Želite živjeti 10 godina dulje? Ova navika može vam produljiti život
U užurbanom svijetu, fizička aktivnost često pada u drugi plan pred ostalim obvezama. No, nova studija objavljena u časopisu British Journal of Sports Medicine donosi snažan razlog za promjenu prioriteta. Naime, povećanjem razine fizičke aktivnosti na razinu najaktivnijih 25 % stanovništva, životni vijek mogao bi se produljiti za najmanje pet godina, pokazuje istraživanje, piše CNN, prenosi Dnevno.hr.
“Iznenadio me podatak da gubitak godina života zbog niske razine fizičke aktivnosti u SAD-u može biti usporediv s gubicima zbog pušenja i visokog krvnog tlaka,” rekao je dr. Lennert Veerman, profesor javnog zdravstva na Griffith University u Australiji, putem e-maila.
Mnoge su studije istraživale vezu između tjelesne aktivnosti i dugovječnosti. Veermanovo istraživanje inspirirano je studijom iz 2019. godine koja je otkrila da se rizik od prerane smrti smanjuje što je razina fizičke aktivnosti viša. Ta su mjerenja provedena pomoću akcelerometara, uređaja koji prate tjelesnu aktivnost.
Smanjili životni vijek za pet godina
Kombiniranjem podataka iz nacionalnog zdravstvenog istraživanja iz razdoblja 2003.–2006. s projekcijama smrtnosti iz 2017., istraživači su izradili model kako bi procijenili koliko bi dodatna aktivnost mogla produljiti životni vijek.
Rezultati su pokazali da su osobe u najmanje aktivnoj četvrtini populacije izgubile u prosjeku 5,8 godina života, smanjujući očekivani životni vijek od 78 na 73 godine. Nasuprot tome, osobe starije od 40 godina koje su bile aktivne poput najaktivnije četvrtine imale su očekivani životni vijek od 83,7 godina – povećanje od 5,3 godine.
Studija je također ispitala potencijalne individualne koristi. Najmanje aktivni ljudi mogli bi produljiti život za do 11 godina ako bi povećali dnevnu aktivnost za 111 minuta.
Dr. Andrew Freeman, direktor prevencije kardiovaskularnih bolesti i wellnessa u National Jewish Health u Denveru, naglasio je važnost ovih nalaza: “Ova otkrića potvrđuju koliko je fizička aktivnost ključna za poboljšanje zdravlja i produljenje života.”
Kretanje nije samo vježbanje
Međutim, Freeman upozorava na ograničenja modela koji se temelje na starim podacima i teoretskim procjenama. Ipak, napominje da je povezanost između tjelesne aktivnosti i zdravlja jasno dokazana.
Za one kojima se povećanje aktivnosti čini zahtjevnim, dobra vijest je da kretanje ne mora značiti samo vježbanje. Studija je pokazala da su sudionici aktivnost bilježili čak i tijekom svakodnevnih aktivnosti, poput hodanja po kući ili obavljanja poslova.
Neki praktični prijedlozi uključuju hodanje dok razgovarate telefonom, parkiranje dalje od ulaza u trgovine ili šetnju s prijateljima umjesto sjedenja u kafiću. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje najmanje 150 do 300 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno, a Veerman naglašava da svaki pokret vrijedi.
Freeman je istaknuo važnost pješačke infrastrukture, navodeći kako europski gradovi često potiču na hodanje i smanjenje ovisnosti o automobilima. “To je ključ za održiv zdravstveni sustav,” rekao je Freeman, pozivajući na kolektivnu akciju za promicanje aktivnog načina života.
