Kako nastaje potres ?

Je li vam se ikada zaljuljalo tlo pod nogama, a da to nije bilo zbog zaljubljenosti? Ako jest, onda ste zasigurno doživjeli potres, piše eduvizija.hr.

Tijekom povijesti, u raznim kulturama postojala su razna objašnjenja kako potres nastaje. Afrički stanovnici vjerovali su da je posljedica kihanja ili češanja velikog diva na čijoj glavi se nalazi zemlja. U Mongoliji do njega dolazi ukoliko se žaba koja drži svijet na glavi pomakne. Stari su ga Hinudsi objašnjavali umorom jednog od osam slonova koji nose svijet, a stanovnici Sibira vjerovali su da do njega dolazi kada se psi prepuni buha koji vuku zemlju odluče počešati.

Iako su takve slike starim narodima davale objašnjenja, mi danas znamo da su stvari sasvim drugačije. Potres je tako u većini slučajeva normalna pojava koja se najčešće manifestira kao pomicanje ili podrhtavanje tla, ali ponekad može dovesti i do pucanja Zemljine kore. Potres najčešće nastaje uslijed pomicanja odnosno sudaranja zemljinih tektonskih ploča, što je potaknuto velikim količinama energije koje oslobađa Zemlja. Ponekad može nastati i iz drugih razloga, primjerice zbog aktiviranja vulkana, pada meteorita ili određenih ljudskih djelovanja.

Kod pojave potresa možemo razlikovati žarište (mjesto u unutrašnjosti Zemlje gdje se oslobađa energija), hipocentar (centar žarišta i točka u kojoj potres počinje) te epicentar (točka na površini Zemlje gdje se potres manifestira). Jačina potresa naravno ovisi o nekoliko različitih faktora, a među najvažnije svakako ulaze količina energije koju Zemlja ispusti te udaljenost središta potresa od same Zemljine kore.

Potres se širi u takozvanim seizmičkim valovima, a njegovu jačinu mjerimo seizmometrom ili seizmografom. Prvi instrument za opažanje potresa napravio je kineski znanstvenik Zhang Heng još u 1. st. (oko 132. godine), dok je Talijan Luigi Palmieri 1885. godine konstruirao prvi elektromagnetski seizmometar. Za određivanje razorne snage potresa koriste se dvije ljestvice: Mercalli-Cancani-Siebergova i Richterova ljestvica. Richterova ljestvica pomoću 9 stupnjeva određuje količinu energije koju oslobađa Zemlja, dok Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica mjeri razornost potresa i ima 12 stupnjeva. Znanost koja se bavi proučavanjem potresa zove se seizmologija.