U koliko sati ujutro biste se trebali buditi? Evo što kažu stručnjaci

Kasno buđenje ujutro može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti. U najboljem slučaju, odgađanje alarma ujutro vodi do razdražljivosti i smanjene energije tijekom dana, piše Vogue India. Dakle, kada je najbolje vrijeme za ustajanje? Prema mišljenju dr. Pratika Gopanija, konzultanta u bolnici, najbolje vrijeme za buđenje ujutro možete odrediti prema svom tjelesnom satu, načinu života i zdravlju. “Općenito, buđenje između 6 i 8 sati smatra se idealnim jer se poklapa s našim prirodnim ciklusima spavanja i budnosti. To omogućava izlaganje sunčevoj svjetlosti, čime se reguliraju obrasci spavanja i proizvodnja hormona melatonina,” objašnjava.

Osam sati sna svake noći univerzalno se smatra idealnim, ali trebali biste uzeti u obzir svoju dob i način života. Idealna količina sna znači buđenje ujutro s osjećajem svježine i odmora, a ne pospanosti. Prema dr. Pujanu Parikhu, praktičan način da izračunate koliko vam sna treba jest da krenete unatrag od vremena kad se trebate probuditi ujutro. “Znanstveno je dokazano da je vremenski okvir između 22 sata i ponoći najbolji za spavanje, a da pritom ne kompromitiramo osam sati sna koje su potrebne ljudskom tijelu za optimalnu kognitivnu funkciju,” kaže.

Redovito kasno buđenje ili neuredan raspored spavanja mogu negativno utjecati na cjelokupno zdravlje. “To se uglavnom događa zbog narušavanja cirkadijskog ritma, unutarnjeg sata koji regulira ciklus spavanja i budnosti,” navodi dr. Gopani. “Kasno buđenje može dovesti do slabljenja kognitivne funkcije i promjena raspoloženja. To pak utječe na proizvodnju melatonina i kortizola, što utječe na metabolizam, reakciju na stres i funkciju imuniteta,” dodaje. Također je povezano s metaboličkim problemima, poput povećanja tjelesne težine, inzulinske rezistencije te povećanim rizikom od dijabetesa i hipertenzije.

I prehranom možete regulirati spavanje. Važno je prioritizirati namirnice bogate hranjivim tvarima kako biste pokrenuli metabolizam. “Uključivanje uravnoteženog doručka s cjelovitim žitaricama, poput zobenih pahuljica ili tosta od cjelovitog pšeničnog brašna, može dati složene ugljikohidrate za postupno oslobađanje energije,” savjetuje dr. Gopani. Dodatno, uključivanje izvora proteina poput jaja, jogurta ili orašastih plodova te svježeg voća i povrća također može pomoći. Preporučuje se izbjegavanje kofeina, zaslađenih žitarica, peciva i rafiniranih ugljikohidrata koji mogu dovesti do naglih porasta energije, nakon čega slijedi pad. Namirnice bogate šećerom, poput zaslađenog jogurta ili određenih pločica za doručak, mogu pružiti početni poticaj, ali pridonose želji za slatkim i fluktuacijama energije kasnije tijekom dana.

Važno je imati dobru jutranju rutinu. Prema dr. Gopaniju, osmišljavanje učinkovite jutarnje rutine zahtijeva uzimanje u obzir vaših osobnih preferencija, ciljeva i načina života. “Odvojite dovoljno vremena za svoju rutinu, a da ne izazovete stres.” Neki od korisnih savjeta koje treba imati na umu uključuju - započnite dan čašom vode kako biste se rehidrirali, a zatim konzumirajte hranjiv doručak za osnovne hranjive tvari i energiju. Uključite tjelesnu aktivnost u svoj jutarnji raspored. Možete birati aktivnosti poput joge ili brzog HIIT treninga. Odvojite vrijeme za duboko disanje ili meditaciju kako biste poboljšali mentalnu jasnoću i smanjili stres. Smanjite izlaganje ekranima rano ujutro, osobito društvenim mrežama, kako biste smanjili stres.