Kronična bubrežna bolest, poznata i kao kronično zatajenje bubrega, zdravstveni je problem koji zahvaća više od 10 posto svjetskog stanovništva, odnosno gotovo 800 milijuna ljudi širom svijeta. Unatoč tome što je rasprostranjena, često se ne prepoznaje na vrijeme jer simptomi bolesti postaju izraženi tek u naprednijim stadijima.
Kronična bubrežna bolest karakterizirana je postupnim i trajnim gubitkom funkcije bubrega, organa koji imaju ključnu ulogu u filtriranju otpadnih tvari iz krvi i regulaciji ravnoteže tekućina u tijelu.
Simptomi kronične bubrežne bolesti često su nespecifični i pojavljuju se postupno, što otežava rano otkrivanje. Među najčešćim simptomima su mučnina i povraćanje, gubitak apetita, kronični umor i slabost, problemi sa spavanjem, promjene u mokrenju, smanjena mentalna oštrina, grčevi mišića, oticanje nogu i gležnjeva, suha i svrbežna koža, teško kontrolirani visoki krvni tlak te otežano disanje. U težim slučajevima može se javiti bol u prsima zbog nakupljanja tekućine u plućima ili oko srca.
Stručnjaci upozoravaju da su ovi simptomi zajednički mnogim drugim zdravstvenim stanjima, zbog čega pacijenti često kasno traže pomoć. Upravo zato važno je redovito odlaziti na preventivne liječničke preglede koji mogu otkriti bolest i prije nego što se pojave vidljivi simptomi. Dijagnoza se postavlja jednostavnim pretragama krvi i urina koje ukazuju na smanjenu funkciju bubrega.
Liječenje kronične bubrežne bolesti usmjereno je na usporavanje njezina napredovanja. To najčešće uključuje liječenje uzroka bolesti, poput dijabetesa ili visokog krvnog tlaka, prilagodbu životnog stila te posebnu prehranu. Ako bolest dosegne završni stadij, kada bubrezi potpuno izgube funkciju, potrebna je dijaliza ili transplantacija bubrega.
Zdravstvene organizacije preporučuju redovite godišnje preglede za rano otkrivanje ovog stanja jer pravovremena dijagnoza može značajno usporiti tijek bolesti i poboljšati kvalitetu života oboljelih.
