Prirodni antidepresiv: Znanstvenici otkrili hranu za sreću

Nedavna studija znanstvenika s Medicinskog fakulteta Harvard i Opće bolnice Massachusetts otkrila je da su sudionici koji su jeli jednu naranču dnevno imali 22 posto manji rizik od razvoja depresije. Analiza sugerira da su agrumi pozitivno povezani s vrstom bakterija u crijevima koja je ključna za sintezu neurotransmitera serotonina i dopamina – dvaju kemijskih spojeva u tijelu povezanih s poboljšanim raspoloženjem, piše portal Everyday Health, prenosi Večernji list.

'Pokazalo se da je unos agruma povezan s većom prisutnošću bakterije Faecalibacterium prausnitzii, koja je povezana s manjim rizikom od depresije', napisao je autor studije, liječnik Raaj Mehta, s Medicinskog fakulteta Harvard i liječnik u Općoj bolnici Massachusetts u Bostonu, zajedno sa svojim suradnicima. 'Ovo otkriće potvrđuje ideju da prehrambene intervencije mogu ublažiti ili spriječiti simptome depresije.'

Istraživanje, objavljeno u časopisu Microbiome, analiziralo je zdravstvene podatke više od 32 tisuće žena, a pratilo ih se čak 14 godina. Dr. Mehta i njegov tim procijenili su unos agruma na temelju prehrambenih podataka prikupljenih putem upitnika o konzumaciji hrane, koji su se ispunjavali svake četiri godine. Sudionici su odgovarali na pitanje koliko često (od 'nikada' do 'šest ili više porcija dnevno') su u prethodnoj godini konzumirali grejp, naranče, sok od grejpa i sok od naranče. Standardna porcija agruma mogla je biti jedna velika naranča, jedan srednji grejp ili jedna šalica soka.

Istraživači su status depresije procijenili prema samoprijavljenoj povijesti dijagnosticirane depresije i redovitoj upotrebi antidepresiva. Kontrolirali su nekoliko varijabli, uključujući dob, indeks tjelesne mase, tjelesnu aktivnost i kvalitetu prehrane. Otkrili su da su sudionici s najvišim unosom agruma imali 22 posto manju vjerojatnost da prijave simptome depresije u usporedbi s onima koji su ih konzumirali najmanje. Istraživači su također ispitivali povezanost depresije s ukupnom konzumacijom voća i povrća te pojedinačnih voćnih vrsta (konkretno, jabuka i banana), ali nisu pronašli nikakvu povezanost. Samo agrumi su imali značajan učinak.

Istraživači su analizirali DNA sekvence iz uzoraka stolice sudionika kako bi pronašli povezanost između unosa agruma i određenih vrsta bakterija u crijevnom mikrobiomu. Otkrili su da je jedna vrsta bakterije, F. prausnitzii, bila prisutnija kod osoba koje nisu bile depresivne u usporedbi s onima koje jesu, te da je visok unos agruma povezan s visokim razinama F. prausnitzii. Kako bi potvrdili jesu li rezultati slični i kod muškaraca, autori studije analizirali su podatke više od 300 muškaraca. I ovdje su primijetili da su više razine F. prausnitzii bile povezane s nižim rezultatima depresije.

Prethodna istraživanja pokazala su da F. prausnitzii ima protuupalna svojstva koja mogu smanjiti rizik od različitih crijevnih bolesti, poput upalnih bolesti crijeva i raka debelog crijeva. 'Ono što mi se sviđa kod ove studije jest da otkriva jednostavan svakodnevni prehrambeni trik koji može utjecati na tako ozbiljno i rašireno stanje', istaknula je Lindsay Malone s Odsjeka za prehranu Medicinskog fakulteta Case Western Reserve u Clevelandu, koja nije bila uključena u istraživanje. 'Štoviše, konzumacija naranči donosi i druge prednosti osim onih istaknutih u studiji, uključujući vlakna za probavno zdravlje i podršku crijevnom mikrobiomu te vitamin C za imunološki sustav.' Malone naglašava da studija pokazuje povezanost, ali ne nužno i uzročno-posljedičnu vezu između konzumacije agruma i boljeg emocionalnog zdravlja. Također napominje da su ispitanice uglavnom bile sredovječne bijele žene, pa učinak agruma možda nije isti kod drugih skupina.

Iako se ova analiza fokusirala isključivo na agrume i depresiju, prethodna istraživanja sugeriraju da i masna riba, lisnato povrće te određeni začini mogu poboljšati raspoloženje. 'Divlja masna riba bogata je omega-3 masnim kiselinama koje mogu smanjiti upalu u mozgu i tijelu', objasnila je Malone. 'Lisnato povrće i svježi začini sadrže velike količine mikronutrijenata i fitonutrijenata koji mogu pozitivno utjecati na crijevni mikrobiom i živčani sustav.'

U intervjuu za The Harvard Gazette, dr. Mehta naglasio je da naranče nisu zamjena za tradicionalne antidepresive, ističući da agrumi mogu pomoći u prevenciji depresije, ali za liječenje poremećaja uglavnom su potrebni lijekovi. Malone pak dodaje da studija ne uzima u obzir druge životne čimbenike koji bi mogli pomoći konzumentima naranči u održavanju mentalnog zdravlja. 'Ljudi koji jedu naranče možda su skloniji i drugim zdravim prehrambenim navikama te možda prakticiraju druge zdrave životne obrasce, poput dovoljnog sna, tjelovježbe i upravljanja stresom', kaže ona. 'Jedna naranča dnevno neće biti dovoljna ako ne vodite računa o cjelokupnoj prehrani, snu, kretanju, upravljanju stresom i međuljudskim odnosima.'