Dva česta simptoma depresije i anksioznosti o kojima se rijetko govori

Ako imate osjećaj da je situacija koju nam je donijela pandemija koronavirusa utjecala na vaše mentalno zdravlje, morate znati da niste jedini.

Lockdown i zabrane, “novo normalno” te strah od neizvjesne budućnosti samo su neki od razloga zbog kojih se jednostavno ne osjećamo kao prije. Bez obzira na to jeste li ikad prije imali problema kad je u pitanju mentalno zdravlje, zasigurno ste u posljednjih 12 mjeseci osjetili česte promjene raspoloženja, nemogućnost koncentracije, mentalnu maglicu, kronični umor te osjećaj tupila. Mnogi su se ljudi u ovih 12 mjeseci po prvi puta susreli s problemima poput anksioznosti te depresije.

No velik broj osoba toga nije ni svjestan. No osim navedenih i već poznatih simptoma poput bespomoćnosti, nemogućnosti fokusiranja te promjena raspoloženja, postoje i dva manje poznata simptoma s kojima su se mnogi od nas susreli, a za koje većina ne zna. Radi se o depersonalizaciji i derealizaciji, koji spadaju u disocijativne poremećaje zbog kojih se osoba osjeća nesigurno u vlastitu stvarnost i svijet oko sebe.

Što su depersonalizacija i derealizacija?

Depersonalizacija je osjećaj odsječenosti od sebe samoga, a osoba koja pati od ovog poremećaja često se osjeća kao da je vanjski promatrač svog života te samoga sebe doživljava nestvarnim.
Derealizacija je osjećaj odsječenosti od svijeta koji se osobi koja od ovog poremećaja pati čini nestvarnim i poput sna.
Iako se ovakvi simptomi mogu činiti čudnima i strašnima, oni su zapravo poprilično česti, osobito kod osoba koje otprije imaju problema s mentalnim zdravljem. Njihovo trajanje je različito kod različitih ljudi, a mogu trajati satima, tjednima pa čak i mjesecima. Iako se depersonalizacija i derealizacija javljaju kod osoba koje se bore s anksioznošću, depresijom, opsesivno kompulzivnim poremećajem, PTSP-om, mogu se javiti i kao dio disocijativnog poremećaja te disocijacije.
Razlika između disocijativnog poremećaja i disocijacije je u učestalosti epizoda. Kod disocijativnog poremećaja one se javljaju redovno i traju dugo, a najčešće počinu još u ranom djetinjstvu. Kod disocijacije te su epizode rjeđe i uglavnom se javljaju kao odgovor na stresnu situaciju ili traumu. S obzirom na to da su posljedice pandemije velike, jasne i snažne, nije čudno što proživljavamo disocijaciju, odnosno depersonalizaciju i derealizaciju i što se osjećamo kao stranci u vlastitom umu i svijetu koji nas okružuje.

Što učiniti ako patite od disocijacije?

Ako se u posljednje vrijeme osjećate kao stranac u svijetu i vlastitom životu, znajte da postoje načini i metode kojima ćete se vratiti u vlastitu normalnost. Evo što preporučuju stručne osobe:
• Usredotočenost na sadašnji trenutak
Ako osjetite kao da se odmičete od vlastite stvarnosti, postoje jednostavni način na koji se možete vratiti sebi. Slušajte zvukove oko sebe, radite nešto kreativno poput kuhanja, dekoriranja ili plesanja tako da ste usredotočeni na ono što radite, dišite duboko i usredotočite se na svijet oko sebe.
• Briga o sebi
Briga o sebi je vrlo bitna u trenucima kad se osjećate strano sebi samima. U tim trenucima radite ono što volite, trenirajte, plešite, uživajte u umirujućoj kupki, družite se s dragim ljudima i ne zaboravite odmoriti, jesti zdravo te se naspavati.
• Zapisivanje misli
Ako je vaše odvajanje od sebe samih i realnosti uzrok tragičnog događaja i stresa, najbolje bi bilo zapisivati misli te riječima razložiti sve ono što se dogodilo i što zbog tog događaja osjećate. To će vam pomoći u shvaćanju sebe samih te vraćanju sebi i (vlastitom) svijetu.
• Razgovor sa stručnom osobom
Ako su vaše epizode česte, dugo i suviše iscrpljujuće, obratite se stručnoj osobi. Disocijacija se uglavnom ne liječi lijekovima, nego psihoterapijom. “Učinkovite su psihodinamska psihoterapija, bihevioralna terapija i hipnoza, ali se za sve ljude s poremećajem depersonalizacije nije pokazao uspješnim nijedan tip liječenja. Nekim ljudima pomažu sredstva za smirivanje i protiv depresije. Depersonalizacija je često povezana ili ubrzana drugim duševnim poremećajima, koje će trebati liječiti. Bilo kakvi stresovi povezani s početkom (napadajem) poremećaja depersonalizacije moraju se također uzeti u obzir”, stoji na web-stranici MSD Hrvatska, prenosi ljepotaizdravlje.hr.