„Cijeli sutlanski kraj počeo je lagano odumirati otkad pruga više nije u funkciji“

Obnova ove pruge aktualizirana je unazad par godina, a načelnik Kumrovca Robert Šplajt ne skriva razočaranje jer program njene revitalizacije nije uvršten u „Projekt Sjever“ koji je potpisala Vlada Republike Hrvatske s pet sjevernih županija. – Teška je to tema, imam osjećaj da je cijeli sutlanski kraj počeo lagano odumirati otkad ta pruga više nije u funkciji. Ona je bila direktna poveznica s Gradom Zagrebom i okolicom, a naši ljudi su tradicionalno odlazili u Zagreb, ne samo na posao, već su se djeca tamo i školovala. Taj je vlak svakodnevno bio poveznica s glavnim gradom, a njime je u Kumrovec stizalo i mnoštvo turista – sjetno se Šplajt prisjetio kumrovečke pruge kojom vlakovi ne prometuju već više od dvadeset godina.

Problem revitalizacije pruge predstavlja smještaj pruge tik uz državnu granicu, koja na nekim dijelovima i prelazi na teritorij Republike Slovenije. – Problem je uvijek ta šengenska zona, jer su se naši političari uvijek vadili na to, da je, pošto pruga ide uz državnu granicu, najveći problem nedostatak dogovora sa slovenskom vladom. Kada bi se Schengen preselio na istočni dio hrvatske granice, tu ne bi više bilo nekih problema da se ta pruga stavi u funkciju. Mogu reći da je Schengen uvijek neki izgovor i da nismo imali dovoljno jaku političku podršku da bi ta pruga dosad uopće došla u fazu projektiranja i mogućnosti javljanja na EU fondove, pošto znamo da su i sve slovenske općine uz Sutlu, koje su bile direktno povezane tom prugom, zainteresirane da se ta pruga revitalizira, pogotovo jedna od razvijenijih općina, ne samo u Sloveniji, već i u Europi, općina Podčetrtek. Nama načelnicima i gradonačelnicima žao je što revitalizacija kumrovečke pruge nije ušla u projekt Sjever, koji su pet župana potpisali s hrvatskom Vladom – razočaran je kumrovečki načelnik.

Prema troškovniku za dionicu pruge do Kumrovca troškovi obnove procijenjeni su na 150 milijuna kuna:
– Nisu to neki veliki novci za hrvatsku Vladu, pogotovo jer bi se to sve financiralo iz EU fondova. Šteta što to nije prepoznato kao strateški projekt kojim bi sutlanski kraj dobio poticaj za dalji razvoj i ostanak stanovništva na ovom području te doseljavanje novih obitelji. Ova pruga bila bi od velikog gospodarskog značenja za ovaj kraj, pošto je ona bila direktna poveznica i s predionicom u Klanjcu, a i talijanska tvrtka Alba sa sjedištem u Kumrovcu puno bi više uložila u svoj razvoj da je ta pruga u funkciji. Znamo da je cestovni prijevoz jako skup i kompliciran pa upravo iz tog razloga Europska unija potiče razvoj željezničkog prometa – rekao je Šplajt.
„Nadamo se da će se „Schengen“ pomaknuti ove godine i da ćemo prugu opet staviti u funkciju“
Na temu revitalizacije „Kumrovečke pruge“ proteklih je godina održano više sastanaka, a ideja o njenom ponovnom pokretanju ujedinila je sve načelnike općina i gradova uz Sutlu. – Svi kolege iz općina i gradova Krapinsko-zagorske županije koje ta pruga povezuje, kao i iz Zagrebačke županije skroz do Brdovca i Savskog Marofa, već smo imali puno sastanaka s predstavnicima Hrvatskih željeznica i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Vlada je 2019. godine u Krapini stavila u svoj plan i revitalizaciju te pruge i nadamo se da ćemo sad, kad se Schengen pomakne, a trebalo bi to biti ove godine, uspjeti tu priču aktivnije pokrenuti i da ćemo sa Slovencima naći zajednički jezik te staviti prugu opet u funkciju – u optimističnom tonu zaključuje kumrovečki načelnik.