile djelatnice Magdaleninog Call centra, ovi telemedicinski uređaji ne rade po principu holtera, koji snima sve aktivnosti tijekom 24 sata, već pacijent to šalje redovito, prema dogovoru sa svojim kardiologom ili kad osjeti tegobu, ili prema kojoj drugoj potrebi, priključi na sebe uređaj i pritisne jedini gumb koji na njemu postoji. Uređaj tada napravi EKG na pacijentu i automatski ga šalje u Call centar, a nalazi se mogu slati i na više adresa, recimo, skrbniku ili drugoj bliskoj osobi pacijenta.

-S druge strane, takve aparate sad imaju i liječnici opće prakse s područja Zagrebačke županije, tako da nam mogu iz svoje ordinacije poslat EKG svakog pacijenta, koji je tamo došao. Taj EKG se može odmah očitati i liječnik opće prakse preko Call centra ima kontakt s kardiologom u smislu međuliječničkog savjeta. Mi smo taj projekt prezentirali i Krapinsko-zagorskoj županiji i to je sad u fazi odlučivanja, jer voljeli bismo da sve ordinacije u Krapinsko-zagorskoj županiji budu opskrbljene takvim aparatićima, koji nisu ni veliki, ni skupi – rekao je ravnatelj Šesto.