Kod Štefice na berbu i degustaciju eko bobičastog voća, ali i na robinzonski smještaj u kletima starim 100 godina

Autor M. Bašak

Priča o ekološkoj proizvodnji voća na OPG-u Korade počela je 2003. kada je Štefica s obitelji počela kupovati zemlju do svoje. Trebalo je proći sve te zavrzlame i poteškoće koje Zagorci imaju kod kupnje i okrupnjavanja zemljišta

štefica i suprug.JPG

Štefica Korade iz Petrove Gore kod Lobora živi svoj san. Uzgaja bobičasto voće od kojeg proizvodi sokove i džemove. 2016. godine branila je boje Krapinsko – zagorske županije na izboru najuzornije seoske žene u Hrvatskoj. Već je tada bila u ekološkoj proizvodnji voća. Ipak, površine pod bobičastim voćem i planovi te ideje od tada su samo još više narasli. Voli prirodu, voli zdrav život i ovo joj je gušt raditi, priznaje, istovremeno nam pokazujući veliki grunt iza kuće s nasadima aronije, maline, vinogradarske breskve, višnje i jabuke….koje su ovog proljeća pokazali dobar urod. - Samo da nas poštedi tuča - dodaje.

Eko certifikat 2007.

Priča o ekološkoj proizvodnji voća na OPG-u Korade počela je 2003. kada je Štefica s obitelji počela kupovati zemlju do svoje. - Trebalo je proći sve te zavrzlame i poteškoće koje Zagorci imaju kod kupnje i okrupnjavanja zemlje. Znate kak' je to kod nas u Zagorju kad hoćete kupiti komad zemlje i prepisati u vlasništvo. Zemlja je bila svačija, samo ne od onoga tko je prodaje. No, mic po mic mi smo zemlju otkupili, okrupnili se i 2007. startali s certifikatom ekološke proizvodnje – prisjetila je Štefica koja se za bobičasto voće odlučila jer mu nisu potrebna tretiranja i lakše ga je za održavati. - Najviše se tu koristi motika. U biti, često vam motika mora biti u rukama - priznaje naša sugovornica. Za aroniju kaže da nije prezahtjevna, malinu je potrebno kada rodi, svaki dan brati, što je malo zahtjevno, ali za održavanje nije prezahtjevna. Treba je pokositi na proljeće i na jesen. Vinogradarska breskva joj je posebno draga. Uzgojili su i prekrasan višnjevac iz starih sorti višnja, iz starih sadnica divljakuša. I one su ove godine pokazale super. Sve to voće ako ove godine dobro rodi, a plod je na plodu, bit će puno soka i džemova.

 

- Moglo bi biti do dvije tone aronije te po tonu malina i višanja. U planu je osim sokova i džemova ovog ljeta i sušit voće. Delikatesa je između ostalog, sušena višnja koja je ekstra fina i tražena. Srbija sušenu višnju izvozi u Francusku – priča nam Štefica. Štefica ističe da je Natural Health Magazine objavio da višnja sadrži više protuupalnih svojstava od aspirina kao i to da su višnje velik izvor vlakana, a kako ne sadrže masti i kolesterole preporučuju se osobama s viškom kolesterola u krvi. Za aroniju da čisti krv, jača cirkulaciju, snižava kolesterol i krvni tlak, djeluje protuupalno.

 

 

Seoski turizam

OPG Korade pod ekološkom proizvodnjom ima 1,3 ha. Uz to imaju i ljekovito bilje poput matičnjaka, mente, maslačka, trputca iz kojeg slažu čajeve. Štefica ističe kako su najčešće prodavali na sajmovima. Sada je malo zatišje, no opet se snalaze kroz otvorene tržnice, prodajne lance, a vjerni kupci i dalje kupuju kod svog omiljenog OPG-a. - Kupuju ljudi naše proizvode, kako domaći, tako i ostatak Hrvatske. No najviše Zagrepčani, a prodali smo dosta i po sajmovima na moru. Svijest nam se ipak mijenja i ljudi razumiju da je dobro malo jesti i piti, ali da to onda mora biti zdravo – govori Štefica, čiji planovi sada idu i u smjeru razvoja seoskog turizma. U eko berbu i degustaciju na svom seoskom turizmu, kao i na edukativna predavanja primali bi djecu i škole, a posebno se ona i suprug Franjo vesele razvoju tzv. robinzonskog turizma na svom OPG-u, a koji je sve traženiji. OPG se prijavio na mjeru 6.2. za bespovratna sredstva u razvoju seoskog turizma i za uređenje upravo robinzonskog smještaja na OPG-u. - Želja je urediti klijet staru preko stotinu godinu i ponuditi malo drugačiji smještaj u kraju u kojem turistički još nismo procvali. Nitko više ne traži zvjezdice ni luksuz, ljudi su željni slobode i pustolovine – zaključuje Štefica.

NAjčitanije