[NJIHOV JE DAN] Glazbenici, svirači i pjevači danas slave svoju zaštitnicu
Katolici danas slave blagdan svete Cecilije.
No, na današnji dan ne spominju je samo katolici nego i glazbenici te pjesnici širom svijeta.
Tko je, zapravo, sveta Cecilija i kako je postala zaštitnica ne samo crkvene glazbe i crkvenih glazbenika nego glazbe i glazbenika uopće, ali i skladatelja, pjevača, zborova, graditelja glazbala, svirača na lutnji, pjesnika, mučenika, slabovidnih osoba te brojnih biskupija, naselja, glazbenih učilišta i udruga, festivala, zborova i orkestara, župa, crkava i kapela diljem svijeta?
Prema predaji, Cecilija je rođena u Rimu u drugom stoljeću u patricijskoj obitelji. Odgojena je kao kršćanka te je svaki dan išla na misu, koje je u katakombama služio tadašnji papa Urban. Osuđena je na smrt između 176. i 180. godine, u vrijeme cara Marka Aurelija. Krvnik joj ni nakon tri pokušaja nije uspio odrubiti glavu. Budući da zakon nije dopuštao i četvrti pokušaj, Cecilija je ostala na životu još tri dana. Prije smrti sav svoj imetak razdijelila je siromasima, a kuću Crkvi. Pokopana je u Kalistovim katakombama, na počasnom mjestu, uz Kriptu papa upravo na mjestu gdje je za života svaki dan dolazila na misu.
Uz život svete Cecilije vezano je nekoliko legendi koje ju povezuju s glazbom. Smatralo se da je Cecilija za svog života bila tako bliska nebu da je mogla čuti anđeosko pjevanje. Govorilo se također da je prekrasno pjevala te svirala više instrumenata. Na dan zaruka „dok su odzvanjali glazbeni instrumenti, ona je u srcu pjevala samo Gospodinu“.
U tim legendama koje su nastajale tijekom stoljeća potkradale su i neke pogreške. Tako jedna legenda govori da je sveta Cecilija izmislila orgulje i posvetila ih za liturgiju. Povod tome je krivo tumačenje jednoga teksta iz opisa njezina mučeništva (Cantantibus organis u doslovnom prijevodu: pjevači orgulja). Ipak, povijesna je činjenica da se orgulje u crkvama počinju koristiti tek u 8. stoljeću, točnije 757. godine. Bile su dar cara Konstatina V Kopromina, a u crkvi sv. Kornelija u Capiegneu postavio ih je Pipin Mali.
