U središtu badnjeg ručka - riba

Na Badnjak, u iščekivanju Kristova rođenja, u obiteljima se uglavnom priprema i objeduje nemrsna hrana, poput ribe. Tradicionalni post i nemrs na blagdanske je stolove na Badnjak donio bakalara, blagdanski specijalitet, koji je do nas stigao s dalekog sjevera. Priprema se na razne načine – sušeni, svježi, dimljeni, kuhani, na brudet, na bijelo, a naša je jadranska tabinja njemu najsličnija.

U Dalmaciji se za post najčešće priprema gregada, na stolovima po Hrvatskoj vrlo često se nađe neka druga bijela riba, ali i pastrva, a izuzetno popularne su srdele, koje se tom prigodom na mnogim trgovima, događanjima, manifestacijama, za Badnji ručak i dijele.

Riblji ručak nekako se učvrstio u zadnje vrijeme kao tradicija. No, isto tako, naši stariji Zagorci, koji se prisjećaju običaja i pripremanja hrane za Badnjak, kažu kako si uglavnom većina obitelji nije mogla priuštiti ribu za badnji ručak. Stoga bi postili tijekom dana, a navečer, osobito po povratku s polnoćke, večerali bi uglavnom meso iz paca, koje se 'napacalo' koji tjedan prije, dok su aktualna bila kolinja.